Inspekcijski organi u Federaciji Bosne i Hercegovine su u julu ove godine izvršili ukupno 1.336 inspekcijskih nadzora nad poštivanjem higijensko-epidemioloških mjera, u okviru kojih je kod 53 subjekata nadzora uočeno grubo kršenje mjera, zbog čega su izdati prekršajni nalozi u iznosu od 96.620 konvertibilnih maraka (KM), prenosi Anadolu Agency (AA).

Također su izrekli 199 rješenja o otklanjanju nedostataka subjektima nadzora kod kojih su ustanovljena manja odstupanja od propisanih mjera, izdali devet rješenja o zabrani rada i 82 upozorenja. Najveći broj nadzora izvršile su kantonalne urpave za inspekcijske poslove u Kantonu 10 (258) i u Zeničko-dobojskom kantonu (282).

Do kršenja minimuma obavezujućih mjera najčešće dolazi u ugostiteljskim objektima, trgovinama, tržnim centrima, ali i privrednim društvima s većim brojem zaposlenih, odnosno na mjestima okupljanja većeg broja ljudi, poručili su iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Inspekcijski organi nastavljaju s vršenjem nadzora nad poštivanjem higijensko-epidemioloških mjera svim raspoloživim kapacitetima, te poduzimaju sve aktivnosti u okviru svoje nadležnosti na sprečavanju daljeg širenja koronavirusa u bh. entitetu Federacija BiH, u skladu s odlukama nadležnih kriznih štabova.

Federalna uprava za inspekcijske poslove ostaje na dispoziciji kantonalnim inspekcijskim organima za pružanje pomoći u organizaciji i vršenju nadzora nad poštivanjem higijensko-epidemioloških mjera u FBiH.

Napominju da su kazne za prekršaje propisane Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, i to u rasponu od 3.000 do 10.000 KM za privredna društva, druga pravna lica i zdravstvene ustanove; za odgovorna lica u pravnim licima od 500 do 2.000 KM; za nosioce privatne prakse i obrtnike od 2.000 KM do 8.000 KM; za fizička lica od 100 KM do 2.000 KM, s tim da prenošenje zarazne bolesti predstavlja i krivično djelo u smislu KZ FBiH.

Apeluju na građane i privredne subjekte da se pridržavaju propisanih mjera, te osiguraju pretpostavke za poštivanje svih preporuka, kako za dobrobit ličnog zdravlja, tako i za kolektivnu sigurnost i normalizaciju prilika u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Nesreće u rudnicima mrkog uglja u Bosni i Hercegovini česta su pojava. Nekada završe sa lakšim, nekada sa težim povredama, a, nažalost, ponekad i sa smrtnim ishodom.

U rudarskoj nesreći koja se dogodila u januaru ove godine u Rudniku mrkog uglja (RMU) Breza smrtno je stradao 47-godišnji Adis Zaimović.

Stanovnici Breze žive i umiru kao rudari. Ovo zanimanje se prenosi s koljena na koljeno, s generacije na generaciju. Svaka porodica ima najmanje jednog rudara, a to zanimanje je prilično popularno u ovom, kako kažu stanovnici, rudarskom gradu.

Iza stradalog Zaimovića su ostali supruga i troje djece, od kojih je dvoje maloljetno. Supruga ne radi, a djeca idu u školu. U trenutku smrti Zaimović je bio kreditno zadužen kod Addiko Bank d.d. Sarajevo, a ostalo je oko 70.000 KM duga, javlja Anadolu Agency (AA).

Formalna procedura u ovakvim slučajevima je da nasljednici sa imovinom nasljeđuju i dugove, koje nastavljaju plaćati ili se iz imovine vrši namirenje.

Međutim, u slučaju ove porodice pomogli su ljudi dobre volje - njegove kolege iz rudnika i banka, što nije toliko čest slučaj u BiH, ali i šire.

Njegove kolege iz rudnika su otplatile 50 posto duga, a banka je oprostila ostatak od oko 35.000 KM. Ovo je jedan od rijetkih slučajeva, možda i jedini u BiH, gdje je banka izašla u susret porodici koja se ionako našla u strašnoj situaciji zbog gubitka člana porodice.

Iz rudnika i banke su ovih dana posjetili porodicu i uručili im poklone, prvenstveno za djecu pred početak nove školske godine.

Supruga Aldijana kroz suze priča o tragediji koja ih je snašla. Uz nju su i djeca - sin Anel (17) i kćerka Anela (11). Zahvalna je svima koji su im pomogli u teškoj situaciji. Pored tragičnog gubitka supruga, kako je kazala, bila je zabrinuta i kako će otplatiti kredit. Na svu sreću, tu su bile kolege njenog supruga i banka koja im je mnogo pomogla.

"Sami znate šta se dogodilo 14. januara. Djeca i ja smo ostali u svim tim problemima i sa kreditima. Adisove kolege su nam puno pomogle, u svemu, rudnik, a banka posebno. Izašla nam je u susret", ispričala je Aldijana.

Nezaposlena je, a nakon suprugove smrti, koji je jedini radio, kredit je postao ogroman problem.

"Trenutno imamo 470 KM panzije, rudnik je tu, uvijek su tu za djecu, pomažu nam. Sin ide u Vareš u školu, kćerka će u šesti razred. Djeci trebaju sveske, knjige, odjeća, obuća, ruksak...", kazala je Aldijana.

Emir Jildizlar, menadžer koorporativnih komunikacija Addiko Bank Sarajevo, rekao je da banka kontinuirano vodi računa o lokalnim zajednicama u kojim djeluje, ali i o pojedinačnim klijentima koji žive i rade u tim zajednicama.

"Ovaj tragični slučaj u Brezi je praktičan dokaz tog našeg djelovanja, naše aktivnosti. Nakon što smo dobili zahtjev od sindikata sa molbom da reprogramiramo ostatak duga, da oni plate pola kredita kojeg je rahmetli Adis imao, mi smo odlučili da otpišemo ostatak duga kako bismo na taj način olakšali porodici. Ukupno zaduženje u trenutku pogibije je bilo oko 70.000 KM. Banka je otpisala iznos od 35.000, nakon što su Adisove kolege zajedno sa menadžmentom rudnika uplatile 35.000", pojasnio je Jildizlar.

Nada se da će ovaj njihov primjer poslužiti drugim bankama i kompanijama da djeluju odgovorno u zajednicama u kojima rade.

Amir Kadrić iz Odbora sindikata rudnika, podsjetio je da su odmah nakon pogibije otišli da posjete Adisovu porodicu koja im je rekla za kredit.

"U dogovoru sa menadžmentom krenuli smo sa akcijom dobrovoljnog prikupljanja novčane pomoći, da bi isplatili jedan dio kredita", rekao je Kadrić.

Uprava je stupila u kontakt sa Addiko bankom u cilju iznalaženja načina za lakšom otplatom duga.

"Pošto je porodica u teškoj materijalnoj situaciji, kao i svi rudari, organizovana je akcija prikupljanja novčanih sredstava. Isplatili smo dio kredita. Ovo je teško zanimanje, kod nas se svaki dan dešavaju povrede. Rudari se solidarišu", naglasio je Kadrić.

Zahvalio se i banci na humanom činu.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Nakon što je nedavno poništio tender za rušenje postojećeg i izgradnju novog objekta Gradske uprave, gradonačelnik Doboja Boris Jerinić za CAPITAL kaže da će uraditi novo vještačenje na osnovu kojeg će odlučiti da li će povećati izdvajanje za nevedeni posao.

Jerinić je prošlog mjeseca poništio tender za izbor preduzeća koje je trebalo da za 28,5 miliona KM sruši postojeći i izgradi novi objekat administrativnog centra jer jedna ponuda nije bila uredna, dok je drugu ponudu dala grupa ponuđača, u kojoj su bili i „Prointer ITSS“ i „Kaldera“, tražeći daleko veći iznos od predviđenog.

Na pitanje CAPITAL-a da li će povećati iznos predviđen za objekat uprave, Jerinić kaže da će biti onako „kako struka kaže“.

„U narednom periodu ćemo kroz vještačenje i analizu vidjeti zbog čega je iznos bio preko predviđenog. Ako je bilo  pomjeranja na tržištu i ako struka to dokaže, onda ćemo vjerovatno morati povećati iznos, jer je neprihvatljivo da raspisujemo tender za koji unaprijed znamo da se niko neće prijaviti“, rekao je Jerinić i dodao da trenutno ne može reći kada bi novi tender mogao biti raspisan.

Podsjećamo, na poništeni tender grada stigle su ponude preduzeća „Proda – mont“ iz Doboja koja nije dostavila sve tražene dokumente te grupe ponuđača koju su činili „Gradip“ Prnjavor kao nosilac i članovi grupe „Širbegović inženjering“ Gračanica, „Topling“ Prnjavor, “Kaldera company“ Laktaši i „Prointer ITSS“ Banjaluka.

Njihova ponuda je odbačena jer su za ovaj posao tražili čak 7,3 miliona KM više nego što je gradska vlast planirala, odnosno 31,7 miliona bez PDV-a.

Grad Doboj je polovinom aprila raspisao tender za izbor izvođača za rušenje postojećeg i izgradnju novog objekta administrativnog centra Gradske uprave, za koji je planirala potrošiti 24,4 miliona bez PDV-a.

Bilo je predviđeno da se projekat finansira sredstvima iz budžeta, a kompletan iznos Grad planira izvođaču da isplati u narednih deset godina.

(capital.ba)

Zbog katastrofalne suše koja je pogodila BiH, ali i širu regiju jugoistoka Europe, cijene energenata na svjetskom tržištu i niz drugih negativnih čimbenika koji se uočavaju u svjetskim okvirima vode k novom poskupljenju stočne, a onda i hrane za ljude ove jeseni.

Upozorenja domaćih poljoprivrednih proizvođača koja slušamo već tjednima mogu se sažeti u tvrdnju kako suša uzima veliki danak u poljoprivrednoj proizvodnji, uključujući žitarice, ali i voće i povrće..

Nekoliko čimbenika Predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača FBiH Nedžad Bićo u razgovoru za Večernji list ukazao je na iznimno teško stanje u poljoprivredi, a koje je posljedica nekoliko čimbenika, počevši od otkupa, preko nedovoljnog kapitalnog ulaganja pa do kretanja na svjetskim tržištima. Tomu sada treba dodati i ove suše koje će, upozorio je, imati katastrofalan utjecaj na poljoprivredu, pri čemu se očekuje kako će prinosi biti manji za čak 50%. A i to što ostane, konstatira Bićo, bit će vjerojatno lošije kvalitete.

Sve to će voditi poskupljenju; prvo stočne hrane, onda i svih ostalih proizvoda za široku potrošnju, počevši od pekarskih pa do mesa. Upozorio je kako je niz negativnih čimbenika već doveo do povećanja cijena, posebice stočne hrane, kazavši kako je očito jedan od ograničavajućih čimbenika i nepostojanje kvalitetnog sustava robnih rezervi u državi.

"Umjesto da se u vrijeme dobre žetve otkupi što više domaće stočne hrane i na taj način stvore uvjeti za intervenciju u vrijeme velikih suša ili poremećaja na svjetskim tržištima, država se ne brine o tome. Dva mjeseca apeliramo da se nešto učini", upozorio je Bićo kazavši kako je primjetno da su cijene već sada dosta skočile, a do kraja godine to će biti i izraženije. Posljedica će biti, ističe on, gubitak radnih mjesta i zatvaranje pojedinih farmi.

U kontekstu prehrambenih proizvoda sve vodi tome da će građani ponovno doživjeti udar na novčanike. Bićo navodi da neki mlinari već najavljuju poskupljenje kruha, meso će također poskupjeti, dok su inputi u poljoprivredi već višestruko poskupjeli.

(VL/akta.ba)

Na području Jablanice, u Bosni i Hercegovini, u ponedjeljak je izbio novi požar. Nakon Komadinovog vrela, počelo je gorjeti na lokalitetu Plase iznad Donje Jablanice, a stanje na ovom požarištu danas je dosta teško, potvrdio je za Anadolu Agency (AA) načelnik Općine Jablanica Damir Šabanović.

Na požarište je ponovo stigao helikopter Helikopterskog servisa bh. entiteta Republika Srpska, koji gasi požar iz zraka.

“Narod Jablanice se bori, mnogo ljudi je blizu i gase. Ovo je novi požar koji je najvjerovatnije nastao djelovanjem vjetra iz pravca Komadinovog vrela. Dole (op. a. Komadinovo vrelo) je trenutno mirno. Na Plasama ranije nikad nije gorjelo, veliko je područje koje je zahvatio plamen i bit će nam zaista teško“, rekao je Šabanović.

Kazao je i kako je danas stanje na požarištu, ipak, nešto bolje od jučerašnjeg.

“Noću sve djeluje dramatičnije nego što stvarno jeste. Ovdje su danas sve raspoložive snage Općine Jablanica – općinski vatrogasci, Dobrovoljno vatrogasno društvo Jablanica, GSS, lovci, planirani, mještani“, istakao je Šabanović.

Muhamed Begović je od jutros na požarištu. Pomaže vatrogascima pri gašenju. Kaže da je to dužnost svih građana.

“Došao sam sada kako bih se uvjerio da nema novih požara. Noć iza nas je bila preteška. Moj sin je do jutros u šest bio tu i gasio. Sa požarišta je otišao na posao. Ovo je sigurno najteži požar koji je ikada zadesio Jablanicu. Bit će preteško ovo ugasiti. Sigurno je da će se širiti dok je ovakvo vrijeme. Mora se djelovati iz zraka“, kazao je Begović.

Helikopter Helikopterskog servisa RS-a i jučer je djelovao na ovom lokalitetu. Napravio je deset uzleta i gasio je u intervalu od 18.30 do 19.30 sati.

Na području općine Jablanica na snazi je i Stanje prirodne nesreće izazvano velikim šumskim požarima, koje je proglašeno 13. augusta.

U ponedjeljak 16. augusta održana je sjednica Kolegija OV Tešanj na kojem se raspravljalo o zahtjevu vijećnika opozicije za sazivanje Vanredne  sjednice Vijeća zbog problema sa vodosnabdjevanjem na području Općine Tešanj.

Nakon diskusija, insistirali smo na izjašnjavanju o našem zahtjevu, ali je nažalost isti odbijen sa 3 glasa „Za“ i 5 glasova „Suzdržan“ , uz objašnjenje da  vanredna sjednica ne bi ni na koji način doprinijela rješavanju problema vodosnadbijevanja.

Za prijedlog su glasali Enes Hodžić (SDP), Solo Fahir (ASDA - NES) Hasanbašić Senad (BPS - Platforma za progres), dok su suzdržani bili Amir Kurtić (predsjedavajući OV), Kotorić Esmir (SDA), Handžić Hasan (SBiH), Begović  Rifet (LDS, NB), Jašić Haris (nezavisni vijećnik).

Ovo je samo jedan od primjera kako zbog neozbiljnog i neodgovornog ponašanja vlasti štetu trpe građani, koji su u ovom slučaju izloženi redukciji vode.

Klub Vijećnika SDP BiH u OV Tešanj osuđuje ovakvo ponašanje predstavnika vladajuće većine jer smatramo da je pitanje vodosnabdjevanja jedno od onih koje bi trebalo biti lišeno bilo kakvog politikanstva i zakulisnih igara.  

Klub Vijećnika SDP BiH u OV Tešanj će i ubuduće, koristeći sva raspoloživa sredstva, u suradnji sa ostalim vijećnicima  opozicije nastaviti insistirati da se pitanje vodosnabdjevanja, kao i svi drugi problemi sa kojima se susreću građani naše općine nađu kao tačke dnevnog reda na sjednicama OV Tešanj, kako bi se pokušala iznaći riješenja za iste, jer to građani od nas očekuju, a mi ih sigurno nećemo iznevjeriti.  

Komisija za informisanje OO SDP BiH Tešanj

Tri četvrtine ljudi u najbogatijim državama svijeta vjeruje da čovječanstvo gura planetu prema opasnoj prekretnici, pokazalo je globalno istraživanje kompanije Ipsos Mori, prenosi Anadolu Agency (AA).

Istraživanje je pokazalo da je većina ispitanika iz država članica G20 veoma ili ekstremno zabrinuta zbog stanja na planeti Zemlji.

Četiri od pet ispitanika reklo je da je spremno pojačati i učiniti više na obnavljanju globalnog zajedničkog dobra.

Vodeći autor izvještaja Owen Gaffney rekao je da su rezultati pokazali snažnu globalnu podršku hitnim, odlučnim mjerama u vezi s klimatskom i prirodnom krizom.

“Ljudi znaju da preuzimamo kolosalne rizike, žele učiniti više i žele da njihove vlade učine više. Rezultati istraživanja bi liderima država G20 trebali dati samopouzdanje da brže krenu u provedbu ambicioznijih politika za zaštitu i regeneraciju naših globalnih dobara", rekao je Gaffney, prenosi “The Guardian“.

Istraživanje je pokazalo da je svijest o ovim rizicima najveća u Indoneziji (86 posto), Turskoj (85 posto) i Brazilu (83 posto), zatim u Meksiku (78 posto) i Južnoj Africi (76 posto), dok je u bogatijim državama poput Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije ona iznosila 60, odnosno 65 posto.

Odbor za klimu Ujedinjenih naroda prošle sedmice je dao pesimistično upozorenje da je svijet blizu scenarija bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja, a da je za to "nedvosmisleno" krivo čovječanstvo.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Bolnice na Haitiiju na ivici su kapaciteta zbog više hiljada povrijeđenih osoba u razornom zemljotresu koji je danas ranije pogodio ovu karipsku državu u kojem je poginulo najmanje 1.927 osoba.

Haiti je u subotu 14. avgusta pogodio potres jačine 7,2 stepena Rihterove skale koji je uništio više hiljada kuća.

Najteže je pogođen jugozapad Haitija, posebno region u gradu Kajesu i okolini.

Prema podacima Agencije za Civilnu zaštitu, broj poginulih povećan je na 1.297 a oko 5.700 je povrijeđeno.

U potresu su teže oštećene ili uništene crkve, hoteli, bolnice i škole.

Agencija za Civilnu zaštitu saopštila je da je u potresu uništeno 13.694 kuća, što ukazuje na to da bi broj poginulih mogao biti mnogo veći.

Probleme sa smještajem povrijeđenih u potresu dodatno povećava pandemija virusa korona, teška ekonomska i politička kriza koja je tu zemlju zahvatila 7. jula nakon atentata u kojem je ubijen predsjednik Žovene Moiz.