U okviru projekta „Inoviranje demokratskog učešća na lokalnom nivou u BiH“ koji provodi Kongres lokalnih i regionalnih vlasti u sklopu Akcionog plana Savjeta Evrope za BiH za period 2022. do 2025. Općina Doboj Jug je odabrana da bude u programu Savjeta Evrope koji ima za cilj jačanje kapaciteta lokalnih samouprava putem Platforme za razmjenu među opštinama i gradovima u Bosni i Hercegovini.

Kroz ovaj program loklanim vlastima će, kroz nekoliko radionica, biti predložene aktivnosti razvoja kapaciteta s ciljem jačanja kvalitete lokalne demokratije i podsticanja otvorene vlasti i javne etike, kolaborativnog upravljanja i saradnje sa građanima i civilnim društvom.

Projekat ima za cilj doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja: 10 (Smanjenje nejednakosti), 11 (Održivi gradovi i zajednice), 16 (Mir, pravda i jake institucije) i 17 (Partnerstvo za ciljeve) koje su uspostavile Ujedinjene nacije u svojoj Agendi za održivi razvoj 2030.

Cijene osnovnih životnih namirnica u BiH posljednjih godinu dana značajno su porasle, što se dodatno odražava na ionako nizak životni standard bh. građana, piše Večernji list BiH.

Inflacija raste iz mjeseca u mjesec, plaće su uglavnom iste, a samo za osnovne životne namirnice potrebno je izdvojiti dobar dio prosječne plaće.

Više cijene…

Prvak poskupljenja je suncokretovo ulje, čiju su cijenu trgovci u RS-u znali povećavati i tri puta u istom danu, pa je u kratkom roku udvostručena. Poskupljenja su, istina, prema podacima iz Evropske unije, zabilježena svugdje, no nelogično je to što su cijene osnovnih namirnica u najrazvijenijim zemljama kontinenta i nakon poskupljenja niže nego u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima koje je objavio BHRT, cijena litre ulja u BiH košta 3,3 eura (6,45 KM), 1,3 eura (2,54 KM) u Velikoj Britaniji, 1,49 eura (2,91 KM) u Belgiji, 1,7 eura (3,33 KM) u Italiji, 1,5 eura (2,93 KM) u Srbiji, 1,8 eura (3,52 KM) u Crnoj Gori.

Ekonomist Željko Rička tvrdi da cijene koje se sada drastično mijenjaju nisu samo cijene iz objektivnih razloga nego što su to psihološke cijene, psihološka inflacija zbog panike u koju mi zapadamo. U obzir treba uzeti i činjenice da prosječan Britanac za svega jednu sedmicu zaradi oko 700 eura i da mu je ulje jeftinije nego prosječnom građaninu BiH, koji taj iznos ne zaradi ni za mjesec – ako ima radno mjesto, napominju sindikalci.

– Od svoje plaće pokušavate osigurati samo osnovne životne namirnice, a što ćemo s uslugama i svim onim što radnik i njegova porodica moraju platiti da bi mogli funkcionirati normalno – navodi predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić.

Osim ulja, ima još namirnica koje bh. građani plaćaju skuplje ili čak isto kao oni u susjednim zemljama, što pokazuju i podaci portala Numbeo, najveće svjetske baze podataka o troškovima života.

Tako, prema podacima, za kilogram pilećeg filea bh. građani moraju prosječno platiti 10,48 KM, Hrvatskoj 13,88 KM, 9,68 KM u Srbiji, 9,16 KM u Crnoj Gori, Italiji 16,36 KM, 17,67 KM u Belgiji, 12,65 KM u Velikoj Britaniji te 13,94 KM u Njemačkoj.

Kilogram govedine bh. građani prosječno plaćaju 14,72 KM, u Hrvatskoj 17,75 KM, Srbiji 13,53 KM, Crnoj Gori 13,53 KM, Njemačkoj 26,62 KM, 28,86 KM u Belgiji.

Cijene voća i povrća također su znatno rasle zbog čega sve veći broj bh. građana ove namirnice, koje bi trebale biti dio svakoga obroka, sve češće kupuju na komad.

Naime, kilogram narandži u BiH košta 2,42 KM, Hrvatskoj 2,64 KM, Srbiji 2,07 KM, Crnoj Gori 2,08 KM, 3,49 KM u Italiji te 4,10 KM u Njemačkoj.

Kilogram paradajza, također je u BiH skuplji u odnosu na neke susjedne zemlje. Prema podacima, za kilogram paradajza u BiH valja izdvojiti 2,35 KM, U Hrvatskoj 3,18 KM, Srbiji 2,32 KM, Crnoj Gori 2,59 KM, Njemačkoj 1,92 KM, Belgiji 4,46 KM te 4,54 KM u Italiji.

Krompir prosječno u BiH košta 1,19 KM, Hrvatskoj 1,34 KM, Srbiji 1,18 KM, Crnoj Gori 1,13 KM, Italiji 2,44 KM, 2,68 Belgiji te 2,88 u Njemačkoj.

Litra mlijeka u BiH je 1,43 KM, Hrvatskoj 1,72 KM, Srbiji 1,62 KM, Crnoj Gori 1,63 KM, Njemačkoj 1,80 KM, Belgiji 1,81 KM, Velikoj Britaniji 2,18 KM…

Štruca svježeg bijelog hljeba od 500 grama u BiH prosječno se plaća 1,14 KM, Hrvatskoj 1,81 KM, Srbiji 0,88 KM, Crnoj Gori 1,16 KM, Velikoj Britaniji 2,29 KM, Italiji 3,10 KM, Belgiji 3,35 KM te 3,22 u Njemačkoj, pokazuju podaci Numbea.

Ovaj portal redovno ažurira podatke o troškovima života četveročlane obitelji, a prema njihovim pokazateljima jednoj takvoj obitelji za mjesec dana života, bez uključene stanarine, potrebno je 2929,89 KM, a prosječna plaća prema posljednjem podatku iz februarua državne agencije za statistiku iznosila je 1059 KM.

Prosječni troškovi za osobe koje žive same, bez stanarine, iznose 869,73 KM.

Mjesečni troškovi

Četveročlanoj porodici u Hrvatskoj treba prosječno 1000 KM više nego onima koje žive u BiH, dok porodicama u Srbiji treba gotovo isto novca. U Crnoj Gori život četveročlane porodice je, pak, nešto skuplji nego u BiH i Srbiji, a prema pokazateljima Numbea za mjesec dana života treba im 3132,61 KM.

U drugim državama koje smo analizirali, tačnije u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji i Belgiji četveročlanim porodicama treba više od 5000 KM mjesečno, ali valja uzeti u obzir da su njihovi mjesečni prihodi znatno veći od prihoda koje primaju bh. građani.

(fokus.ba)

Upravni odbor Sindikata radnika rudnika u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), sutra će održati sjednicu na kojoj odlučiti šta će poduzeti, nakon što je kolektivni ugovor za oblast rudarstva istekao, a novi nije potpisan.

Kako Faktor saznaje iz izvora unutar Sindikata, vrlo je vjerovatno da će predstavnici radnika svih sedam rudnika u sastavu Koncerna Elektroprivrede BiH sutra odlučiti da postave rok za usvajanje kolektivnog ugovora, a ukoliko taj rok ne bude ispoštovan, stupit će u generalni štrajk.

Također saznajemo da će se rudarima iz Koncerna vjerovatno pridružiti i kolege iz Rudnika mrkog uglja Banovići, koji nije dio zavisnog društva Elektroprivrede BiH, ali se kolektivni ugovor za oblast rudarstva odnosi i na njihove radnike.

Rudari su 1. maja održali protest u Sarajevu, a tada su poručili da nisu zadovoljni s onim što im se nudilo u kolektivnom ugovoru kada je u pitanju povećanje plaća, na kojem će oni, kako nam je danas rečeno, nastaviti insistirati.

Podsjećamo, rudari svih sedam rudnika u sastavu Koncerna, prošle godine krajem novembra, bili su u radničkom neposluhu koji je trajao punih osam dana.

Nakon dugih pregovora, zahtjevi rudara su ispunjeni, a između ostalog, smijenjen je direktor Rudnika Kreka, dogovoreno je da će cijena uglja biti povećana za 20 posto, a odgođena je primjena dva pravilnika o radu i radnom učinku. Već tada se spominjalo da je za radnike u rudnicima, najvažniji naredni korak potpisivanje kolektivnog ugovora koji je istekao 1. maja.

– Sramota je šta su nam ponudili. Osam posto povećanje primanja, a onda u idućem članu da oduzmu 30 posto. Nikada to nećemo dozvoliti. Rudari su naučili da trpe svašta, ali ovakvo poniženje nisu i neće – rekao je na protestima održanim 1. maja Zuhdija Karić, član Upravnog odbora Sindikata radnika rudnika FBiH.

(faktor.ba)

Bosanskohercegovački izvoz električne energije imao je vrijednost u prvom kvartalu ove godine od 406 miliona KM, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

To je za 72,1 posto više nego u istom periodu prošle godine kada je izvoz iznosio 233,6 miliona KM.

Istovremeno, povećana je i vrijednost uvoza i to za 2,5 puta na 44,4 miliona, sa 17,4 miliona KM u prvom kvartalu godinu ranije.

Visoku vrijednos izvoza, ali i uvoza električne energije napuhale su visoke cijene ovog “energetskog zlata” koje su eksplodirale i rastu od septembra prošle godine usljed globalne krize, mada stanje sa proizvodnjom u Bosni i Hercegovini nije idealno.

Loši hidrološki uslovi na početku godine odrazili su se na manju proizvodnju električne energije u hidroelektranama.

Naročito loš je bio februar u kojem je ukupna bruto proizvodnja električne energije iznosila 1.393 gigavat-časa, što je manje za 28,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U januaru je proizvodnja bila 1.682 gigavat-časa što je manje za 30 posto nego u januaru prošle godine.

Bruto proizvodnja hidroelektrana u februaru je iznosila 440 gigavat-časova i smanjena je za 53,63 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U januaru je proizvodnja u hidroekumulacijama bila 605 gigvat-sati, što je u odnou na 880 GWh proizvedenih prošlogodišnjeg januara manje za 31,2 posto.

U februaru je udio hidroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije spao sa januarskih 36 posto na 31,6 posto u februaru, pa su tako veći teret u proizvodnji iznijele termoelektrane.

Podaci energetske statistike za mart još nisu dostupni.

Vrijednost izvoza električne energije u 2021. godini bila je 830 milona KM, što je bio rekordan rezultat. 

Vrijednost izvoza električne energije po godinama:

2021. 830,0 mil KM
2020. 497,1 mil KM
2019. 574,8 mil KM
2018. 574,0 mil KM
2017. 462,9 mil KM
2016. 322,4 mil KM
2015. 284,4 mil KM
2014. 308,6 mil KM
2013. 471,9 mil KM

(indikator.ba)

Prvi kontingent mineralnog đubriva iz Turske za poljoprivrednu proizvodnju u BiH bit će isporučen danas u Gradiški.

Tim povodom ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac boraviće u radnoj posjeti Gradišci, a prve količine mineralnog đubriva bit će dopremljen u Tvornicu stočne hrane ”Golmix”, koja posluje u sastavu kompanije ”Golić Trade”.

U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH podsjećaju da se radi se o prvom kontingentu od ukupno dogovorenih 30.000 tona mineralnog đubriva iz Turske. Ranije su nadležna entitetska ministarstva i Distrikt Brčko odredili domaće uvoznike i proizvođače iz Turske od kojih će biti izvršen otkup dogovorenih količina minirelnog đubriva, nakon čega je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o tome obavijestilo Ambasadu Turske u BiH.

Od ukupne količine od 30.000 tona, Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti isporučeno po 14.000 tona mineralnog đubriva, a Brčko distriktu 2.000 tona.

(fokus.ba)

Osobe koje puše marihuanu više od jednom mjesečno imaju povećan rizik od srčanih bolesti i infarkta, pokazuje novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Stenford.

Ranije studije pokazale su povezanost između kanabisa i bolesti krvnih sudova, a najnovije istraživanje rasvjetljava pozadinu tog mehanizma.

Naučnici su analizirali podatke pola miliona ispitanika.

Prethodno su stručnjaci tokom sprovođenja testova na miševima otkrili da psihoaktivna supstanca u marihuani tetrahidrokanabinol (THC) može da uzrokuje upalu endotelnih ćelija koje oblažu unutrašnjost srca, krvnih i limfnih sudova, kao i pojavu ateroskleroze (stvrdnjavanje ili zadebljanje arterija).

“Marihuana ima izrazito negativan efekat na krvotok. S obzirom na to da sve više država legalizuje upotrebu marihuane, očekujem da će sljedećih godina doći do povećanja broja srčanih i moždanih udara”, navodi biolog Mark Candy sa Stanford.

Naučnici su analizirali podatke 500.000 aktera projekta “UK bajobenk”.

Oko 11.000 njih pušilo je marihuanu više od jednom mjesečno, čime se znatno uvećala vjerovatnoća da će doživjeti srčani udar.

Štaviše, oni koji redovno na ovaj način konzumiraju marihuanu imaju veći rizik da će imati prvi srčani udar prije 50. godine života.

Stručnjaci su testirali osobe koje su konzumirali kanabis i ustanovili da je tri sata nakon pušenja marihuane kod dobrovoljnih ispitanika znatno povećan broj upalnih molekula u krvi, što može dovesti do srčanog udara.

Dodatni testovi pokazuju da THC podstiče upalu u ljudskim endotelnim ćelijama uzgojenim u laboratoriji, te da se kod miševa kojima je ubrizgana ova supstanca razvija aterosklerozni plak.

S obzirom na to da THC djeluje tako da se u ljudskom mozgu veže za kanabinoidni receptor tipa jedan (CB1), naučnici su pokušali da pronađu molekule koji bi mogli da ograniče ovo povezivanje kako bi se time umanjio štetan efekat kanabisa.

Tako je ustanovljeno da genistein, prirodni molekul koji se nalazi u soji, može kod miševa da blokira štetne učinke THC-a (upale i aterosklerozu), a istovremeno očuva ona dejstva marihuane koja su korisna za medicinsku upotrebu – smanjenje osjećaja bola i podsticanje apetita.

Zbog straha od nuspojava, poput anksioznosti i poremećaja raspoloženja, stručnjaci do sada nisu na ljudima testirali genistein.

“Genistein je potencijalno bezbjedniji lijek od ranijih CB1 antagonista. Već se koristi kao dodatak prehrani, a 99 odsto njega ostaje izvan mozga, tako da ne bi trebalo da uzrokuje teške nuspojave”, navodi Candy.

Sljedeći korak u naučnom radu jeste sprovođenje kliničkih ispitivanja na ljudima kako bi se vidjelo može li genistein zaista da smanji rizik od srčanih bolesti kod onih koji konzumiraju kanabis.

Ovo istraživanje je objavljeno je u časopisu “Sel”.

Dječak star devet godina, koji od juče leži u Institutu za majku i dijete “Dr Vukan Čupić” u Beogradu, osjeća se dobro, ali njegova jetra je u teškom stanju, zbog čega će ostati u bolnici na posmatranjima kako bi ljekari utvrdili da li je dijagnoza bolesti novi tip hepatitisa i kako bi pokušali da mu pomognu, jer protokol o liječenju još ne postoji, saznaje Nova.rs.

“Kod nas na odjeljenju leži pacijent, dječak koji ima devet godina, sa simptomima koji ukazuju na novi tip hepatitisa. Međutim, ne možemo još da potvrdimo da se radi o novoj bolesti jer nam nedostaju pojedine analize, zato i dalje kažem da samo postoji sumnja, dok god ne završimo sa ispitivanjima. Ovo je nova bolest u svijetu i kod nas, tako da moramo biti veoma pažljivi. Dječak je klinički u dobrom stanju, ali je žut. Ne žali se na bolove, ali je njegova jetra u teškom i lošem stanju i zabrinjava nas to što se kod 10 posto malih pacijenata jetra ne oporavi” kaže za Nova.rs dr Dragan Prokić, pedijatar i gastroenterohepatolog, načelnik Odeljenja za ispitivanje i lečenje bolesti organa za varenje u Institutu za majku i dijete.

Roditelji su primjetili, napominje doktor, da je djetetu koža požutila i doveli ga na pregled.

“Uradli smo već brojne analize, ali sutra nas očekuje još ispitivanja, kao i u ponedeljak, pa ćemo, nadam se, znati šta dalje da radimo, jer protokol o liječenju novog tipa hepatitisa ne postoji i to je ono što nas brine. Inače, za akutni hepatitis se ne daje nikakva ciljana terapija, liječi se simptomatski” objašnjava dr Prokić, koji je i šef kabineta za endoskopsku dijagnostiku i liječenje.

Dječak zasad nije životno ugrožen, ali spada u teške pacijente jer njegova jetra nije u stabilnom stanju, ističe doktor.

“Mislili smo da se radi možda o hepatitisu A, ali poslije svih analiza i testova koje smo uradili, ispostavilo se da nije u pitanju ta dijagnoza. Inače, na svake tri do četiri godine imamo pacijenta sa hepatitisom, zapaljenjem jetre nepoznatog uzroka. Ono što je ovdje najveći problem je što postoji šansa da se jetra ne vrati u normalno stanje i to moramo da pratimo. U slučaju da dođe do pogoršanja, ne isključuje se mogućnost potrebe za transplantacijom. Svakako ostaje na ispitivanju, a nove anlize pokazaće koja je dijagnoza i daćemo sve od sebe da izliječimo dijete” naglašava dr Prokić.

Naime, prof. dr Dragan Delić, infektolog-hepatolog i nekadašnji direktor Infektivne klinike u Beogradu, za Nova.rs kaže da su simptomi hepatitisa povećana temperatura i uvećane žlijezde na vratu.

„Ova bolest može da uključi i pneumoniju (upalu pluća) i meningitis (upalu mozga). Najčešće se javlja povraćanje, dijareja i gubitak apetita. Virus se širi kapljičnim putem, ali i kontaktom. Može se širiti i putem vode u bazenima. Teško je apsolutno se zaštititi od kapljičnih infekcija. Vakcina ne postoji, antivirusni lijek ne postoji, terapija je simptomatska“ objašnjava dr Delić.

Takođe, epidemiolog Zoran Radovanović navodi da će tajanstvena bolest, koju izaziva do sada nepoznat uzročnik, biti označena kao virus hepatitisa F.

„Učestalost uočenog oštećenja jetre kod ove bolesti 10 do 20 puta prevazilazi očekivanja za dječji uzrast. Svjetski broj oboljelih početkom maja iznosio je oko 200 pacijenata, ali je svakom desetom registrovanom bolesniku bila neophodna nova jetra“ naglašava dr Radovanović.

Podsjetimo, novi tip hepatitisa širi se evropskim zemljama tokom proteklih nekoliko meseci, a ova bolest posebno pogađa dječiju jetru. Novi hepatitis je do sada registrovan u Irskoj, SAD, Izraelu, Holandiji, Španiji, Danskoj, Italiji, Norveškoj, Francuskoj, Belgiji, Rumuniji, Japanu, Kanadi

Prihodi od indirektnih poreza u BiH za prva četiri mjeseca 2022. godine dostigli su 3 milijarde i 5 miliona KM i veći su za 538 miliona KM ili 21,82 posto u odnosu na isti period 2021. godine.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH u od januara do aprila 2022. godine privredi je vratila 650 miliona KM po osnovu povrata PDV-a, neto prikupljenih prihodi koji su otišli u raspodjelu državi, entitetima i Brčko distriktu.

Doznačena sredstva iznosila su 2 milijarde i 355 miliona KM i veći su za 356 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2021. godine.

Samo prošlog mjeseca prikupljeno je 776 miliona KM indirektnih poreza što je za 132 miliona KM više u odnosu na april 2021. godine.

Za finansiranje državnih institucija u četiri mjeseca 2022. godine raspoređen je iznos od 254 miliona KM, jednako kao i prethodnih godina. Najveći dio prihoda od indirektnih poreza, kao i sav prikupljen višak prihoda, otišao je entitetima i Brčko distriktu.

Federaciji BiH u ovome periodu raspoređeno je 1 milijarda i 283 miliona KM, Republici Srpskoj 715 miliona KM i Brčko distriktu 71 milion KM.

Pored raspoređenih prihoda na osnovu posebnih cestarina za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta (0,25 KM) Federacija BiH je dobila dodatnih 67,6 miliona KM, Republika Srpska 44,7 miliona KM i Distrikt Brčko 2,3 miliona KM.

Na području Ljubinja, Berkovića, Bileće i Trebinja do sada su prijavljena oštećenja na više od 800 objekata usljed zemljotresa koji je nedavno pogodio ovu regiju, rečeno je Srni u ovim lokalnim upravama.

Načelnik Ljubinja Stevo Drapić izjavio je da je u ovoj opštini do sada šteta od zemljotresa prijavljena na 229 objekata, a pet porodica je iseljeno iz svojih domova.

“Teško je sada tačno procijeniti štetu, ona će biti poznata za mjesec dana, ali može se reći da je višemilionska”, rekao je Drapić i dodao da im je opština Kostajnica donirala 3.000 KM, a Istočno Sarajevo 10.000 KM.

On je dodao da je Vlada Republike Srpske donijela odluku o dodjeli 150.000 KM za sanaciju dvije ljubinjske škole i lokalnog doma zdravlja, a Vlada distrikta Brčko je najavila pomoć od 50.000 KM.

Drapić kaže da je i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio pomoć od 500.000 KM.

U Berkovićima su oštećenja prijavljena na više od 200 objekata, a pet porodica je iseljeno iz svojih domova, kaže načelnik ove opštine Nenad Abramović.

“Grad Istočno Sarajevo nam je do sada uplatio 10.000 KM na ime finansijske pomoći za štetu od zemljotresa, kao i BN televizija 10.000 KM”, rekao je Abramović.

U opštinama Ljubinje i Berkovići nastava se odvija redovno, a škole su bezbjedne za korištenje uprkos šteti koju su i ovi objekti pretrpjeli u zemljotresu, kažu čelnici ovih opština.

“U opštini Bileća oštećenja su prijavljena na 280 objekata, a zgrada Narodne biblioteke `Vladimir Gaćinović` neuslovna je za korištenje zbog oštećenja koja je pretrpjela u zemljotresu i morat će da bude iseljena”, rekao je načelnik Bileće Veselin Vujović.

On kaže da opštini Bileća za sada niko nije uplatio novčanu pomoć za sanaciju štete od zemljotresa, te je uputio apel svima koji su u mogućnosti da to učine budući da je i ova opština pretrpjela znatnu štetu od zemljotresa.

U proteklih 10 dana, od kada je snažan zemljotres pogodio Hercegovinu, Operativni centar Trebinje je primio više od 170 prijava od građana u vezi sa štetom nastalom na stambenim objektima.

(fokus.ba)

Mirovine za mjesec april bit će isplaćene preko jedinstvenog računa riznice Federacije BiH u četvrtak 5. maja, objavili su iz Federalnog zavoda MIO/PIO.

Odlukom Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO/PIO o redovitom usklađivanju, penzije za april uvećane su za 7,3 posto, te prema navedenom, minimalna penzija iznosi 410,08 maraka, zagarantovana 513,87, dok najviša ostaje 2.174,48 KM.

Prosječna samostalna penzija za april iznosi 526,47 maraka.

Penzije za mjesec april primiti će ukupno 426.469 korisnika.

Pored uvećanih travanjskih penzija, korisnici će u primiti i razliku između isplaćene i uvećane penzije za prva tri mjeseca ove godine.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za april s uračunatom razlikom za prva tri mjeseca, i ostalim troškovima, iznose oko 245 miliona maraka.