Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH danas je stupio na snagu. Ovim zakonom je usklađena oblast poslovanja slobodnih zona u Federaciji BiH sa Zakonom o slobodnim zonama u BiH.

– Slobodna zona je dio teritorije u Federaciji BiH koji je posebno ograđen i označen u kojem se obavljaju djelatnosti uz posebne uslove u skladu sa ovim Zakonom, carinskim propisima i drugim propisima kojima se uređuje rad slobodnih zona. Sam Zakon propisao je i to da se slobodna zona osniva na području koje ima autoput, magistralni put, riječnu luku, aerodrom ili je uz magistralnu željezničku prugu, kao i na sličnim mjestima gdje postoje uslovi za rad slobodne zone – pojasnio je u razgovoru za Fenu federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.

U Federaciji BiH aktivne su četiri slobodne zone, koje su ujedno i jedine postojeće slobodne zone u BiH, i to: „Holc“, d.o.o Puračić, „Vogošća“ d.o.o Vogošća , „Visoko“ d.o.o Visoko i „Hercegovina“ Mostar.

Govoreći ko sve može biti osnivač slobodne zone i koje su njegove zakonske obaveze kaže da je Zakon precizirano da slobodnu zonu mogu osnovati domaća i strana pravna i fizička lica, a osnivač će morati da uradi elaborat i pokaže da će vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone preći najmanje 50 posto od ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci.

Osim toga, propisano je da osnivač, putem Federalnog ministarstva trgovine, podnosi zahtjev Vladi Federacije BiH za davanje saglasnosti o opravdanosti određivanja dijela teritorije kao slobodne zone.

– Također, ovim Zakonom je propisana i obaveza dostavljanja godišnjeg izvještaja o rezultatima rada slobodne zone Federalnom ministarstvu trgovine, a istim se mora dokazati da vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone prelazi najmanje 50 posto od ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci. Na osnovu izvještaja svih slobodnih zona, Federalno ministarstvo trgovine priprema Informaciju o godišnjem poslovanju slobodnih zona za Vladu Federacije BiH – istakao je Vujanović.

Ranije važeći Zakon o slobodnim zonama FBiH, donesen u osnovnom tekstu 1995. godine, propisivao je uspostavu, funkcionisanje i prestanak rada slobodnih zona u Federaciji BiH.

Ovim Zakonom, kako navodi, bila su regulisana prava i obaveze osnivača i korisnika slobodnih zona u vezi carinskih procedura i plaćanja, odnosno oslobađanja od plaćanja carina.

– Osnovni razlog za donošenje Zakona o slobodnim zonama u Federaciji BiH je potreba usklađivanja i uređenja ove oblasti sa Zakonom o slobodnim zonama u BiH. Naime, u skladu sa Ustavom BiH carinska politika je u nadležnosti institucija BiH. Kako režim slobodnih zona u BiH predstavlja dio carinske politike, za isti su relevantni zakoni i podzakonski akti doneseni na državnom nivou, prije svega Zakon o slobodnim zonama u BiH, Zakon o carinskoj politici BiH, Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i Zakon o porezu na dodatnu vrijednost BiH – kazao je Vujanović.

Zbog navedenog, bilo je potrebno donijeti Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH, čijim odredbama bi se, u skladu sa nadležnostima entiteta u ovoj oblasti omogućilo provođenje politika razvoja i funkcioniranja slobodnih zona u Federaciji BiH i usklađivanje regulative slobodnih zona sa politikama promocije stranih investicija, promocije izvoza i otvaranja novih radnih mjesta.

– U skladu sa jasno iskazanom namjerom da se promovira i unaprijedi ovaj instrument ekonomske politike, a imajući u vidu da je većina olakšica predviđenih za slobodne zone predmet regulisanja propisa na nivou BiH, Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine pripremljenog u saradnji sa Ministarstvom privrede i preduzetništva Republike Srpske, prihvatila Inicijativu za izmjenu Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojom je predložila Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da kod Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH osigura realizaciju ove aktivnosti. Cilj Inicijative je stvaranje uslova za oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost dobara (električna energija, voda, plin i sl.), neophodnih za finalnu proizvodnju roba privrednih subjekata koji se bave proizvodnim djelatnostima u slobodnim zonama – rekao je Vujanović.

S obzirom da je jedan od osnovnih ciljeva osnivanja slobodne zone privlačenje direktnih stranih ulaganja, te upošljavanje novih radnika, u skladu sa ovim Zakonom, u slobodnoj zoni mogu se obavljati sve industrijske, trgovačke i uslužne djelatnosti kojima se ne ugrožavaju okoliš, zdravlje ljudi, materijalna dobra i sigurnost zemlje.

– Glavna karakteristika slobodnih zona, kao instrumenta ekonomske politike, su posebni porezni i carinski tretmani propisani Zakonom o carinskoj politici, Zakonom o slobodnim zonama u BiH i Zakonom o porezu na dodatu vrijednost BiH. S tim u vezi, ovaj Zakon upućuje na primjenu odgovarajućih propisa na nivou BiH i Federacije BiH, te kao novinu predviđa da jedinice lokalne samouprave i kantoni mogu utvrditi olakšice za korisnike slobodne zone, u okviru svojih nadležnosti – naglasio je Vujanović.

Osvrnuo se da je Vlada Federacije BiH donijela Odluku o usvajanju programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućih transfera utvrđenih budžetom Federacije BiH za 2022. godinu Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta.

– Navedenim Programom predviđena su sredstva u iznosu od 2.000.000 KM za izgradnju nove i unapređenje postojeće komunalne infrastrukture u poduzetničkim zonama Federacije BiH, tamo gdje ista predstavlja prepreku razvoju poduzetništva, izradu potrebne dokumentacije za razvoj poduzetničke zone, kao i unapređenje usluga za upravljanje razvojem poduzetničkih zona u Federaciji BiH. S obzirom da slobodne zone suštinski predstavljaju dio poduzetničke infrastrukture u Federaciji BiH, navedenim sredstvima omogućit će se, između ostalog i razvoj i afirmiranje i ovog instrumenta ekonomske politike – poručio je u razgovoru za Fenu Vujanović.

Uvoz živih životinja u Bosnu i Hercegovinu je tokom prošle godine bio veći od izvoza za više od 15 puta, a poljoprivrednici najvećeg krivca vide u državi, koja ne daje dovoljne podsticaje kako bi oni više proizvodili.

Naime, prema ovim podacima, tokom prošle godine je uvezeno 13.876.309 kilograma živih životinja vrijednosti 56.744.432 KM.

“Najviše je uvezeno goveda, i to 8.918.250, vrijednosti 39.187.582 KM, pa slijede ovce i koze, i to 1.946.622 kilograma, ukupne vrijednosti 8.681.371 KM”, navodi se u ovim podacima.

Sa druge strane, u toku 2021. godine su izvezena 899.382 kilograma životinja, vrijednosti 3.752.614 KM.

“Iz Bosne i Hercegovine se tokom prošle godine najviše izvozilo peradi, patke, guske, ćurke i biserke, i to 372.265 kilograma, vrijednosti 2.082.547 KM, pa zatim slijede goveda, i to 252.370 kilograma, vrijednosti 994.392 KM”, rekli su za “Nezavisne novine” u UIO BiH.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da je ovo, nažalost, realan podatak, i da su za sve krivi kako država, tako i obje vlade, i Federacije BiH i Republike Srpske.

“Svi su toliko izgazili poljoprivredu i upropastili je, tako da mi nemamo dovoljno životinja, a to će pokazati naredni mjeseci, kada stane uvoz mesa i živih životinja od strane tih država iz kojih uvozimo. U Federaciji je skoro ugašen tov, pitanje je ima li 7.000 bikova uopšte, što Sarajevo pojede za tri dana”, naglasio je Bićo za “Nezavisne novine“.

Prema njegovim riječima, prije tri ili četiri godine bilo je uzgajano oko 25.000 bikova u Federaciji BiH, što pokazuje koliko ih je sada manje, te koliko su poljoprivrednici odustali od uzgajanja bikova.

Na kraju prvog kvartala ove godine posao u Zeničko-dobojskom kantonu tražile su 51.572 osobe, potvrdio je Feni direktor Javne ustanove Služba za zapošljavanje ZDK Anto Pešić.

U isto vrijeme, prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine – Kantonalni ured Zenica, zaposlene su bile 86.294 osobe.

– Posljednjeg dana marta u evidenciji nezaposlenih bile su 793 osobe manje nego na kraju prošle godine, a 4.587 osoba manje nego na kraju 2020. godine. Na kraju prošle godine bilo je 86.527 zaposlenih, a na kraju 2020. godine 85.766 osoba – ističe Pešić.

Među nezaposlenima je najviše kvalifikovanih radnika, kojih je na kraju marta bilo 18.937, a sa visokom stručnom spremom 2.982 osobe. Struktura nezaposlenih jako je nepovoljna pa je, tako, starijih od 50 godina 22.258.

Sa visokom spremom najviše nezaposlenih je pravnika – 433, zatim ekonomista 382 i mašinskih inžinjera 145.

Predstavnici uprava tri javna poštanska operatera (Hrvatske pošte Mostar, BH Pošte Sarajevo, Pošta Srpske Banja Luka) i Agencije za poštanski promet BiH sastali su se jučer u Mostaru gdje su, uz ostalo, razgovarali o uvjetima i cijenama pružanja univerzalnih poštanskih usluga.

Na radnom sastanku govorilo se o dosadašnjoj suradnji javnih poštanskih operatera vezano za zajedničke projekte, suradnji javnih poštanskih operatera i Agencije za poštanski promet, te o uvjetima i cijenama pružanja univerzalnih poštanskih usluga, priopćeno je iz Ureda za marketing i korporativne komunikacije HP Mostar.

Cijena za pružanje univerzalne poštanske usluge nije se mijenjala od 2013. godine., premda su troškovi pružanja usluga uslijed kumulirane inflacije kontinuirano rasli.

“Prema službenim podacima Centralne banke BiH procijenjena stopa inflacije samo u prvom polugodištu 2022. godine iznosi 9,2 posto, a uvažavajući složenu ekonomsku situaciju za očekivati je i rast u budućem razdoblju”, stoji u priopćenju.

Preliminarnu listu stipendista Ministarstva obrazovanje, nauke, kulture i sporta ZDK možete pogledati OVDJE

Rok za prigovore na preliminarnu listu je 8 dana od dana objavljivanja.

Preliminarnu listu za općinsku finansijsku podršku možete pogledati OVDJE

Rok za prigovore na preliminarnu listu je 8 dana od dana objavljivanja.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na prijedlog Ministarstva za privredu, usvojila je Odluku o odobravanju i dodjeli sredstava poticaja namijenjenih subvencioniranju troškova organizacije i izgradnje poslovnih zona na području
ovog kantona u ukupnom iznosu od 1.031.000,00 KM.

Pravo na sredstva za uređenje poslovnih zona, iz sredstava koncesionih naknada, putem javnog poziva ostvarilo je osam lokalnih zajednica u ZDK-u, i to Zenica (Poslovna zona "Zenica 1"), Tešanj (PZ "Bukva-Vila"), Vareš (PZ "Kram"), Maglaj (PZ "Liješnica"), Žepče (PZ "Radovlje", Doboj Jug (PZ "Mravići"), Usora (PZ "Srednja Omanjska" i Olovo (PZ "Golubište").

- Misija Vlade i Ministarstva gospodarstva ZDK je ravnomjeran razvoj svih općina, što potvrđujemo ovom današnjom odlukom. Od 2016. do 2022. za
formiranje i uređenje poslovnih zona ukupno smo izdvojili 5 miliona KM - rekao je ministar za privredu Zlatko Jelić.

Izrazio je zadovoljstvo što je sredstva dobila i Općina Vareš koja do sada nije imala poslovnu zonu, naglašavajući da većina gradova i općina u ovom kantonu imaju razvijenu infrastrukturu u poslovnim zonama.

- Naš cilj je da ulaganjem u poslovne zone jačamo jedinice lokalne samouprave, samim tim i privlačenje novih investicija, a kroz investicije i otvaranje novih radnih mjesta - rekao je Jelić.

Kao dobar primjer efekata formiranja poslovnih zona naveo je općinu Usora gdje je broj zaposlenih u posljednje tri godine povećan sa 800 na 2.035, a većina novih radnih mjesta otvorena je upravo u poslovnim zonama.

Press služba ZDK

Konačna presuda Kantonalnog suda Zenica koji je Kantonalnoj bolnici Zenica potvrdio pravo posjeda na zemljište u krugu bolnice, predstavlja historijski čin za tu zdravstvenu ustanovu, istakao je na današnjoj pres-konferenciji direktor KBZ-a Rasim Skomorac.

Podvukao je kako su, vjerovatno, jedina javna zdravstvena ustanova koja je na takav način “riješila status svoje imovine”. KBZ je bila prinuđena da se u sudskom postupku protiv Grada Zenica bori i za pravo na zemljište.

Sudska presuda otvara perspektive

"Nemam informaciju da je još neko to uradio. Lično sam uvijek vjerovao u ovakav ishod, jer smo se borili istinom i pravom. A to, na kraju, uvijek pobijedi. Malobrojni su bili oni koji su vjerovali da je ovo izvodljivo i da su nam dali javno podršku. U ovom složenom procesu, moja pomoćnica za pravne poslove Lejla Beganović. Naravno, naš vrsni advokat… I uspjeli smo, kroz našu argumentaciju, dokazati da je pravo posjeda na našoj strani", kazao je Skomorac.

Podsjetio je kako se atakovalo proteklih mjeseci na “osnovne funkcije JU KBZ”, ali da ovakav ishod sudske presude, napomenuo je, otvara perspektive za realizaciju započetih, a zaustavljenih razvojnih projekata KBZ-a.

Nažalost, ne svih i na način na koji smo to željeli, ali Interventna kardiologija, koja je i najzanimljivija od ovih projekata, sušta je potreba ovog grada i ovog kantona, što nam je indirektno priznao i Grad Zenica svojim djelovanjem i pokušajem da, na neki način, preuzme ovaj projekat. To je projekat koji je potreba građana te je ”veći i vrjedniji od svakog pojedinca, ma na kom položaju bio" te", poručio je Skomorac, mora biti realiziran "zbog desetina pacijenata koji svakodnevno razvozimo u druge centre".

Nije siguran da će njemački partner “D. Med Healthcare AG”, koji je zbog sudskog spora s Gradom Zenica oko zemljišta zatražio raskid ugovora, koji je potpisan u februaru 2019. godine. željeti nastaviti realizaciju pomenutog projekta. Njemački je partner, istakao je Skomorac, nudio 24-satnu uslugu, a što, smatra, ne može ponuditi nijedan domaći partner pa bi bilo značajno da ih pridobiju za nastavak saradnje.

"Mi smo nakon dobijanja presude našem partneru uputili zahtjev i sada čekamo njihov odgovor. Ako dođe do pozitivnog odgovora, to bi se moglo realizirati, možda, do kraja ove godine", najavio je Skomorac.

Podsjetio je i kako je, zbog opstrukcija od strane Grada Zenica, značajno “usporena bila i realizacija projekata Energetske efikasnosti KBZ-a”.

"Kao što znate, u rješavanje tog nesporazuma između Grada, Bolnice i Kantona, morali su se uključiti i međunarodni predstavnici. Dogovor je, praktično, postignut kod predstavnika Evropske unije gospodina Sattlera", napomenuo je Skomorac.

Sredstva kredita su operativna, a pomoćnik direktora za medicinske poslove Kasim Spahić istakao je kako je u “toku procedura za potpisivanje ugovora s građevinskim izvođačem” te se nadaju da će građevinski radovi početi iduće godine. Ostaje da se riješi i pitanje priključenja KBZ-a na gasovodnu mrežu, o čemu su u toku su dogovori oko potpisa ugovora između KBZ-a, Grada Zenica i Zeničko-dobojskog kantona.

Tretman pacijenata "Gama-nožem"

Status sticanja Univerzitetske bolnice za KBZ vrlo je važan. Ugovorom s Agencijom za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu, koji su potpisali krajem prošle godine, “stvorili su uslove da ova ustanova bude akreditirana u toku dvije godine”. Nove će im okolnosti, najavljuje, omogućiti i reaktivaciju projekta javno-privatnog partnerstva “Gama-nož”.

"Time bismo postali referentni centar za tretman pacijenata “Gama-nožem” u BiH, jer nema nijedan centar u BiH da se bavi time", ističe Skomorac.

U toku je izrada i novog Pravilnika o radu KBZ-a, u skladu sa zahtjevima Federalnog ministarstva zdravstva, u procesu sticanja statusa Univerzitetske bolnice u s novim Kolektivnim ugovorom, što je zakonska obaveza.

KBZ se, podvlači, sa svojim kapacitetima uključila i u rješavanje problema tretmana onkoloških pacijenata u Tuzlanskom kantonu.

"Dali smo prostor da se i prema nama mogu upućivati određeni broj pacijenata. Već je najavljen dolazak pacijenata. To je, zaista, teška situacija za onog kome se desi. Mi, shvatajući taj problem, godinama pokušavamo da riješimo nabavku novog lineranog arceleratora. Da i mi ne bismo došli u takvu situaciju. Radi se o značajnim sredstvima", napominje Skomorac.

Nada se da će se sa sredstvima koja trebaju doći sa federalnog nivoa taj problem dugoročno riješiti. KBZ bi, po Zakonu o konsolidaciji zdravstvenih ustanova Federacije Bosne i Hercegovine, u naredne tri godine trebala dobiti 23 miliona KM.

Pomoćnik direktora za nastavu i naučno-istraživački rad Ermin Čehić napomenuo je da Komisija Federalnog ministarstva zdravstva odlučila da obustaviti postupak do dostavljanja tražene dokumentacije, koju će, najavio je, dostaviti do juna ove godine.

"KBZ je nastavno-zdravstvena baza za Medicinski fakultet u Zenici, a imamo i ugovor s privatnim fakultetom iz Sarajeva, poznatiji kao “Ganićev fakultet”. Imamo i ugovor za određivanje prakse s Zdravstvenim fakultetom iz Mostara", kazao je Čehić.

(akta.ba)

Hipertenzija je vodeći faktor rizika za razvoj arteroskleroze, bubrežnih i kardiovaskularnih bolesti, uključujući infarkt miokarda, moždani udar i zatajenje srca.

Na krvni pritisak utiče mnogo faktora, a jedan od najčešćih je prehrana. Industrijska prerađena hrana sadrži „skrivenu so“ koja ima ulogu da produži trajnost, pojačava okus gotovog proizvoda što dovodi do indirektno veće potrošnje soli.

So proizvedena u Solani d.d. Tuzla je prirodno bijela, ne sadrži teške metale te sam proces obrade jako je jednostavan, bez narušavanja njenog prirodnog porijekla.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje smanjenje unosa soli, a mnogi dokazi koji proizilaze iz različitih studija upućuju da se smanjenjem unosa soli (snižavanje sadržaja natrija) utiče na smanjenje krvnog pritiska.

Solana d.d. Tuzla kao društveno odgovorna firma u fokus stvalja krajnjeg potrošača pa i u dijelu zdravstvenog aspekta. Na tržištu BiH, a i šire kupci imaju dostupan novi tehnološki reformirani proizvod „So sa smanjenim sadržajem Na“.

„ So sa smanjenim sadržajem natrija je proizvod dobiven homogenizacijom kuhinjske soli i kalij hlorida. Proizvod po izgledu, ukusu i načinu upotrebe odgovara kuhinjskoj soli. Smanjenje unosa natrija i povećanje unosa kalija jedna je od prvih mjera koje se primjenjuju u lječenju hipertenzije. Kalij je na trećem mjestu po zastupljenosti i veoma važan za prenos nervnih impulsa, održavanje pH organizma, sniženja krvnog pritiska i regulaciju balansa vode, uklanjanje kiseline iz zglobova, smanjenje njihove ukočenosti i smanjenje grčenja mišića. So sa smanjenim sadržajem natrija ne preporučuje se osobama koje moraju da prate unos soli, te je za iste neophodno da prvo potraže savjet doktora“ – navode iz Solane d.d. Tuzla.

Osnovna preporuka kod visokog pritiska nije samo smanjenje unosa soli kroz direktno soljenje hrane, nego generalno smanjenje izvora soli kroz izbacivanje visoko prerađene hrane i vraćanje na cjelovito dobivenu hranu.

„ Kod izbora soli krajnjeg potrošača bitni kriteriji su: njeno prirodno porijeklo (minimalna prerada), odsustvo teških metala (često prisutnih u morskim solima), pravilno jodiranje i zdravstveni aspekt (hipertenzija i druge bolesti koje gdje je neophodno smanjiti udio Na). Ova četiri kriterija zadovoljava tuzlanska so“ – ističu iz Solane d.d. Tuzla.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara Staša Košarac razgovarao je jučer u Beogradu sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Branislavom Nedimovićem o omogućavanju nastavka izvoza merkantilne pšenice i kukuruza, kao i pšenične krupice iz Srbije na tržište Republike Srpske i Federacije BiH.

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa saopšteno je da je sastanak uslijedio nakon sastanka srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije sa premijerom Srbije Anom Brnabić u Mostaru, kao i najava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će BiH biti izuzeta od odluke Vlade Srbije o privremenoj zabrani izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

“Dobili smo čvrsto uvjeravanje da će Vlada Srbije donijeti odluku na osnovu koje će biti omogućen nastavak izvoza ugovorenih količina merkantilne pšenice, merkantilnog kukuruza i pšenične krupice u BiH, u skladu sa potrebama koje su iskazale Republika Srpska i FBiH. Riječ je ukupnoj količini od 196.145 tona pomenutih poljoprivrednih proizvoda”, rekao je Košarac.

Na sastanku je istaknuto da je odluka Vlade Srbije o zabrani izvoza privremenog karaktera, te da se trenutno analiziraju raspoložive količine pomenutih poljoprivrednih proizvoda zbog neizvjesnosti i poremećaja na globalnom tržištu.

Košarac i Nedimović usaglasili su da je od izuzetnog značaja nastavak spoljnotrgovinskog prometa merkantilne pšenice, merkantilnog kukuruza i pšenične krupice, budući da je Srbija, nakon EU, najvažniji spoljnotrgovinski partner BiH.

Srbija je 10. marta privremeno zabranila izovz pšenice, brašna, kukuruza i ulja.

(akta.ba)