A.A.

A.A.

Sinoć je u Hotelu AA Jelah, u organizaciji CRCD BiH Doboj, REZ-a Tešanj i Antena Radija, održana javna debata na temu "Organizacije civilnog društva i mediji zajednički u borbi protiv korupcije".
U uvodnom dijelu debate prisutnima su se obratili njeni organizatori podsjećajući da je korupcija u BH društvu duboko ukorijenjena, BiH je na 72 mjestu od 175 zemalja prema Indeksu percepcije korupcije. korupcija je također treća najbitnija prepreka za ulaganja u državi.
O ulozi organizacija Civilnog društva u borbi protiv korupcije govorila je Emina Bećirović Nasić koja je istakla da je u borbi protiv korupcije najvažnija uloga zaštite "zviždača", odnosno osoba koje prijavljuju korupciju. Još ne postoje adekvatne zakonske regulative koje štite takve osobe pa se one samim tim ne odlučuju na prijavu korupcije. Korupcija je prisutna u gotovo svakom segmentu društva, od obrazovanja, zdravstva pa do institucija vlasti a naročito u domenu zapošljavanja u javnim institucijama te u javnim nabavkama.
O svojim iskustvima na ovu temu govorla je i jedna od moderatorkinja debate, Mersiha Jogunčić, ispred UG Naša Budućnost Gračanica koja je istakla da osobe koje prijavljuju ili ukazuju na korupciju doživljavaju strahovite pritiske a nerijetko i članovi njihovih porodica e u tom smislu prenijela i vlastita iskustva zbog koji je, kao profesor filozofije i sociologije, još uvijek na birou i bez zaposlenja.
Informacije o korupciji postoje i one verbalno dolaze do novinara, rekao je i Almir Agić iz Antena Radija, no oni koji ukazuju na to ne žele da se involviraju u njihovo medijsko prezentovanje. Ne postoje adekvatne zakonske regulative u zaštiti "zviždača" pa je takve izvore vrlo teško zaštititi. Osim toga, kompleksna finansijska situacija kada je riječ o elektronskim medijima na području BiH ne dozvoljava medijima da se kvalitetno bave korupcijom jer vrlo često ovise od budžeta pa se ne usuđuju otvarati takve teme. Pojedini mediji su čak u službi korumpiranih institucija uključujući tu i one privatne a slučajevi korupcije koji se objavljuju su svedeni gotovo na nivo spina ili senzacionalizma s ciljem povećanja tiraža ili gledansti ili slušanosti kao prevashodnim ciljem a ne iskorjenjivanjem korupcije. Mediji mogu pomoći u borbi protiv korupcije ali mora postojati i podrška javnosti i zaštita od strane izvršnih vlasti u BiH.
O stanju u društvu i građanskoj svjesti o korupciji govorio je Savo Pavlović, prof. pedagogije i psihologije te psihološki savjetnik UG "Balans" Doboj koji je istakao da je korupcija u BH društvu duboko ukorijenjena i da, u najmanju ruku, vrlo nepovoljno utiče na psihičko zdravlje onih koji se susreću sa njom jer ono što im po zakonu pripada kao zagarantovano pravo ne mogu da realizuju bez nečije pomoći. Takve osobe se osjećaju nesigurno i pod stalnim su psihičkim pritiskom a nemaju hrabrosti da o tome javno progovore.
Telefonskim putem se iz Trebinja javila i Anica Ramić iz Udruženja Stop mobing koja je prisutnim ispričala vlastita iskustva koja je doživjela kao uposlenica kliničkog centra u Trebinju. Zbog suprotstavljanja tadašnjem direktoru koji je otuđio opremu iz više stomatoloških ordinacija doživjela je mobing, prebačena na niže radno mjesto po kategoriji a onda je krenula u borbu putem sudskih organa te, uz pomoć lokalnih medija koji su pratili njeno djelovanje, uspjela da vrati svoj status i izbori se sa korupcijom u ovom slučaju. Njen je zaključak da se i te kako isplati boriti iako se najčešće čini da je to na vlastitu štetu a u mnogme su joj u tome pomogli lokalni mediji.
O ulozi lokalnih medija u borbi protiv korupcije je govorio i Mirsad Čamdžić, novinar Radio Gračanice i dopisnik Deutsche Welle, koji je istakao da oni mogu i imaju mogućnost da pomognu u toj borbi, prevashodno ističući lokalne teme i slučajeve i to bez obzira da li se radi o javnim ili privatnim medijima.
Telefonskim putem se javila i Alma Krupaljević Hanić iz Udruženja Inicijator iz Sarajeva koja je kazala da je u borbi protiv korupcije vrlo važna sprega civilnih udruženja i pritisak javnosti putem medija.
Nakon ovih izlaganja nastavilo se sa diskusijom u kojoj su učesnici debate iznijeli pojedinačne slučajeve u kojima su se oni sreli sa korupcijom te svoja iskustva.
Istaknuto je da postoji veliki broj prijavljenih slučajeva korupcije ali da se oni u najvećem broju slučajeva zakonski ne procesuiraju či,e je istaknut i problem pravosuđa u BiH.
Zaključeno je da civilno društvo putem medija najviše treba da ističe ulogu pravosuđa te da se zakoni, po pitanju korupcije, dosljedno sprovode a oni koji je počine i adekvatno kazne.

Federalna vlada utvrdila je danas na 85. sjednici, koja je održana u Sarajevu, Nacrt zakona o štrajku kojim je uređen postupak u kojem radnici, s ciljem zaštite i ostvarivanja svojih profesionalnih interesa, ekonomskih i socijalnih prava, ostvaruju pravo na štrajk u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Štrajkom se, u smislu ovog zakona, smatra organizovani prekid rada u privrednom društvu, ustanovi i kod drugog pravnog ili fizičkog lica. Pravo na štrajk zaposlenih u organima unutrašnjih poslova, uprave i službi za upravu bit će uređeno posebnim zakonom.

Kako je važeći Zakon o štrajku donesen 2000. godine, bilo je potrebno donijeti novi zakon koji će odgovoriti trenutnim potrebama sveukupnog ekonomskog stanja kao i potrebama radnika nastalih u novim ekonomskim i tržišnim uvjetima.

Pravo na štrajk se ostvaruje u okviru sindikalne slobode i predstavlja organizovani i unaprijed najavljeni pritisak radnika na poslodavce radi priznavanja njihovih socijalnih interesa.

Cilj zakona jeste da štrajk bude krajnji oblik rješavanja kolektivnih radnih sporova i to onda kada nije moguće da kolektivni spor bude riješen mirnim putem ili nekim od oblika mirnog rješavanja. 

Kako se ovim zakonom uređuje oblast koja je u zajedničkoj nadležnosti federalne i kantonalnih vlasti, Prednacrt zakona o štrajku je dostavljen svim kantonima na mišljenje.  Iz Kantona Sarajevo, Zeničko-dobojskog, Srednjobosanskog, Tuzlanskog, Bosanskopodrinjskog kantona Goražde, Hercegovačko-neretvanskog i Unsko-sanskog kantona stigla su pozitivna mišljenja, uz određene prijedloge i sugestije, a uvažene su one za koje je ocijenjeno da su opravdane.

Nacrtom zakona je predviđeno da organizovanje i učestvovanje u štrajku organizovanom u skladu sa odredbama ovog zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata o štrajku, ne predstavlja povredu ugovora o radu, ni povredu radne obaveze i da poslodavac ne može sprečavati radnike da organizuju štrajk i učestvuju u njemu, niti upotrebljavati prijetnje i prinude radi okončanja štrajka. Radnici ne mogu za sebe tražiti, niti im poslodavac može omogućiti, pružiti ili dati naknadu u novcu ili bilo kakvu drugu povlasticu za njihovo neučešće u štrajku.

Štrajk može biti organizovan kod poslodavca kao cjeline ili u njegovom organizacionom dijelu, u području djelatnosti, na teritoriji kantona, te kao generalni štrajk za teritoriju Federacije BiH, a može biti organizovan i kao štrajk upozorenja, koji može trajati najduže dva sata.

Odluku o stupanju u štrajk donosi nadležni organ reprezentativnog sindikata kod poslodavca kao cjeline, organizacionog dijela poslodavca, područja djelatnosti na teritoriji kantona, odnosno FBiH. Ukoliko kod poslodavca nije organizovan sindikat, odluku o štrajku može donijeti više od polovine zaposlenih.

Odlukom o stupanju u štrajk utvrđuju se zahtjevi radnika, razlozi stupanja u štrajk i organ prema kojem su upućeni zahtjevi, vrijeme otpočinjanja štrajka, mjesto njegovog održavanja, sastav štrajkačkog odbora i osobe koje zastupaju interese radnika.

Prije donošenja odluke o stupanju u štrajk, poslodavac i sindikat zajednički utvrđuju mjesto održavanja štrajka, a ukoliko se ne uspiju sporazumjeti o mjestu održavanja štrajka, nastali spor se povjerava tijelu za mirno rješavanje sporova, odnosno arbitraži i taj postupak ne može trajati duže od tri dana.

Štrajk se najavljuje poslodavcu dostavljanjem odluke o stupanju u štrajk najkasnije deset dana prije dana određenog za početak štrajka, a štrajk upozorenja najkasnije pet dana prije početka.

Štrajkački odbor i pregovaračko tijelo koje odredi poslodavac, dužni su od dana dostavljanja odluke o stupanju u štrajk kao i za vrijeme trajanja štrajka, pokušati sporazumno riješiti nastali spor ili ga povjeriti posebnom tijelu za mirenje koje strane u sporu sporazumno formiraju u skladu sa Zakonom o radu ili posebnim propisom, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Štrajkački odbor i radnici u štrajku dužni su štrajk organizovati i voditi na način kojim se ne ugrožava bezbjednost osoba, imovine i zdravlja ljudi, onemogućava nanošenje neposredne materijalne štete poslodavcu i omogućava nastavak rada po okončanju štrajka.

Sindikat i poslodavac sporazumno utvrđuju poslove koji ne mogu biti prekinuti za vrijeme štrajka i on ne može započeti prije utvrđivanja ovog sporazuma.

Štrajk u djelatnostima od općeg i posebnog interesa ne može započeti ukoliko ne bude obezbijeđen minimum procesa rada potreban za obezbjeđenje sigurnosti ljudi i imovine, i neophodni uvjeti za život i rad građana, a najavljuje se poslodavcu najkasnije 20 dana prije početka. To se odnosi na  snadbijevanje električnom energijom, vodosnadbijevanje, željeznički, vazdušni i poštanski saobraćaj, telekomunikacije, javni RTV servis, komunalne djelatnosti, djelatnosti zaštite od požara, zdravstvenu i veterinarsku zaštitu i  sistem bezbjednosti FBiH.

Poslodavac može, u cilju obezbjeđenja minimuma procesa rada, zahtijevati da mu najviše jedna trećina radnika bude na raspolaganju i ne može zapošljavati nove radnike koji bi zamijenili učesnike u štrajku, a radnike koji ne učestvuju u štrajku može isključiti iz procesa rada samo kao odgovor na već započeti štrajk.

Organizovanje i sudjelovanje u štrajku pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom ne predstavlja povredu radne obaveze, niti može imati za posljedicu otkaz ugovora o radu, a radniku koji sudjeluje u štrajku plaća se smanjuje srazmjerno vremenu sudjelovanja u njemu, ukoliko se poslodavac i štrajkački odbor drukčije ne dogovore. 

Za ovaj prednacrt pribavljena su mišljenja reprezentativnih udruženja poslodavaca i radnika na teritoriji Federacije BiH, a to su Udruženje poslodavaca u FBiH i Savez samostalnih sindikata BiH. Prednacrt zakona je razmatran na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, održanoj 7.12.2016. godine i podržan od strane socijalnih partnera, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

(FENA) J.Č.

U mjestu Kotorsko područje grada Doboja jučer je na obali rijeke Bosne pronađeno beživotno tijelo ženske osobe V.Nj..

Uviđajem koji su izvršili policijski službenici Policijske stanice Doboj 1 zajedno s doktorom mrtvozornikom utvrđeno je da na tijelu nema tragova nasilne smrti.

O tome je obavješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj, po čijoj naredbi je tijelo žene prevezeno u prosekturu dobojske bolnice gdje će obdukcijom biti utvrđen tačan uzrok smrti, saopćeno je Cetra javne bezbjednosti (CJB) Doboj.

 

Vlada Zeničko-dobojskog kantona osigurala je sredstva i izvršila isplatu pete rate stipendije za 1.555 korisnika stipendija, studenata - branilaca i članova njihovih porodica redovnog i samofinansirajućeg studija u iznosu od 206.050 KM.

U raspodjeli sredstava po lokalnim zajednicama korisnicima stipencije iz Zenice isplaćeno je 47.550 KM, Općina Breza iznos od 8.500 KM, Doboj Jug - 8.050 KM, Kakanj - 17.500 KM, Maglaj - 17.200 KM, Olovo - 9.750 KM, Tešanj - 17.050 KM, Usora - 5.150 KM, Vareš - 9.450 KM, Visoko - 22.200 KM, Zavidovići - 24.950 KM i Žepče - 18.700 KM.

Vlada ZDK već u kontinuitetu na kraju mjeseca vrši isplatu jedne rate boračkih stipendija pa će tako u prvom tromjesečju 2017.godine pokušati iznaći mogućnost isplate i preostale tri rate boračkih stipendija.     

(FENA) M.B.

Ognjen Šešlak, koji je 2006.godište je počeo trenirati fudbal sa 5 godina u FK "Sloga" Doboj. Igra kao napadač, podjednako dobro se služi sa obje noge pa ga treneri često postavljaju na razne pozicije odakle može da ugrozi protivnički gol.

Kažu, a i uvjerili smo se, da je prava noćna mora za protivničke golmane. Sa svojih deset godina, Šešlak je sa drugarima, koji važe za jednu od boljih generacija dobojske Sloge u mlađim uzrastima, osvojio mnoge trofeje, kako ekipno tako i individualno. Na raznim turnirima u više slučajeva je proglašavan najboljim igračem ali preovladavaju nagrade za najboljeg strijelca.
Koliko god da treneri protivničkih ekipa skreću pažnju svojim igračima i vrše razne postavke kako bi zaustavili Šešlaka u njegovim pohodima prema golu on nađe pravi put i lopta završava u mreži.

Pored dobojske Sloge Šešlak je odigrao mnogo utakmica za "Evrogol" Pelagićevo, "Fer Plej" Doboj, "Rudanka" iz Rudanke. Kao registrovani igrač odigrao jednu sezonu "Lige poletaraca" za FK "Rekreativo" Banja Luka. Sa ekipom "Rekreativo" je išao u Barcelonu, gdje je igrao protiv vršnjaka slavne Barcelone.
Učestvovao je u kampu Dinama Zagreb, gdje je na preporuku trenera Dinama pozvan u Zagreb i nekoliko dana proveo trenirajući u Dinamu sa registrovanim igračima istog uzrasta najjačeg Hrvatskog kluba.
NK"Dinamo" prati njegov rad putem ŠN "Romari" Vitez, koja ima potpisanu saradnju sa GNK "Dinamo" Zagreb.

Pored što igra za Školu fudbala Sloga u 2006 godištu, nastupa i kao registrovani igrač FK Sloga u kategoriji predpioniri, lige FS RS.

Do sada "Čarobni Ogy", kako ga zovu, ima oko 30-tak osvojenih medalja na raznim turnirima, a 20 puta je ponio naslov najboljeg strijelca ili igrača turnira, od čega je 14 puta bio najbolji strijelac a 6 puta najbolji igrač.

U Bijeljini je uhapšen mladić zbog sumnje da je jučer namjerno izazvao požar u podrumskim prostorijama jedne zgrade u tom gradu.

Vatru, koja je izazvala manju materijalnu štetu, ugasili su vatrogasci, a osumnjičeni D.L. (1996.) tokom kriminalističke obrade priznao da je počiio ovo krivično djelo paljevine.

Iz Centra javne bezbjednosti podsjećaju da je D.L. iz Bijeljine hapšen i u novembru kada je za manje od dvadesetčetiri sata zapalio četiri napuštene porodične kuće u Bijeljini.

(FENA) M.B.

Do kraja 2016. gotovo polovica svjetskog stanovništva koristit će internet, jer mobilne mreže rastu, a cijene padaju, no većina će biti koncentrirana u razvijenom svijetu, objavila je u utorak UN-ova agencija.
Internet koristi oko 80 posto stanovništva u razvijenim zemljama. No online je samo 40 posto populacije zemalja u razvoju i 15 posto u slabo razvijenim državama, stoji u izvješću UN-ove međunarodne telekomunikacijske unije (ITU).
U nekoliko siromašnih i nestabilnih afričkih zemalja tek svaka deseta osoba je na internetu. Oni koji se ne služe globalnom mrežom su žene, stariji, slabo obrazovani, siromašni i oni koji žive u ruralnim područjima, kažu u agenciji specijaliziranoj za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju.
Globalno gledajući, internetom se služi 47 posto svjetske populacije, manje od UN-ovog zacrtanog plana od 60 posto do 2020. Bez interneta je oko 3,9 milijardi ljudi, više od polovice stanovnika svijeta. ITU očekuje da će pristup mreži do kraja ove godine imati 3.5 milijardi ljudi.
– Godine 2016. ljudi više ne idu na internet, oni jesu na internetu. Širenje 3G i 4G mreže diljem svijeta dovelo je na internet sve više i više ljudi – ističe se u izvještajima.
Telekomi i internetske kompanije se šire kako sve dostupniji pametni telefoni olakšavaju ljudima surfanje internetom, no slabije razvijene zemlje zaostaju za ostatkom svijeta.
– Dostupnost interneta u tim zemljama na razini je razvijenih država 1998., što znači da slabije razvijene 20 godina zaostaju za razvijenima – upozorava ITU.
Za to su krive cijene usluga i skupo korištenje mobilnih telefona te nerazvijena infrastruktura u ruralnim i zabačenim područjima.


(avaz.ba)

Zemljotres jačine 5,2 stepena Richterove skale potresao je rano jutros istočne dijelove Rumunije, a osjetio se i u prijestolnici Bukureštu, saopćili su seizmolozi.

Zasad nema izvještaja o eventualnoj šteti ili povrijeđenima.

Rumunski institut je objavio da je jačina zemljotresa bila 5,2 stepena, dok američki geološki zavod navodi da je bio 5,6 stepeni.

Epicentar zemljotresa bio je na dubini od 100 kilometara, oko 1.20 sati po lokalnom vremenu, prenosi AFP.

Zemljotres je pogodio oblast Vrancea, sjeveroistočno od Bukurešta.

Tu oblast je 1977. godine pogodio snažan zemljotres jačine 7,2 stepena Richterove skale. Poginulo je više od 1.500 osoba, najviše u Bukureštu.

Oblast Vrancea, kao i dobar dio Rumunije, nalazi se na razmeđu tri tektonske ploče, pa je Rumunija zato među evropskim zemljama  koje su najviše izložene zemljotresima.

(FENA) B.D.

Prodaja skeniranih ličnih karti iz BiH, čini se, postaje unosan biznis. Za 500 komada može se dobiti 2.000 eura. Naime, kako Akta.ba saznaje, jednoj kompaniji iz Sarajeva, koja se bavi prodajom nekretnina, obratila se ženska osoba koja se predstavila kao Rafaela M. Ona je iskazala interes za kupovinu skeniranih bh. ličnih karti.
U prepisci preko Facebooka bila je spremna kupiti odmah 100 komada istih.
Kako saznajemo, ove podatke prikupljanju za istraživanja tržišta koju, navodno, rade za kompaniju Baumax iz Mađarske.
Ovakva pojava u BiH je sve češća. Naime, Tužiteljstvo BiH je prije nekoliko mjeseci pokrenulo istragu pod nazivom Kruna u sklopu koje su vršeni pretresi lokacija na kojima su se nalazile osobe koje su sumnjičene da su prodajom ličnih karti stekli nezakonitu imovinsku korist u iznosima od više desetina hiljada konvertibilnih maraka, te nanijeli ogromnu štetu građanima BiH čiji su podaci zloupotrijebljeni.
Podsjetimo, neovlaštena trgovina identitetima građana protivna je odredbama Konvencije Vijeća Europe o zaštiti pojedinaca glede automatske obrade ličnih podataka i protivno zakonima Bosne i Hercegovine kojima je zabranjena prodaja ličnih podataka državljana Bosne i Hercegovine koji su zakonom zaštićeni.
Iz Agencije za zaštitu ličnih/osobnih podataka BiH za Akta.ba su kazali da kada je u pitanju prikupljanje preslika kopija karte mjerodavne su odredbe Zakona o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine, koji u članku 3. stavak (7) propisuje da se od državljanina BiH može tražiti kopiju lične karte, samo u postupku revizije ili prestanka državljanstva BiH i kada je to zakonom propisano.
“Dakle, prikupljanje kopija ličnih karti protivno navedenoj pravnoj normi predstavlja povredu načela pravednosti i zakonitosti. Za takvo postupanje, koje je protivno načelu pravednosti i zakonitosti, Zakon je propisao novčanu kaznu u visini od 10.000,00 KM do 100.000,00 KM za kontrolora, dok je za odgovornu osobu u kontroloru propisana kazna u visini od 500,00 KM do 10.000,00 KM. Međutim, pošto ste u upitu naveli da se radi o prodaji skeniranih ličnih karata, Agencija je mišljenja da navedeno ukazuje na postojanje opravdane sumnje u počinjenje nekog od krivičnih djela propisanih krivičnim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini”, navode iz ove Agencije.

(akta.ba)

Danas se u Bosni očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini pretežno vedro. U većem dijelu Bosne sa snijegom. Na sjeverozapadu Bosne moguća je i kiša. U Posavini i na krajnjem sjeveroistoku Bosne bez padavina. Vjetar u Bosni, slab do umjeren, sjeverozapadni, a u Hercegovini umjerena, bura. Najviša dnevna temperatura od -2 do 4, na jugu od 5 do 10 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 29.12.2016 (Četvrtak)., u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima naše zemlje pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabim snijegom. U ostatku naše zemlje pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od -8 do -1, na jugu od -3 do 3, a najviša dnevna od -3 do 2, na jugu od 3 do 8 stupnjeva.

 

PROGNOZA VREMENA ZA 30.12.2016 (Petak)., malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. U jutarnjim satima sa mrazom i maglom po kotlinama centralne i istočne Bosne. Jutarnja temperatura od -11 do -4, na jugu od -3 do 3, a najviša dnevna od -4 do 1, na jugu od 1 do 6 stupnjeva.

 

PROGNOZA VREMENA ZA 31.12.2016 (Subota)., pretežno sunčano vrijeme uz mjestimično malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima sa mrazom i maglom po kotlinama centralne i istočne Bosne. Jutarnja temperatura od -11 do -4, na jugu od -3 do 2, a najviša dnevna od -2 do 2, na jugu od 5 do 10 stupnjeva.

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.