Cijene goriva u BiH, nakon onih rekordnih u junu i prvoj polovini jula, posljednjih nekoliko dana konačno su u blagom padu.

Prije samo nekoliko dana litar dizela u Sarajevu koštao je i do 3,81 KM, a prema jučerašnjim podacima s aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, sada se na pojedinim pumpama može kupiti i za 3,31 KM. U prosjeku, cijena se kreće od 3,41 do 3,56 KM, piše Avaz.

Istovremeno, benzin je koštao od 3,31 do 3,56 KM po litru, a jučer mu je cijena bila 3,16 KM.

To znači da su, u protekle dvije sedmice, pumpadžije u BiH snizile cijene za oko 40 feninga.

Tako su i vozači u BiH konačno osjetili efekte pada cijene barela nafte na svjetskom tržištu, na šta već duže vrijeme upozoravaju ekonomski analitičari, ali i građani, zabrinuti zbog prakse da svaki rast cijena u svijetu osjetimo momentalno, dok na pojeftinjenja uvijek čekamo.

– Pad cijena goriva je itekako zakasnio, one su mnogo ranije trebale biti korigirane. Dakle, mnogi su posljednjih sedmica ostvarivali ekstra profit – kako u samoj BiH tako i u procesu od sirove nafte, njene prerade, pa do bh. tržišta – kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.

Na isti način, kako su poskupljenja roba široke potrošnje opravdavana i cijenom transporta, sada se, s razlogom, očekuje i pad cijena prehrambenih artikala, barem u procentu u kojem se mijenjaju cijene goriva.

– Ne istog dana, ali definitivno je osnovano očekivati pad cijena, i to jednako brzo kako su one rasle kada je gorivo poskupjelo. Ne vjerujem da će se to desiti jer će se tražiti drugi izgovori, ali je apsolutno opravdano očekivati pojeftinjenje – ističe Gavran.

Iako se Vlada FBiH, s Fadilom Novalićem na čelu, često hvali odlukom o ograničavanju marži na određene proizvode, njene efekte građani nisu osjetili. Gavran podsjeća da nikada nije objašnjeno zašto je zarada trgovaca na, zahvaljujući ovoj odluci, dopuštenom nivou, te zašto izostaju rigoroznije kontrole i adekvatne kazne kojima bi se zaista limitirao rast cijena.

Kantonalna bolnica Zenica imala je proteklog vikenda dva preminula pacijenta koji su bili zaraženi koronavirusom, potvrdio je Feni direktor te ustanove Rasim Skomorac.

On je potvrdio kako trenutno na svom Odjelu za infektivne i zarazen bolesti imaju smještenih 10 pacijenata inficiranih Covidom-19.

– U subotu smo imali 14 pacijenata, od kojih je jedan bio na respiratoru te je preminuo. Prema izvještaju od jutros, preminuo je još jedan pacijent – kazao je Skomorac.

Stanje svih pacijenata koji se nalaze na liječenju trenutno ne zahtijeva tretman na Odjelu intenzivne njege.

Požari koji su zahvatili Hercegovinu prošlih dana se ne smiruju, te vatrogasne službe imaju pune ruke posla, a u zadnja 24 sata su zabilježili 19 intervencija na području Mostara, Čapljine, Čitluka, Jablanice i Prozor-Rame.

Kako navode iz Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona požar u kanjonu Neretve kod Konjica je i dalje aktivan, ali je teren nepristupačan za gašenje, a pri tome je i miniran.

Na gradilištu mosta na trasi Koridora 5C jučer je na prvom stubu došlo do zapaljenja drvene platforme, te se vatra uz jak vjetar proširila na gradilište i brdo prema Gornjim Šurmancima.

Vatrogasne službe su požar lokalizirale i stavile pod kontrolu, ali je još aktivan, te su vatrogasci i dalje djeluju na požarištu i sprečavaju novo širenje vatrene stihije.

Vatrogasci su u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u posljednja 24 sata su imali još 16 intervencija na gašenju požara koji su uglavnom zahvatili travu, nisko raslinje i otpad.

(klix.ba)

Ukupni prihodi i primici budžeta Zeničko-dobojskog kantona u prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 253.689.527 KM, a što je 24 posto više u odnosu na linerani plan budžeta za taj period, kazao je Feni resorni ministar finansija tog kantona Josip Lovrić.

Napominje kako su “ukupni prilivi od poreza, neoporezivi prilivi, tekući transferi (transferi i donacije), prilivi namjenskih sredstava, vlasititi prilivi i prilivi od privatizacije ZDK-a” veći za 53 posto u odnosu na isti period 2021. godine.

– U odnosu na usporedno razdoblje januar – juni 2021. godine, porezni prilivi veći su za 40 posto, dok je linearni plan ostvaren sa 130 posto. Neporezni prilivi su manji nego prošle godine za 28 posto. Uzrok ovog manjka zapravo leži u činjenici da smo prošle godine imali veliko povećanje prilika na kantonalnim naknadama i neplaniranim uplatama po osnovu sudskih procesa. U odnosu na linearni plan za isto razdoblje, priliv ovih sredstava manji je za 15 posto – objašnjava Lovrić.

Prilivi tekućih transfera – donacija “višestruko su veći u odnosu na prošlu godinu”, a razlog tome su što je tokom prošlog mjeseca Vlada Federacije Bosne i Hercegovine tom kantonu transferirala 31.878.226 KM pa su zbog toga i ukupni budžetski prilivi toliko uvećani.

– Prilivi od namjenskih sredstava veći su za šest posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine i 48 posto manji od planske veličine. Vlastiti prilivi veći su za 15 posto nego prošle godine, a u odnosu na plan manji su za 29 posto – ističe Lovrić.

Planirani budžet ZDK-a za 2022. godinu usvojen je na iznos od oko 438.000.000 KM, ali je u toku izrada rebalansa pa će taj budžet biti znatno uvećan. Prošlogodišnji budžet iznosio je 392.905.000 KM, a ostvaren je suficit u iznosu od 2.286.000 KM.

Koja evropska država ima najviše automobila po glavi stanovnika, koji je kanton na prvom mjestu u FBiH- Iz godine u godinu raste broj automobila u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Prema podacima iz Federalnog zavoda za statistiku u Federaciji BiH u 2020. godini je bilo 308 automobila na 1.000 stanovnika, a u 2021. taj broj je iznosio 319 vozila.

Zanimljiv je podatak da najviše automobila na 1.000 stanovnika ima Zapadnohercegovački kanton, čak 389. Iza njega je ostao i Kanton Sarajevo (377), a slijede Hercegovačko-neretvanski (364), Bosansko-podrinjski (342), Tuzlanski (321), Zeničko-dobojski (313), Srednjobosanski (279), Posavski (270), Unsko-sanski (243) i Livanjski (225).

Britanski portal za poređenje cijena osiguranja Confused.com nedavno je objavio listu evropskih država sa najvećim brojem automobila po glavi stanovnika ili, preciznije, na 1.000 stanovnika.

Zanimljivo je da je na prvom mjestu maleni Luksemburg, gdje je čak 681 automobil na 1.000 ljudi (0,68 automobila po glavi stanovnika). Na drugom mjestu je Italija sa 663 automobila, trećem Kipar (645), četvrtom i petom Poljska i Finska (642), šestom Estonija (598), sedmom Malta (597), osmom Njemačka (574), devetom Austrija (562) i desetom Slovenija (556).

Kada su u pitanju zemlje iz regiona, Hrvatska je na 24. mjestu sa 425 automobila na 1.000 stanovnika.

(faktor.ba)

Federacija BiH uskoro bi mogla dobiti registar pedofila. Osim toga, u federalnom parlamentu usvojen je i Nacrt izmjena Kaznenog zakona koji će regulirati ovu oblast.

Osnovni podaci značajni za fizičko prepoznavanje osuđenog i njegove fotografije, moći će se pronaći u Registru. Biće dostupan organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima u zaštiti prava i interesa djece. Iako je predložen prije gotovo tri godine, ovaj zakon na red je došao tek nakon dvije godine.

“U ovoj oblasti smo crna rupa Evrope. Republika Srpska ovaj registar ima od 2018. godine, dok Hrvatska i Srbija od 2013. imaju evidentirano više od 1.000 osoba koje imaju problema s krivičnim zakonom po ovom pitanju”, rekao je Aner Žuljević, delegat Doma naroda PSFBiH.

Registar, kao preventivni mehanizam, pokazao se efikasnim u regionu i EU, a podaci su trajni i neće se brisati.

“Međunarodno-pravni standard i obaveza koju ima BiH, odnosno entitet FBIH shodno usvojenim konvencijama Vijeća Evrope iz 2012. godine i nažalost mi smo posljednji u regiji koji usvajamo ovakav zakon”, rekao je delegat Jasmin Duvnjak.

Pokrenuta je inicijativa o formiranju državnog registra, uz napomenu da smo jedna od rijetkih država koja nema forenzičku DNA bazu podataka na državnom nivou.

“Prije 10 ili 12 godina je započeta ta priča, ali zbog svega što se dešava u BiH ta priča je blokirana, zaustavljena. U međuvremenu se desilo DNA bazu podataka usvoji i RS, ali ima jedan problem – prilikom razmjene informacija sa ostalim državama, državne agencije prepoznaju državne nivoe”, kazao je Damir Marajnović, delegat.

Dom naroda je usvojio i Nacrt izmjene Krivičnog zakona, kojima bi trebalo da budu uvedena nova krivična djela iskorištavanja djeteta radi pornografije.

Među 484.000 građana koji su, prema podacima Unije za održivi povratak, od 2013. do kraja prošle godine napustili BiH nalaze se i stotine državnih službenika, policajaca, vojnika, pa čak i sudija i tužitelja.

Odlazak se odvija i u drugom pravcu, jer zbog lošeg materijalnog položaja u državnim mnogi prelaze u entitetske institucije, čime se odvija tiho kadrovsko urušavanje BiH.

Prema podacima iz Granične policije (GP) BiH, samo u prošloj godini rješenja o prestanku radnog odnosa uručena su za 66 službenika, među kojima je i dio onih koji su nezadovoljni uvjetima rada i plaćom zaleđenom na razini od prije 13 godina.

– Prema važećoj sistematizaciji, nedostaje nam 468 policijskih službenika za obavljanje aktivnosti u nadzoru državne granice. GPBiH posljednjih godina djeluje u izuzetno složenim uslovima apsolutne potkapacitiranosti u pogledu nedostatka kadrova i materijalno-tehničkih sredstava – kazala je za Avaz.ba Franka Vican, glasnogovornica GPBiH.

Agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA) od 2019. do danas napustilo je 28 osoba – 17 policijskih, šest državnih službenika i pet zaposlenika.

U istom periodu iz Tužilaštva BiH je otišlo sedam, a iz Suda BiH devet zaposlenika. Na lični zahtjev, radni odnos u VSTV-u u posljednje četiri godine prekinut je za 34 zaposlenika.

– Nisu u pitanju više ekonomski razlozi, već ukupna situacija u BiH, od sigurnosne do političke. Stalno dovođenje u pitanje opstanka države, pa i ovi posljednji pokušaji prijenosa nadležnosti – kaže za „Avaz“ Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na prijedlog Ministarstva za privredu, donijela je dvije odluke o dodjeli subvencija ovog ministarstva iz Programa subvencija za razvoj privrede za 2022. godinu - Odluku o odobravanju i dodjeli sredstava po Javnom pozivu namijenjenom subvencioniranju projekata turističke infrastrukture i suprastrukture te Odluku o odobravanju i dodjeli sredstava po Javnom pozivu namijenjenom podršci razvoja ženskog poduzetništva.

Kako je rekao ministar za privredu Zlatko Jelić, odluka o subvencioniranju projekata turističke infrastrukture i suprastrukture "teška" je 501.954,00 KM, a subvenciju je dobilo 29 subjekata, među kojima je 9 općina i gradova, četiri udruženja i 16 privrednih subjekata.

-Općine su mogle aplicirati sa jednim projektom, a maksimalan iznos je 30.000,00 KM. Maksimalan iznos za udruženja je 10.000,00 KM, dok je za gospodarske subjekte, njih 16, maksimalan iznos sredstava bio 20.000,00 KM. Gospodarskim subjektima su odobrena sredstva za poboljšanje turističke usluge i opremanje ugostiteljskih objekata opremom i inventarom - rekao je ministar Jelić.

Kada se radi o podršci razvoja ženskog poduzetništva, naveo je da je odlukom izdvojeno 322.250,00 KM, a sredstva za refundaciju doprinosa do najviše 8 mjeseci za vlasnicu i jednu radnicu, odnosno dvije radnice, u maksimalnom iznosu do 4.000,00 KM, dobila su 122 privredna subjekta.

Press služba ZDK

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na prijedlog Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, donijela je odluku po kojoj će 1.263 studenta prvog i drugog ciklusa studija sa prebivalištem u ovom kantonu dobiti stipendiju za akademsku 2021/2022. godinu u iznosu od 750 KM.

Resorni ministar Spahija Kozlić rekao je da je za ovu namjenu izdvojeno jedan milion KM te da je iznos stipendije najveći do sada. Prošle godine stipendija je iznosila 485 KM.

-Konkursna procedura je završena i obradili smo sve zahtjeve. Ponosan sam što su svi studenti dobili stipendije. Osim toga, studentima deficitarnih zanimanja će biti isplaćena i novčana nagrada u visini stipendije, tako da stipendija za ove studente iznosi 1.500 KM - rekao je ministar Kozlić.

Od 1.263 studenata kojima je odobrena stipendija, 57 studira deficitarna zanimanja utvrđena od strane Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona. Radi se o zanimanjima koja su deficitarna na tržištu rada iz domena tehničkih nauka, inženjerstva, medicine...

Ministar Kozlić je dodao da će stipendije biti isplaćene putem nadležnih službi gradova i općina, odmah nakon završetka formalno-pravnih procedura, te da je donesena odluka da se isplata izvrši jednokratno.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona dodjeljuje stipendije studentima iz ovog kantona po dva osnova. Pored Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, stipendije dodjeljuje i Ministarstvo za boračka pitanja koje je za ovu namjenu u 2022. godini izdvojilo 2,2 miliona KM, a stipendiju je dobilo 1.987 studenata iz boračke populacije. Stipendije ovog ministarstva iznose 800 KM za brucoše, odnosno 1.200 KM za studente viših godina studija, a isplaćuju se u osam rata.

U 2022. godini stipendije Vlade Zeničko-dobojskog kantona dobili su svi studenti koji su se prijavili na konkurs i ispunili formalno-pravne uslove.

Press služba ZDK