Jako nevrijeme koje je zahvatilo Banjaluku sinoć dovelo je rušenja stabala i do isključenja električne energije u mnogim seoskim naseljima, a neka od njih su i dalje bez struje.

"Brojni prekidi u snabdijevanju električnom energijom su uglavnom zabilježeni u seoskim područjima Manjače i Potkozarja - od Kola, Bukvaleka, Saračice, Čokora, Bronzanog Majdana, Kmećana, Obrovca, Subotice do Verića, Šimića i Piskavice", saopštili su u "Elektrodistribuciji".

Najteža situacija je u zaseku Jorgići čiji su mještani bez električne energije već 48 časova.

"Ekipe 'Elektrodistribucije' su na terenu i rade na sanaciji mreže i otklanjanju kvarova. Dinamiku poslova na mnogim lokalitetima otežava nepristupačan teren, odnosno porušena stabla koja se nalaze na putevima i duž dalekovodnih pravaca, zbog čega su radnici prinuđeni da traže alternativne pravce za dopremu neophodne mehanizacije", naveli su u Elektrodistribuciji.

Dodali su da njihovi terenski radnici satima bez odmora, na pljusku i kiši, rade na uspostavi urednog snabdijevanja.

"Očekujemo da će u toku dana većina kvarova na srednjenaponskoj mreži biti otklonjena", kazali su u "Elektrodistribuciji".

Željko Kovačević, predsjednik Savjeta MZ Bistrica, rekao je za "Nezavisne" da je nevrijeme izlomilo priličan broj stabala, koja su vjerovatno zbog hladnog vremena poledila i postala krta.

"Mnoga od tih stabala leže po glavnoj saobraćajnici. Saobraćaj je bio pušten jutros od 10.30 do 11 časova, ali sada je ponovo obustavljen, na terenu je policija koja reguliše saobraćaj", rekao je Kovačević.

Dodao je da u Bistrici nema struje od sinoć, a strujni kablovi su oboreni po šumama.

"Situacija je neopisiva, taman kada se jedno stablo raskrči, dva padnu. Jedan jako ružan prizor", kazao je Kovačević.

Kako ističe dodatan problem predstavlja magla na tom području Bistrice.

"U prolazu sam vidio i jedan automobil koji je noćas ostao zarobljen, jer ga je poklopilo drvo", naveo je Kovačević.

Zbog obilnih kišnih padavina u naseljima Donje Karadže i Kopčić, u opštini Bugojno, došlo je do plavljenja privatnih kuća, saopšteno je iz Federalne uprave civilne zaštite.

Nadležni organi angažovali su bager na čišćenju kanala za oborinske vode, a angažovani su i bugojanski vatrogasci.

Obilne padavine izazvale su i porast vodostaja i izlivanje potoka i rijeka iz korita u Livanjskom kantonu, te plavljenje više podruma u javnim i privatnim zgradama na cijelom području kantona.

Tokom noći Civilna zaštita primila je nekoliko dojava o porastu bujičnih potoka Prusačka i Oboračka rika, na području opštine Donji Vakuf, koji su prijetili plavljenjem privatnih posjeda i objekata.

Nadležni organi angažovali su bager i pumpe za vodu komunalnog preduzeća "Gradina" radi sprečavanja plavljenja objekata.

U toku noći Hidroelektrane "Jajce jedan" su na ulaznoj građevini iz Velikog plivskog jezera ispustile određenu količinu vode zbog previsokog vodostaja rijeke Plive. Ispuštanjem vode nije došlo do plavljenja objekata nizvodno.

Zbog porasta vodostaja rijeke Trebižat, na stanici Humac, koji je jutros iznosi 359 centimetara, proglašene su vanredne mjere zaštite od poplava. Redovna odbrana od poplave na ovoj rijeci iznosi 280 centimetara.

(N.N.)

Čuvena slika Vranduka njemačkog landscape slikara Carla Eberta našla se Hampel Fine Art aukciji po početnoj cijeni od 85 hiljada eura.

Utvrda Vranduk u Bosni našla se u katalogu njemačke aukcijske kuće u sekciji “Moderna umjetnost, impresionizam i slikarstvo 19. stoljeća”. Na slici koja je rađena tehnikom ulje na platnu, dimenzija 110×180 cm, potpisan je Carl Ebert (Stuttgart, 1821-Munchen, 1885).

– Pogled na tvrđavu koja se nalazi oko 14 kilometara nizvodno od grada Zenice. Izgrađena je na stijeni iznad klisure, ispod koje rijeka Bosna sa svojim okruglim lukom na lijevoj strani čini prirodnu zaštitu. U prvom planu, na obali rijeke, smjestila se grupa putnika s konjima. Muškarci su uglavnom u košuljama svijetlih boja s prslucima, širokim pantolama i crveno-bijelim turbanom. Iza njih je napola razrušena stara koliba i konj s mladim ždrijebetom. Na samoj se rijeci može vidjeti mali čamac s veslima i posadom, a s druge strane ljudi na obali rijeke. Veliki kompleks dvorca je u blistavoj svjetlosti izlazećeg jutarnjeg sunca, koje sija s lijeve strane kroz visoko prozirno plavo nebo s bijelim oblacima, dok okolne kuće i zgrade, kao i lijeva strana planine s rijekom, ostaju zasjenjene. Kvalitetna slika poznatog umjetnika, s izvanrednim smjernicama svjetla i sjene. Malo retuširanja – navodi se u katalogu aukcije koja je završena 3. decembra.

– Tokom katastrofalne kampanje Eugena Savojskog 1697. godine, kada je gotovo cijela Bosna bila u pepelu i dimu, tvrđava Vranduk bila je jedina neosvojena tvrđava. Stoljećima je podnosila svakakve napade, neprijatelje i katastrofe, ali gotovo uvijek je insistirala da ispuni svoje ime kao ‘Vrata Bosne’ – dodaje se u katalogu.

Čuvena slika trenutno se nalazi u privatnom vlasništvu, a kupljena je na aukciji u bečkom Dorotheumu 16. novembra 1993. godine pod brojem 84. Na ovoj aukciji slika još nije pronašla svog kupca.

(furaj.ba)

U odluci koja bi mogla postati presedan na Balkanu, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) objavila je 26. novembra da Vlada FBiH, počevši od 2021, više neće pružati subvencije koje podržavaju izgradnju malih hidroelektrana (MHE).

Vodeće globalne organizacije za očuvanje prirodne sredine koje su u septembru hitno pozvale Vladu FBiH da zabrani nove MHE, pozdravljaju potez Vlade FBiH, kao prvi korak u zaštiti hiljade kilometara divljih rijeka Bosne i Hercegovine i ljudi i divljih životinja koji ovise o ovim vodama.

Više od 430 malih hidroelektrana u BiH je do sada izgrađeno, u izgradnji ili je planirano. Počevši od 1. januara 2021, subvencije za nove MHE neće više postojati u ovom entitetu, a sredstva predviđena za to preusmjeriće se kao poticaji na obnovljive izvore energije poput sunčeve energije. Novi bi propisi mogli pomoći u sprečavanju izgradnje barem 162 mala hidroenergetska projekta na 79 rijeka, ali vjerovatno neće moći zaustaviti još 30 projekata na 20 rijeka za koje investitori navodno trenutno imaju dozvole.

“Tako je inspirativno vidjeti da lokalni okolišni aktivizam upotpunjen međunarodnom podrškom potiče rašireno protivljenje ovoj pogubnoj okolišnoj praksi”, rekao je Wes Sechrest, glavni znanstvenik i izvršni direktor Global Wildlife Conservation.

Sada je kritično da Vlada FBiH ispuni svoje obećanje ne samo svojim ljudima, već i građanima cijelog svijeta, koji žele vidjeti zaštitu evropskog “plavog srca“.

Brane koje se grade za MHE sa sobom nose i izgradnju pristupnih puteva, mostova i dalekovoda. Gradnjom brana, odnosno MHE, uništava se okolna šuma i ugrožavaju se životinje koje tu žive.

Brane na MHE uništavaju ne samo rijeke i okolinu, nego preusmjeravaju i ograničavaju pristup pitkoj vodi lokalnim zajednicama. Privreda i poljoprivreda sela i okolnih mjesta potpuno ovisi o zdravim, slobodnim i netaknutim rijekama.

Lokalne zajednice širom države, naprimjer mještani koji žive pored rijeka Neretvice, Kruščice, Kasindolke, Plive, Ugra, Bjelave, Lašve, Doljanke, Bunskih kanala i drugih rijeka protestuju, formirajući ljudski štit da spriječe buldožere da započnu s poslom. Mnogi stanovnici BiH rijeke smatraju dijelom svog identiteta.

“Petnaestogodišnji aktivista iz doline rijeke Neretvice rekao mi je da je ova rijeka srce ljudi iz njegovog kraja”, rekla je Marsela Pećanac, osnivačica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.

Dodaja je da srce koje trenutno najjače kuca na Balkanu je upravo plavo srce, kao i da političari i investitori to znaju.

“Pored 109 MHE izgrađenih u BiH posljednjih godina, govori se o novim koncesijama za dvije male hidroelektrane u Jajcu, srednjovjekovnom glavnom gradu BiH, koji se nalazi na ušću dvije prekrasne rijeke, Plive i Vrbasa. Aktivisti pozdravljaju najavljene mjere Vlade FBiH i neće stati dok svaka rijeka u BiH ne bude sigurna od besmislenog razaranja i dok naše rijeke opet ne poteku slobodno”, kaže Pećanac.

Osim zahtjeva za ukidanje subvencija za male hidroelektrane, članice Koalicije za zaštitu rijeka BiH također su hitno zatražile od Vlade FBiH da izdavanje okolišnih dozvola u potpunosti prebaci na nivo federacije za sve MHE veće od 150 kW te da se znatno poboljšaju kriteriji i formiranje komisija za analize studija utjecaja na okoliš.

Presudno je da Vlada FBiH ispuni sve zahtjeve, pored ukidanja subvencija, koji su joj uručeni i provede svoja obećanja i odluke u djelo te na taj način dugoročno zaštiti rijeke u FBiH od MHE i sličnih projekata. Članice Koalicije za zaštitu rijeka BiH također pozivaju drugi entitet u Bosni i Hercegovini, Republiku Srpsku (RS), da poduzme slične korake.

Nakon inicijative FBiH ranije ove godine, RS je takođe predložila sličan zaključak o zabrani daljnje izgradnje MHE, ali je Narodna skupština RS odbila prijedlog uprkos zahtjevu lokalnih zajednica.

“Otkazivanje subvencija za hidroenergiju najvažniji je korak za spas rijeka jer ograničava dva temeljna uzroka izgradnje brana: novac i korupciju”, rekao je Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje Plavo srce iz Riverwatcha.

Sve dok se ljudi budu mogli bogatiti uništavajući rijeke, gradit će se brane. FBiH može postati pokretač novog trenda za zaštitu rijeka u cijeloj Evropi.

“Iako je ovaj korak u potpunosti u skladu s EU Green Deal, najava mora postati stvarnost. Draga Vlado FBiH: Evropa vas gleda”, kaže.

Gotovo sve balkanske rijeke su u opasnosti i pod naletom izgradnje MHE, uz planove za izgradnju preko 3.000 brana od kojih je preko 1.000 planirano unutar zaštićenih područja.

U projekte gradnje MHE ulažu lokalni i strani investitori, iz raznih izvora finansiranja, uključujući subvencije za obnovljivu energiju. Pojedini investitori tvrde da hidroenergija može pomoći da BiH dostigne cilj od 40 odsto obnovljive energije (što je među najvišim ciljevima u Evropi), kako bi država bila korak bliže pridruženju Evropskoj uniji.

Iako postojeće MHE u BiH proizvode tek oko tri odsto ukupne godišnji proizvodene električne energije u državi, uz ogromnu štetu po okoliš, do sada vlada je nastavljala izdavati dozvole i subvencije za nove male i srednje hidro-projekte koji jako malo doprinose “obnovljivoj energiji“.

Aktivisti širom svijeta zalažu se za zaštitu “plavog srca“ evropskog kontinenta na sličan način kako je to napravljeno u SAD sa Zakonom o divljim rijekama (“Wild and Scenic Rivers Act“) koji štiti rijeke od prirodnog, kulturnog i rekreacijskog značaja. Oni bi također željeli vidjeti ustavnu zaštitu vode i pravo na čistu vodu u cijeloj BiH.

Rijeke između Slovenije i Albanije, uključujući i rijeke u Bosni i Hercegovini, smatraju se najvažnijim čvorištem za ugroženu biološku raznovrsnost slatkih voda u Evropi. Šezdeset devet vrsta koje žive u ovim rijekama ne živi nigdje drugdje u svijetu.

Balkanske rijeke – poznate i kao “plavo srce“ Evrope – su dom za pastrmku glavaticu, mekousnu i prespansku pastrmku; ugroženu (ili dunavsku) mladicu; ugroženog balkanskog risa i ugroženog bjelonogog raka. One pružaju kritično važno stanište za mnoge od 113 ugroženih vrsta slatkovodne ribe na Balkanu.

Prema stručnjacima za slatkovodne vode, ako se ovi planovi realizuju, najmanje 10 odsto evropskih vrsta slatkovodne ribe će izumrijeti ili biti na ivici izumiranja.

Međunarodna unija za zaštitu biološke raznovrsnosti u slatkovodnim ekosistemima trenutno ispituje prijedlog za proglašenje 11 ključnih područja biološke raznovrsnosti u BiH, s mogućnošću proširenja, i ističe da su ova mjesta od globalne važnosti za zdravlje planete i održanje biološke raznovrsnosti.

Organizacije koje su dio ove široke koalicije uključuju: 2020 Action, American Rivers, Arnika, Atelje za transformaciju zajednice – ACT, CEE Bankwatch Network, Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, David Brower Center, EarthAction, Earth Law Centar, EuroNatur Foundation, Freshwater Life, Global Wildlife Conservation, International Rivers, International Union for Conservation of Nature Species Survival Commission Freshwater Fish Specialist Group, IUCN SSC Freshwater Conservation Committee, Institute for Environmental Security, Rainforest Action Network, The Redford Center, Riverwatch, Save the Blue Heart of Europe, Shoal, the World Fish Migration Foundation, World Future Council i WWF.

(klix.ba)

Ministarstvo finansija Zeničko-dobojskog kantona uplatilo je poljoprivrednim proizvođačima sredstva podsticaja u iznosu od 154.128,00 KM, a u skladu s Programom utroška sredstava za podsticaje u poljoprivredi i Programa utroška sredstava od prikupljenih veterinarskih naknada za mjere zdravstvene zaštite životinja i veterinarskog javnog zdravstva Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK-a za 2020. godinu.

Od ukupnog iznosa, za podsticaje u poljoprivredi isplaćeno je 88.231,00 KM. Za registrovanu pčelarsku proizvodnju i projekte iz oblasti pčelarstva uplaćeno je 45.000,00 KM, nabavku mehanizacije za poljoprivredu 27.751,00 KM, zasnivanje novih zasada jagodičastog voća 3.000,00 KM te organizaciju "Međugradske izložbe golubova, ptica i sitnih životinja" 1.000,00 KM.

Za mjere zdravstvene zaštite životinja i veterinarskog javnog zdravstva uplaćeno je 65.897,00 KM, od čega za sufinansiranje troškova implementacije programa samokontrola kod subjekata u poslovanju s hranom 4.840,00 KM, provođenje mjera zarazne bolesti infektivna anemija 4.440,00 KM, provođenje mjera preventivne vakcinacije životinja protiv crnog prišta na području ZDK-a 20.920,00 KM, dok je za nadoknadu štete vlasnicima životinja zbog provođenja naređenih mjera eutanazije oboljelih životinja od zarazne bolesti bruceloze izdvojeno 35.697,00 KM.

Press služba ZDK

Općina Tešanj obavještava sve građane sa područja općine Tešanj da će od 05.12. do 07.12.2020. godine biti na snazi privremena regulacija saobraćaja motornih vozila radi izvođenja radova na probijanju putnog kanala te ucjevljenju pristupnog puta u dijelu LC-17 Tešanj – Medakovo – Tešanjka na dionici od Dubaljskog puta do mosta na Dubaljskom potoku.

Privremena regulacija saobraćaja će biti obilježena propisanom signalizacijom, a odvijanje saobraćaja će biti regulisano dvjema trakama.

Tekst Rješenja o privremenoj obustavi saobraćaja oglašen je na oglasnoj ploči općine Tešanj, Ureda Jelah i Ureda Tešanjka, a možete pogledati i OVDJE

Nova ograničenje prilikom ulaska u Austriju nakon boravka u jednoj od takozvanih korona rizičnih zemalja stupiće na snagu od 19. decembra, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Mjera, prema kojoj svi koji se vraćaju iz zemalja u kojoj je visok broj zaraženih, odnosno sa dvosedmičnim brojem zaraženih većim od 100 po 100.000 stanovnika, moraju obavezno u desetodnevni karantin, biće na snazi do 10. januara.

Prekid desetodnevnog karantina, prema juče saopštenoj odluci vlade, moguće je tek nakon pet dana uz negativan PCR test.

Ministarstvo ističe da obavezan karantin važi samo za osobu koja se vratila sa puta, ali ne i za ostale članove porodice iako žive u istom domaćinstu.

Ovom mjerom austrijska vlada želi da spriječi građane poreklom sa Zapadnog Balkana i Turske od putovanja u njihove zemlje porijekla za vrijeme božićnih praznika.

To što mjera važi do 10. januara objašnjeno je time što se želi obuhvatiti i pravoslavni Božić 7. januar, koji su mnogi proslavljali sa porodicom u domovini.

Oštre mjere važe za sve, nebitno da li se radi o austrijskim državljanima ili strancima, navodi Ministarstvo.

Od mjere obaveznog karantina, pošto sve susjedne države Austrije važe za korona rizične zemlje, su izuzeti samo prekogranični radnici, kao i osobe koje su zbog posla morale da putuju.

Udruženje industrijalaca Donje Austrije (IVNOe) kritikovalo je austrijsku vladu zbog karantina za putnike, kao "nepotrebnu birokratsku barijeru".

Predsjednik IVNOe Tomas Salcer zatražio je mogućnost prekida karantina negativnim testom.

"Zašto se uvodi masovno testiranje, ako sa tim brzim testovima ne možemo da obuhvatimo povratnike sa puta", upitao je on.

Prema njegovim riječima, ova mjera će negativno uticati na stranu stručnu radnu snagu, ali i austrijske eksperte sa poslovima u inostranstvu.

Takođe i Austrijanci koji žive van zemlje neće, kako kaže, moći da provedu Božić sa porodicom.

Prema najnovijem istraživanju, korona virus je bio prisutan u Sjedinjenim Američkim Državama prije nego što su se prvi slučajevi pojavili u kineskom Vuhanu, koji se smatra izvorom virusa.

To je zaključeno na osnovu istraživanja uzoraka 7.389 donora skupljenih u devet američkih država u periodu od 13. decembra do 17. januara, od kojih je u 106 slučajeva otkriven korona virus, prenosi portal Nešnal post.

Uzorke je sakupio američki Crveni krst i predao Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kako bi utvrdio prisustvo virusa.

Kako se navodi, ovo otkriće ponovo bi moglo da pokrene pitanje porijekla virusa.

Prema pisanju Vol strit džurnala ovo otkriće ukazuje da se virus širio svijetom mnogo prije nego što su zdravstveni i naučni radnici postali svjesni toga.

Istraživanje je objavljeno i u časopisu Kliničke zarazne bolesti.

(N.N.)

U toku je vanredna sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), koja, čini se, nikad nije bila burnija jer je već pet članova ovog Vijeća u svojim istupima od Milana Tegletije, predsjednika Vijeća zatražilo da iz moralnih razloga podnese ostavku.

Biljana Simeunović, član Vijeća, smatra da se predsjednik trebao izuzeti sa ove sjednice.

Navela je neke primjere da je imala saznanja da je Tegletija obećao predsjedniku Vijeća da će do penzije ostati na toj funkciji.

"Prijavila sam se za tu funkciju da vidim, i glavni tužilac je još uvijek na toj funkciji iako mu je istekao mandat, i čeka se da napuni 70 godina i ode u penziju", kazala je Simeunović, te pročitala dijelove iz dopisa koje je uputila Tegeltiji.

Dodala je da je i sama spremna da da ostavku, te da je i sama bila meta i da joj se imputiralo da ima podršku SDA.

"Kada sam se prijavila za poziciju člana Vijeća ponuđena mi je pozicija glavnog tužioca u Bijeljini, samo da bi odustala od pozicije u Vijeću", kazala je Simeunović.

Tvrdi da se nemoralno trguje pozicijama u pravosuđu i da je to prijavila Tužilaštvu i da nju kao prijavitelja korupcije niko nije pozvao.

U izlagannju je napomenula kako je Tegletija izjavio da je obaviješten da ga prisluškuje "odmetnuti dio OBA".

"Tražila sam od Tužilaštva da provjeri da li  postoji odmetnuti dio OBA", kaže Simeunović, te dodala da o tome nije obaviještena iako je tužilac u Tužilaštvu BiH.

Kazala je da je Tegletija istupao bez saglasnošću sa Vijećem i time urušio dignitet Vijeća.

Dodala je da afere u mandatu Tegletije dešavaju jedna za drugom. Te dodala da izjavu da se osjeća nesigurno u Federaciji, ničim nije argumentovao.

Milan Tegletija je reagovao na ovo i rekao da mora ispraviti krive navode, kazao je da je nekorektno iznositi navode sa pripremne sjednice, a Simeunović je napustila sjednicu.

"Gospođa  Simeunović upravo je počinila disciplinski prekršaj. Vi  gospođo živite u Republici Srpskoj, a niste imenovani ni na jednu funkciju ispred RS", kazao je vidno iznerviran Tegletija.

Goran Nezirović, član VSTV-a kazao je da ni jedan sudija niej bio kritikovan kao Milan Tegletija, te da su neke od kritika bile neosnovane i predstavljale su uvrede.

"Žao mi je što ovo Vijeće nije reagovalo na to, Međutim, sigurno je da posotje vrlo ozbiljne i opravdane kritike na vaš račun, ali o tome ćemo kasnije. Što se tiče audio snimka posljednjeg, sigurno je da ono predstavlja nezakonito djelovanje, ali to treba da rade istražni organi. Činjenica je da je taj sadržaj otišao u javnost i dodatno poljuljao ugled i ove instituciej i pravosudnog sistema", kazao je Nezirović, spomenuvši i Pribeov izvještaj koji kaže da je VSTV postalo dio problema i da mora promijeniti svoje ponašanje.

Nezirović je rekao da smatra da Tegletija treba da podnese ostavku kao moralni i formalni čin.

Jadranka Stanišić, član Vijeća rekla je da ne može prihvatiti tezu da se slučaj rješava tako što se stvara fama da neko treba da podnese ostavku.

"Sve što nije dokaznao, mi ne možemo na osnovu toga tražiti od nekog da se povuče. To nije moralno. Sve mora da se dokaže i kad se dokaže onda će da snosi odgovornost", kazala je Stanišić.

Sanela Gorušanović, član VSTV-a kazala je da Vijeće mora shvatiti da ovakve priče ne mogu se vezivati za predsjednika VSTV-a.

"Ništa se ne smije dešavati u vezi bilo koga od nas, da to priča janvost, a ne pričamo mi. Mi danas moramo razgovarati o ovom audio snimku, iako je on samo jedna od loših stvari. Svi ćemo se složiti da je kredibilitet ove institucije narušen i pitanje je možemo li ići dalje sa predsjednikom Milanom. Mi danas nemamo povjerenje kolega, građana, pa ni međunarodne zajednice. Nije korektno reći da je Tegeltija kriv za sve probleme, međutim, mora preuzeti odgovornost  kao glavni čovjek ove institucije.  Za neke objave je trebao imati našu podršku, a nije je imao. Predsjednik bi trebao da odluči tako što će sam dati ostavku“, rekla Gorušanović.

Selim Karamehić, član VSTV-a kazao je da Tegletija kao prvi čovjek snosi dio odgovornosti zbog svega.

"Razgovarali smo u nekoliko navrata o odgovornosti predsjednika, a što se tiče imenovanja da pojedina nisu kvalitetna i da to treba ispravljati. Kada je u pitanju sigurnost, mi smo javne osobe, i preuzimanjem funkcije preuzeli smo teret kao javne ličnosti. Meni su slali prijetnje da će me likvidirati, takve prijetnje trebaju zaštitu, a kritike one su dio posla", kazao je Karamehić, dodavši da Vijeće nije spremno da radi svoj posao i da smatra da zbog moralnih razloga predsjednik treba da odstupi, i ako treba svi da idu.

Amila Hunosić, član Vijeća ističe da je činjenica da u protekle dvije i po godine imaju probleme sa kojima se susreću.

Upozorila je Tegeltiju da mu je govorila  da  kada se radi o ključnim stvarima u pravosuđu, Tegeltija ne bi smio saopštenje davati u javnost dok svi iz Vijeća ne rasprave o tome i ne daju  svoje mišljenja.

"Vaši istupi i bivše potpredsjednice Vijeća dovodili su u situaciju članove Vijeća da se pravdaju za nešto za što nisu dali mišljenje. Vaš istup na izvještaj OSCE-a nije u redu i da je nakon tog izvještaja trebalo sazvati vanrednu sjednicu Vijeća i raspravljati  o tome kako i na koji način rješavati i dati informaciju o tome šta je do sada ovo Vijeće uradilo, a uradilo je dobrih stvari, a o tome se nije pričalo. Iz tog razloga smatram da vi treba da podnesete ostavku i vratite dignitet ovom Vijeću. Ukoliko to ne učinite trebamo svi dati ostavku da sačuvamo kredibilitet ove institucije", kazala je Hunosić.

(N.N.)

BiH planira nabavku 1.230.000 doza vakcine protiv virusa korona koje bi u BiH, prema najavama, mogle stići u prvom kvartalu naredne godine, rečeno je na sjednici Savjeta ministara.

Savjet ministara danas je usvojio izvještaj Ministarstva civilnih poslova o zaključivanju ugovora o nabavci vakcine (Commitment agreement - commited purchase arrangement) između Savjeta ministara i Globalne alijanse za vakcine (GAVI).

Ministar civilnih poslova Ankica Gudeljević i zamjenik ministra Siniša Ilić potpisali su u septembru ugovor o nabavci vakcina, saopšteno je iz Savjeta ministara.

(N.N.)

Vlada Federacije BiH danas je donijela odluku o raspodjeli 30 miliona konvertibilnih maraka (KM) direktne pomoći izvozno orijentisanim privrednim društvima, javlja Anadolu Agency (AA).

Ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić pojasnio je da su uspjeli sva neophodna mišljena skupiti, kandidovati i danas donijeti odluku.

“Ukupno broj zahtjeva, za koje je danas donesena odluka, je 492, od čega formalno ispravnih 391. Da napomenem da je pet sektora obuhvaćeno ovom odlukom. To je metalna, elektro i automobilska industrija sa oko 15 miliona KM, industrija građevinskog materijala i nemetala sa 690.000, drvna, papirna i grafička industrija sa 5.000.016, proizvodnja tekstila, odjeće, obuće i kože sa četiri miliona i hemijska-farmaceutska industrija i industrija gume i plastike sa iznosom 5.188.000“, kazao je Džindić i najavio da će u narednim danima potpisati ugovore sa svima kojima su odobrena sredstva.

Džindić je istakao i da je Vlada bh. entiteta FBiH danas donijela i saglasnost za smanjenje cijene gasa prema distributer kompanijama za 8,5 posto.

“Ta odluka stupa na snagu od 1. januara 2021. godine. Molba da sve distributer kompanije taj iznos smanjenja prenesu na krajnje potrošače, to jest građane Federacije BiH. Potrudili smo se da obećanje koje smo dali i ispunimo. Prikupili smo sva neophodna mišljenja i saglasnosti i danas je Vlada jednoglasno podržala ovu aktivnost. Mi ćemo i dalje pratiti sve trendove. Ako dođe eventualno do daljnjeg pada nabavne cijene prema BH gasu svakako će resorno ministarstvo reagovati, zajedno sa Federalnim ministarstvom trgovine“, naglasio je Džindić.