Podaci Porezne uprave FBiH otkrili su da su stanovnici FBiH su u kladionicama lani potrošili više od 1,5 milijardi KM.

Prema evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, u 2021. godini priređivači igara na sreću klađenjem su ostvarili ukupan promet u iznosu od 1.598.112.128 KM. U odnosu na 2020. godinu, kada je promet iznosio 1.359.355.455 KM, promet je veći za 18 posto, piše Fokus.

Na osnovu podataka po kantonima, najviše su se kladili stanovnici Tuzlanskog kantona (298,1 milion KM), zatim HNK (274,8 miliona), Kantona Sarajevo (246,5)…

U SBK je evidentiran promet kladionica od 217,2 miliona KM, u ZDK 185,8, a u USK 161,3 miliona KM. Stanovnici ZHK su na klađenje “bacili” 106,7, Livanjskog kantona 61,4, Posavskog kantona 29,5, a BPK 16,4 miliona KM.

Prema evidencijama Porezne uprave FBiH, u ovom entitetu djelatnost priređivanja igara na sreću klađenjem u prošloj godini obavljalo je 12 privrednih društava, sa 2.119 uplatnih mjesta.

– Ukupan fond isplaćenih dobitaka za učesnike igara na sreću klađenjem tokom 2021. godine iznosio je 1.395.932.086 KM, što je 17 posto više u odnosu na iznos od 1.188.948.123 KM isplaćen u 2020. godini – navode iz Porezne uprave FBiH.

Župnik župe Jelah, don Ilija Marinović, u dogovoru s načelnicom ginekološko-akušerskog odjela Opće bolnice Tešanj dr. Larisom Mešić Đogić, osmislio je i najavio božićnu humanitarnu akciju skupljanja novčanih priloga za navedeni bolnički odjel.

Cilj je bio prikupiti dovoljno sredstava za novi bolnički namještaj, madrace te posteljno ruho za porodilje i novorođene bebe.Budući da se don Ilija redovito susreće s liječnicima Opće bolnice, zajedno su prepoznali priliku za ovu hvale vrijednu akciju. Porodilištu Opće bolnice Tešanj pripadaju četiri općine ( oko 100 000 stanovnika).

U prošloj godini rođeno je 638 novorođenčadi te je na taj način ovo žila kucavica našeg društva. U prikupljanje novčanih priloga bili su pozvani svi župnici Usorskog dekanata sa svojim župljanima te su se većinom i odazvali.

U prikupljenim novčanim sredstvima prednjače župljani župe Jelah, kojoj pripada i tvrtka TIK d.o.o, koja je proizvela namještaj te nabavila prikladne bolničke madrace i posteljno ruho u vrijednosti od 10 000 KM. Bitno je spomenuti kako se ova tvrtka odrekla svojih prihoda pri nabavljanju i proizvodnji navedenih predmeta.

Prikupljeno je dovoljno sredstava za ovu akciju te je dana 21.01.2022. sve i dostavljeno te i smješteno u bolnicu. Bila je to prilika i za obilazak odjela kao i radosni susret župnika župe Jelah i načelnice odjela kao voditelja akcije te tajnice Pastoralnog vijeća župe Jelah Antonije Martinović, a i članice Ekonomskog vijeća Angele Rajkovače.

Ovom prilikom izražavaju veliku zahvalnost svima koji su sudjelovali u ovoj akciji kao i ponos na suradnju i na uspješnost ove akcije u vjeri i nadi kako će se ovaj odjel svakim danom ispunjavati plačom novorođene dječice te da će im nakon ove akcije dolazak na svijet biti bar malo uljepšan.

(usora.ba)

Novi sistem raspodjele prihoda od indirektnih poreza u Federaciji BiH trebao bi otkloniti anomalije postojećeg modela, te uz kriterije solidarnosti, socijalne pravde i uravnoteženog razvoja, uključiti i kriterije transparentnosti i odgovornosti.

Istaknuto je to na prezentaciji studije “Analiza problema postojećeg sistema raspodjele prihoda od indirektnih poreza u FBiH i mogući pravci unapređenja” u organizaciji Ekonomskog instituta Sarajevo.

Radi se o tematici koja korespondira s aktuelnim inicijativama u kontekstu Prijedloga zakona o izmjeni zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, a koji bi se trebao naći na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, planirane za 24. i 25. januara.

Kako je novinarima kazala dekanesa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA) prof. dr. Jasmina Selimović, izmjena aktuelnog sistema raspodjele javnih prihoda zakonska je obaveza Federalnog ministarstva finansija, koja datira iz 2011. godine.

Istaknula je kako je postojeći model u kontekstu novih ekonomskih i finansijskih tokova vrijeme već odavno pregazilo, potcrtavajući neophodnost njegove izmjene.

Istovremeno, podsjetila je kako je trenutni sistem raspodjele baziran na koeficijentima, te da se u javnom diskursu mogu čuti prijedlozi za smanjenje koeficijenta “2” za Kanton Sarajevo, a povećanje koeficijenta za druge kantone, ocijenivši kako takva vrsta rješenja, bez studiozne analize i prijedloga koji je baziran na kriterijima, apsolutno nema smisla.

Ne može se predlagati da se nešto poveća ili smanji, bez da se ima osnovica za to, kazala je Selimović, naglašavajući kako model koji se prezentira podrazumijeva razvijanje kriterija u skladu s kojima će se tačno znati po kojem kriteriju i kojem kantonu pripada određeni iznos novca.

Dodala je da se na taj način po prvi put u sistem uvode jasni kriteriji i transparentan model, koji podrazumjeva i odgovornost kantona za utrošena sredstva.

Mišljenja je kako to predstavlja značajan korak naprijed i u kontekstu približavanja Evropskoj uniji, budući da se radi o sistemu koji zagovara i Međunarodni monetarni fond (MMF).

O principima i najboljim praksama efikasne i pravedne raspodjele javnih prihoda govorio je doc. dr. Mirza Kršo, koji je u izjavi za medije kazao kako su autori spomenute studije analizirali modele raspodjele u nizu zemalja, s fokusom na fiskalne odnose i iskustva Švicarske i Njemačke.

Kako nadalje pojašnjava, prema novom modelu, niko od sudionika raspodjele ne bi bio u lošijoj poziciji u odnosu na postojeću, odnosno svi bi, zapravo, bili u boljem položaju u odnosu na trenutni.
PROČITAJTE I:   VIDEO: Ministarstvo obrazovanja se priprema za realizaciju Programa obaveznog predškolskog obrazovanja

Kršo je izrazio očekivanje da će prezentirani model i mehanizmi raspodjele, koji se temelje na argumentima i najboljim teorijskim i praktičnim iskustvima, naići na dobar prijem tokom javnih debata koje slijede.

“Ono što je jedna od ključnih karakteristika tog modela jeste da sada, prvi put direktno svi učesnici mogu vidjeti tačno koliko doprinose i koliko oni, ali i svi drugi povlače sredstava, te mogu kalkulirati i planirati sve svoje aktivnosti/budžete, kao i vidjeti kako sistem djeluje i na sve ostale učesnike”, precizira Kršo, napominjući da sistem rezultira izjednačavanjem prilika, a ne ishoda.

Prezentiranu studiju sačinio je tim profesora Ekonomskog fakulteta u Sarajevu s fokusom na iznalaženje novih rješenja, a radi otklanjanja uočenih manjkavosti postojećeg modela.

Prezentaciji novog modela prisustvovali su predstavnici nadležnih institucija i akademske zajednice, a rezultati i prijedlozi na tom planu bit će, kako se očekuje, poticaj za javnu debatu, posebno u kontekstu zakonodavnih inicijativa u vezi sa Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je više programa utroška sredstava Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport za 2022. godinu, a što je obaveza po Zakonu o izvršenju budžeta koji je usvojen pred Novu godinu.

Resorni ministar Spahija Kozlić rekao je da je usvojeno desetak programa, a uz to je utvrđena Upisna politika na Univerzitetu u Zenici te Politika stipendiranja i smještaja studenata u studentske domove na području ZDK-a.

-Nakon usvajanja ovih programa, odmah ćemo krenuti u realizaciju - najavio je Kozlić.

Među ostalim, usvojen je i Program utroška sredstava za Program obaveznog predškolskog obrazovanja djece koja ove godine polaze u prve razrede osnovnih škola, a za što je namijenjeno 600.000 KM. Prve pandemijske, 2020. godine ovaj program je prekinut, prošle uopće nije realiziran, a ministar Kozlić je optimističan da će se spomenuti program ove godine i realizirati, zbog čega su uputili akt Kriznom štabu Ministarstva zdravstva i Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) da se neposredno prije realizacije ovog programa izvrši procjena epidemiološke situacije.

Naglasio je da su znatno povećana sredstva za kapitalna ulaganja u osnovne i srednje škole te da očekuje da će ove godine dodatno biti intenzivirani radovi u osnovnim i srednjim školama te na Univerzitetu u Zenici.

Transfer za institucije kulture povećan je za 200.000 KM, a što će biti raspoređeno za povećanja plaća zaposlenim u tim institucijama. Kozlić je naveo da će plaće uposlenim u svih 16 institucija kulture lineralno biti povećane za pet posto.

-Planirali smo da to u budžetu za ovu godinu bude malo veći iznos, međutim, dogovorom o povećanju plaća zaposlenima u policiji, pravosuđu i organima uprave, nismo u ovom momentu mogli to uraditi. Ali, ukoliko dođe do rebalansa budžeta i ukoliko se usvoje izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH, nastojat ćemo dodatno povećati ovaj transfer, kako bi plaće zaposlenih u institucijama kulture bile dodatno povećane - kazao je Kozlić.

Press služba ZDK

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na posljednjoj sjednici usvojila Program utroška sredstava Ministarstva za boračka pitanja za 2022. godinu u ukupnom iznosu od 14.705.000,00 KM, namijenjen za potrebe branilaca i članova njihovih porodica.

Resorni ministar Fahrudin Čolaković naglašava da je ovo najveći iznos opredijeljenih sredstava od osnivanja ovog ministarstva i u odnosu na prethodnu godinu veći je za gotovo 200.000,00 KM.

Najveći iznos sredstava iz ovog programa, gotovo 7 miliona KM, predviđen je za isplatu egzistencijalne naknade za nezaposlene demobilizirane branioce mlađe od 57 godina koji su u implementaciji Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica FBiH u obavezi kantona.

Za dodjelu stipendija studentima iz reda branilačke populacije po raspisanom konkursu za studijsku 2021./2022. godinu namijenjena su sredstva u visini od 2.220.000,00 KM što će biti dovoljno da svi studenti koji ispunjavaju uslove koje je propisala uredba dobiju stipendiju.

Ove godine planirano je raspisivanje Javnog poziva za stambeno zbrinjavanje pripadnika branilačke populacije za šta je opredijeljeno gotovo jedan milion KM, kao i oglasi za dodjelu poticaja po programima samozapošljavanja i zapošljavanja pripadnika branilačke populacije sa planiranim sredstvima u iznosu od milion KM.

Za programe liječenja i nabavke lijekova za branioce i članove njihovih porodica opredijeljeno je 1,1 milion KM, a u slučaju da se sredstva na drugim transferima ne potroše u cjelosti, ovaj transfer će biti dodatno povećan, imajući u vidu činjenicu da branilačka populacija stari i sklonija je obolijevanju.

-Ministarstvo i ove godine nastavlja sa projektom banjsko-klimatske rehabilitacije u četiri banjska lječilišta u Olovu, Fojnici, Gradačcu i Ilidži, te je iz razloga povećanog interesovanja branilačke populacije za ovaj vid liječenja ovaj trasfer povećan i iznosi 370.000,00 KM – rekao je Čolaković.

U slučaju smrti dobitnika najvećeg ratnog priznanja, ratnog vojnog invalida, demobiliziranog branioca i porodice šehida i poginulog branioca, planirana su sredstva za pomoć porodicama u ukupnom iznosu od 500.000,00 KM.

Za nabavku ortopedskih pomagala za ratne vojne invalide sredstva su ove godine povećana i iznose 250.000,00 KM, dok je za nabavku udžbenika za djecu branilaca koji pohađaju osnovnu ili srednju školu obezbijeđeno preko 200.000,00 KM.

Preostali iznos sredstava predviđen je za pomoć pripadnicima branilačke populacije u vidu poboljšanja zdravstvenog i socijalno-ekonomskog statusa, afirmaciju invalidskog sporta, kao i za pomoć u radu branilačkih udruženja i saveza, izgradnju spomen obilježja, te obilježavanje značajnih datuma i manifestacija vezanih za odbrambeno-oslobodilački rat.

Press služba ZDK

Dana 20.01.2022. godine, u 07,50 sati, putem telefona u dežurnu službu Policijske stanice Maglaj se obratila nepoznata ženska osoba i tom prilikom prijavila da lice L.A., rođeno 2000. godine, iz Maglaja, u krugu firme “BONTEX”, u mjestu Liješnica, fizički napada uposlenice navedene firme, čiji je i sam uposlenik.

Na lice mjesta je izašla policijska patrola koja je utvrdila da je došlo do međusobnog fizičkog sukoba između lica L.A. sa jedne strane i dvije ženske osobe, B.A. i B.E., sa druge strane, kojom prilikom su sva tri lica zadobila lakše tjelesne povrede.

Izvršen je uviđaj od strane istražitelja Policijske stanice Maglaj.

Građani Bosne i Hercegovine se, zbog prilično skromnog životnog standarda, sve više okreću kupovini polovnih roba, koje su kudikamo jeftinije od novih za koje mnogima, dok zadovolje one najosnovnije potrebe, ne ostane novca.

Primjera radi, za 11 mjeseci prošle godine, u BiH je uvezeno polovne odjeće u vrijednosti 7,2 miliona KM, što je za 800.000 KM više nego u cijeloj 2020.

U ovom periodu, uvezli smo skoro 3.760 tona, ili za skoro 500 tona više.

To su za Srpskainfo potvrdili u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, čiji podaci pokazuju da je, unazad deceniju i nešto, 2021. bila druga po vrijednosti uvoza korištene garderobe.

Najveći uvoz od 7,6 miliona KM, zabilježen je 2014. godine.

Kako pokazuje analiza UIO, u BiH je za 12 godina uvezeno 39.670 tona polovne odjeće, ukupne vrijednosti 73,6 miliona KM.

S obzirom na prilično skroman standard, nezaposleni, penzioneri i mnogi radnici jednostavno nemaju izbora nego da garderobu kupuju samo kad je to neophodno, nerijetko se snabdijevajući u “second hand“ shopovima ili kineskim radnjama.

Oni koji su malo solventniji i koji žele nešto skuplje, odnosno “markirane” odjevne predmete, uglavnom se oblače na rate, jer tako lakše podnose ovaj izdatak.

“Većinu ljudi se već odavno snabdijeva korištenim robama, te u radnjama polovne garderobe, jer su im primanja taman tolika da mogu da podmire ono najosnovnije. Sve ostalo za njih je luksuz, pa tako i nova odjeća”, kažu u udruženjima potrošača.

Iako su mnoge branše pretrpjele značajne finansijske posljedice u ove dvije godine epidemije korona virusa, u „second hand“ shopopvima se ne žale na promet. Kako kažu, i sada imaju posla, prije svega jer njihovoj robi, cjenovno, nova garderoba ne može da parira.

Naglašavaju da, s druge strane, kvalitet očuvane polovne odjeće nimalo ne zaostaje za kvalitetom garderobe koja se prodaje u mnogim buticima ili na pijacama.

Posljednjih godina naši građani sve više kupuju i polovan namještaj, te bijelu tehniku. Kako je potvrđeno u radnjama sa ovakvom robom, kod njih komad bijele tehnike u prosjeku košta od 350 do 450 KM, što je i do tri puta jeftinije od novog.

Za ljude skromnih primanja, to je prilična olakšica, s obzirom na to da, posebno kad dođe do opremanja kuće ili stana, rijetki mogu da za keš kupe više ovih proizvoda odjednom.

(N1)

U Doboju je ove godine planirano da bude uloženo 900.000 KM u rekonstrukciju i unapređenje lokalne putne mreže.

Za rekonstrukciju i asfaltiranje lokalnih puteva predviđeno je 550.000 KM, a za održavanje lokalne putne mreže sa makadamskim zastorom 350.000 KM, navedeno je u Nacrtu programu održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje lokalnih puteva u ovom gradu za 2022. godinu koji je danas bio tema javne rasprave.

Programom su obuhvaćena 22 putna pravca, kategorisanih puteva ukupne dužine 181 kilometar i lokalni nekategorisani putevi ukupne dužine 1.997 kilometara.

Načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Sandra Tatić rekla je novinarima da se, u postupku odabira prioritetnih dionica, koje su uvrštene u ovogodišnji program, poštovalo mišljenje i zahtjevi mjesnih zajednica.

Tatićeva je rekla da su održane i javne rasprave za ovu godinu o Nacrtu plana korišćenja sredstava ostvarenih od koncesionih naknada i o Nacrtu programa održavanja, sanacije i rekonstrukcije vodoprivrednih objekata i vodotokova.

Prema njenim riječima, očekivani prihod od koncesionih naknada je 350.000 KM.

Od tog iznosa, 300.000 KM biće usmjereno na izgradnju i rekonstrukciju toplovoda, vodovoda, kanalizacije, lokalnih i nekategorisanih puteva, a 50.000 KM za izgradnju novih ili proširenje postojećih privrednih kapaciteta, uključujući i mogućnost stimulativnog kreditiranja, u skladu sa odredbama Plana kapitalnih investicija i Plana implementacije Strategije integrisanog razvoja.

U Nacrtu plana navedeno je i da je u prethodnom periodu, zaključno sa 30. novembrom 2021.godine, po osnovu koncesionih naknada ostvareno 296.582,21 KM.

Takođe je u Registraru koncesija na području Doboja evidentirano 10 koncesionih ugovora, i to za eksplataciju tehničkog građevinskog kamena, alkalnih i hiperalkalnih voda, te za izgradnju mini hidroelektrana "Paklenica" na istoimenoj rijeci i "Cijevna tri" na rijeci Bosni, zaključen na period od 12.januara 2007. godine do 12.januara 2037.godine.

Tatićeva je rekla da su u Nacrtu programa održavanja, sanacije i rekonstrukcije vodoprivrednih objekata i vodotokova, za održavanje vodotokova planirana ukupna budžetska sredstava od 600.000 KM, od čega za sanaciju vodotokova 200.000 KM, a 400.000 KM za sanaciju i izgradnju vodoprivrednih objekata i vodotoka.

(akta.ba)

Nova njemačka koaliciona vlada želi da privuče 400.000 kvalifikovanih radnika iz inostranstva na godišnjem nivou kako bi se pozabavila i demografskom neravnotežom i nedostatkom radne snage u ključnim sektorima koji rizikuju da potkopaju oporavak od pandemije virusa korona.

"Nedostatak kvalifikovanih radnika je do sada postao toliko ozbiljan da dramatično usporava našu ekonomiju", rekao je Kristijan Duer, parlamentarni lider ko-vladajućih Slobodnih demokrata (FDP), za poslovni magazin "Virtšaftsvohe".

On je istakao da se problem starenja radne snage možemo staviti pod kontrolu samo modernom imigracionom politikom.

"Moramo što prije da dostignemo cifru od 400.000 kvalifikovanih radnika iz inostranstva", dodao je Duer.

Socijaldemokrate kancelara Olafa Šolca, Duerov FDP i ekolozi Zeleni dogovorili su se u svom koalicionom sporazumu o mjerama poput bodovnog sistema za stručnjake iz zemalja van EU i podizanja nacionalne minimalne plate na 12 evra po satu što bi rad u Njemačkoj učinilo privlačnijim.

Njemački ekonomski institut procjenjuje da će se radna snaga ove godine smanjiti za više od 300.000 ljudi jer se više starijih radnika penzioniše nego što mlađi ulaze na tržište rada.

Očekuje se da će se ovaj jaz proširiti na više od 650.000 2029. godine, ostavljajući akumulirani manjak ljudi radnog uzrasta 2030. godine od otprilike pet miliona. Broj zaposlenih Nijemaca prošle godine je porastao na skoro 45 miliona, uprkos pandemiji virusa korona.

Poslije decenija niske stope nataliteta i neravnomjerne migracije, smanjena radna snaga, takođe, predstavlja demografsku tempiranu bombu za njemački javni penzioni sistem, u kojem je sve manje zaposlenih opterećeno zadatkom finansiranja penzija rastuće mase penzionera koji žive sve duže.

(N.N.)

Austrijski parlament usvojio je zakon o sprovođenju kovid mjera, koji predviđa oštre kazne za nepoštovanje pravila.

Opštinske vlasti, tim zakonom, dobile su sada mogućnost da pravna lica zatvore na maksimalno nedjelju dana, ako je prethodno utvrđeno, u tri navrata, kršenje epidemioloških mjera.

Tako privredni subjekat, poslije tri puta nepridržavanja mjera, na primjer prekoračenja ograničenja broja osoba ili nekontrolisanja dokumenata, može biti kažnjen sa mjerom hitnog zatvaranja.

Za zatvaranje nije potrebno pokrenuti postupak, već može odmah biti primijenjeno na nedjelju dana.

Novina je i da inspektori rada i nadzorni organi za sprovođenje zakona o bezbjednosti namirnica i potrošača imaju ovlašćenje kontrole u skladu sa kovid mjerama.

Ministarka turizma Elizabet Kestinger kazala je da svako pravno lice koje ne poštuje korona mjere mora biti kažnjeno i da se oštrim kaznama sada povećava pritisak kontrole.

Ova mjera ponajviše će pogoditi ugostitelje, jer će sada bez većih birokratskih postupaka vlasti moći da iz zatvore.

(N.N.)