Prodavači čiji su štandovi sa robom izgorjeli tokom protekle noći na Hametovoj pijaci u Tuzli pristižu i posmatraju zgrarište na kojem su mnogi od njih do jučer zarađivali prodajući novu i polovnu robu. Većini je to bio glavni izvor primanja, javlja Anadolu Agency (AA).

U toku je uviđaj nakon sinoćnjeg požara, materijalna šteta je velika, a i dalje je zatvorena jedna saobraćajna traka južne magistrale koja prolazi pored pijace.

Pripadnici Profesionalne vatrogasne brigade (PVJ) Tuzla cijelu noć borili su se protiv vatrene stihije, koju su stavili pod kontrolu tek u jutarnjim satima.

˝U gašenju požara učestvovala su četiri vozila sa posadama. Požar smo gasili od pola jedan do pola šest. Tokom intervencije dobili smo dojavu o još jednom požaru na drugoj lokaciji, pa je jedna ekipa otišla tamo, izvršila gašenje tog požara i vratila se na Hametovu pijacu. Nije bilo povrijeđenih, a od početka godine ugasili smo blizu 400 požara, što je mnogo više za razliku od prethodnih godina˝, izjavio je za AA Asmir Buljubašić, komandir PVJ Tuzla.

Zakon ne predviđa novac za neke Trumpove prioritete kao što je izgradnja zida na meksičkoj granici.

Američki Senat usvojio je u četvrtak prijedlog zakona o financiranju vlade do kraja rujna u iznosu od 1,2 bilijuna američkih dolara, koji bi predsjednik Donald Trump trebao potpisati do petka u ponoć.

Senatori iz redova republikanaca i demokrata glasali su za prijedlog zakona o financiranju vlade u fiskalnoj godini 2017., usvojivši ga sa 79 glasova "za" i 18 "protiv".

Protiv su bili samo republikanci, navodeći kao razlog minimalne promjene u potrošnji.

Prijedlog zakona, usvojen u Zastupničkom domu u srijedu s 309 glasova "za" i 118 "protiv", sada još mora potpisati predsjednik Donald Trump.

Brojni kompromisi
Iako nisu uvaženi mnogi njegovi zahtjevi, očekuje se da će ga Trump potpisati prije isteka roka u petak u ponoć.

U protivnom, nastupila bi blokada vlade, prenosi Hina.

Kompromis predviđa povećanje potrošnje za Pentagon, što je republikanski prioritet, kao i neke demokratske prioritete, uključujući subvencije za zdravstvo.

"Ovaj prijedlog zakona daleko je od savršenog, ali je bolji od onoga kako novac trošimo danas, bolji od onoga kako smo ga trošili prije godinu dana", rekao je republikanski senator Roy Blunt.

Demokrati su također pozdravili usvajanje prijedloga zakona, ističući da ne predviđa novac za neke Trumpove prioritete kao što je izgradnja zida na meksičkoj granici.

S druge strane, predviđa financiranje subvencija za zdravstveno osiguranje predviđene Obamacareom.

"Premda sam zadovoljan zbog povećane potrošnje za naše muškarce i žene u odorama i njihove važne misije širom svijeta, ovaj prijedlog zakona manjkav je na više načina, uključujući financiranje gradova koji štite ilegalne imigrante, neprofitne organizacije Planiranje obitelji i Obamacarea", rekao je republikanski senator Ted Cruz, objašnjavajući zašto je glasao protiv.

Povećanje potrošnje za odbranu
Zakon ne uključuje mnoge rezove za domaće programe koje je Trump tražio, a dodaje dvije milijarde dolara Nacionalnim institutima za zdravstvo, glavnoj vladinoj agenciji za istraživanja u području biomedicine i javnog zdravlja, zatim 295 milijuna dolara za zdravstveno osiguranje siromašnih u Puerto Ricu (Medicaid) te 407 milijuna dolara za borbu protiv požara u zapadnim državama.

Zakon predviđa povećanje potrošnje za obranu u iznosu od 12,5 milijarda dolara.

Predviđa se i još 2,5 milijardi nakon što Trump objavi više pojedinosti o svojim planovima za borbu protiv skupine Islamska država Irak i Levant (ISIL).

Prvotni rok za usvajanje ovog zakona istekao je 1. listopada 2016., a u proteklih sedam mjeseci vladine agencije funkcionirale su zahvaljujući jednostavnim produljenjima financiranja iz prošle godine.

(Al Jazeera)

Svjetska fudbalska federacija (FIFA) objavila je najnoviju rang listu reprezentacija na kojoj je Brazil i dalje lider, a iz regiona najbolje su plasirani Hrvatska na 18. i Bosna i Hercegovina na 29. mjestu, javlja Anadolu Agency (AA).

Hrvatska je uspjela na listi zadržati svoju poziciju u top 20 svjetskih reprezentacija. Slijedi je BiH na 29. mjestu, dok su ostale reprezentacije iz regiona plasirane po sljedećem redoslijedu: Srbija na 49. mjestu, Slovenija na 55, Crna Gora na 62, Makedonija na 133. i Kosovo na 172.

Poredak prvih deset reprezentacija svijeta nije se mijenjao i izgleda ovako: Brazil, Argentina, Njemačka, Čile, Kolumbija, Francuska, Belgija, Portugal, Švajcarska i Španija.

U slučaju prodaje Rudnika željezne rude (RŽR) Ljubija “Israeli Investment Groupu” (IIG), kompanija “ArcelorMittal” najvjerovatnije neće razvijati svoje poslovne odnose s njima, što bi u praksi značilo da se više neće baviti rudarenjem u Prijedoru.

Ovo je suština juče održanog javnog saslušanja koje je Odbor za privredu Narodne skupštine RS sproveo povodom odluke Vlade RS da IIGu za 92 miliona KM proda 64,99 odsto akcija RŽR Ljubija, koji zajedno s kompanijom “ArcelorMittal” ima zajedničko preduzeće “ArcelorMittal Prijedor”, u kojem su vlasnici 49 odsto.

Pored IIGa, ponudu za kupovinu RŽR Ljubija dostavio je i “ArcelorMittal”, s tim što je njihova ponuda za gotovo 30 miliona KM manja. I pored toga, odnosno manje ponude, Sindikat zajedničkog preduzeća “ArcelorMittal Prijedor”, poslanici opozicije i vlast grada Prijedora su protiv prodaje IIGu, za koji kažu da nema iskustva u rudarenju, niti tržišta za rudu iz Prijedora, koja je vrlo lošeg kvaliteta i koju u sadašnjim okolnostima samo Željezara u Zenici, koja je takođe u vlasništvu “ArcelorMittal”, može prerađivati.

Tokom javnog saslušanja moglo se čuti i to da u slučaju da “ArcelorMittal” izađe iz poslovanja rudnika u Prijedoru, željeznu rudu sa tog kraja ne bi imao ko kupovati, jer bi se i Željezera u Zenici prebacila na elektrolučnu peć, što u praksi znači da ne bi prerađivala rudu.

Evgenij Zotov, direktor IIGa, i Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, pokušali su ubijediti narodne poslanike i zainteresovanu javnost da je prodaja RŽR Ljubija firmi IIG dobra, dok su Mladen Jelača, direktor “ArcelorMittala” iz Prijedora, te predstavnici te kompanije, zatim Milenko Đaković, gradonačelnik Prijedora, i Milanko Stojnić, predsjednik Sindikata “ArcelorMittala”, tokom javnog saslušanja pokušali objasniti zašto je prodaja štetna.

Dok je Đokić tvrdio da se radi o možda i najboljem i najuspješnijem poslu Vlade RS kada su u pitanju privatizacije, jer se prodaje mrtav kapital u mrtvom preduzeću, protivnici takve prodaje tvrdili su da se sa ogromnim rizikom ulazi u posao koji “ne miriše na dobro” i od čega direktno zavisi najmanje 850 radnika koji rade u rudnicima Prijedora.

“Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani”, slikovito je prokomentarisao Đaković kompletan posao u vezi s prodajom RŽR Ljubija.

Braneći odluku Vlade RS, Đokić je rekao da se prodajom RŽR Ljubija ne prodaju prirodna bogatstva niti nepokretnosti, što kasnije, odgovarajući na pitanja, nije mogao da razjasni. Takođe, on je kritikovao dosadašnji rad “ArcelorMittala”, ističući da nisu željeli razvijati kopove i dijeliti dobit iz zajedničkog preduzeća, istovremeno se pitajući šta to smeta “ArcelorMittalu” ako IIG postane vlasnik 64,99 odsto RŽR Ljubija, s obzirom na to da i tada mogu nastaviti normalno poslovanje, jer u zajedničkom preduzeću imaju 51 odsto vlasništva.

“Nije tačno da nam treba saglasnost ‘ArcelorMittala’ za prodaju RŽR Ljubija i da će doći do sudskih sporova”, rekao je Đokić, obrazlažući odredbe, kako je rekao, štetnog ugovora iz 2004. godine, kojim su sva eksploataciona prava RŽR Ljubija prenesena na novo preduzeće i kojim RŽR Ljubija ne smije da se bavi konkurentskom djelatnošću.

Ovu izjavu nedugo nakon toga demantovali su iz “ArcelorMittala” naglašavajući da situacija sa eventualnom tužbom nije najjasnija i da još nije donesena odluka o tome. U ovoj kompaniji požalili su se i na to da već godinama posluju nelegalno s obzirom na to da nemaju dozvola, ističući da nisu tačne tvrdnje da nisu razvijali nove kopove te da je istina u tome da za taj posao, iako je to trebalo da se desi, nikada nisu dobili koncesije.

“Ne vidimo razlog za tužbe”, rekao je juče Zotov ističući da je IIG, ako postane vlasnik RŽR Ljubija, spreman da sve objekte u vlasništvu ovog rudnika, a koji se koriste za društvene potrebe, preda gradu Prijedoru. Takođe, naglasio je da je spreman da potpiše i odredbu u ugovoru kojom će preuzeti sve radnike iz zajedničkog preduzeća i da ima riješeno tržište u slučaju da Željezara u Zenici prestane kupovati rudu iz Prijedora.

“Sa Željezarom Zenica možemo računati na ugovore i u narednih 10 godina. Znači, imamo obezbijeđeno tržište, što je najbitnije u biznisu”, rekao je Mladen Jelača, direktor prijedorskog “ArcelorMittala”.

Kada je u pitanju imovina RŽR Ljubija, koju u Prijedoru, ali i na obali Jadrana ima mnogo, i jedni i drugi ostali su nedorečeni s obzirom na to da prema važećim zakonima nije moguće tu imovinu koja je ušla u bilans izuzimati.

“Prodaja RŽR Ljubija je udruženi zločinački poduhvat”, rekao je Dragan Čavić ističući da su Zotova u RŽR Ljubija doveli ljudi iz SNSDa i podsjećajući na neke tajne sastanke u Beču i dokumente, odnosno geološka istraživanja rađena 2012. godine.

Prodaju RŽR Ljubija komentarisao je i Milorad Dodik, predsjednik RS, koji je rekao: “Trudimo se da u najboljem interesu RS javnost spozna o čemu se radi, a odluka je na poslanicima.”

Nakon što je prisustvovao kompletnom javnom saslušanju, Vukota Govedarica, lider SDSa, rekao je da mu se čini da Zotov ne daje svoje pare, a da je vrlo moguće da su te pare koje nudi IIG nekoga iz RS te da je možda najbolje vrijeme da se operu.

Podsjećanja radi, Vlada RS odlučila je da IIG za 92 miliona KM proda 64,99 odsto vlasništva, međutim to treba da potvrdi NSRS, u kojoj, barem za sada, vlast za takvu odluku nema većinu. Inače, ovo je treći put da Vlada RS istoj kompaniji pokušava prodati RŽR Ljubija.

(Nezavisne)

Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa provedena je procedura javne nabavke i sa najpovoljnijim ponuđačem potpisan ugovor o izvođenju radova.
Izvođač radova je firma "Dobojputevi" d.d. Doboj Jug.

U zgradi Vlade Zeničko-dobojskog kantona dana 03.05.2017. godine Fahrudin Čolaković, ministar za boračka pitanja potpisao je i uručio 22 ugovora o dodjeli jednokratnih, bespovratnih novčanih sredstava za rješavanje stambenog pitanja sa branioce i članove njihovih porodica sa područja Grada Zenice i ostalih općina Kantona, čiji su postupci po podnesenim zahtjevima u 2016. godini uspješno okončani u ovoj budžetskoj godini.

Potpisivanju ugovora prisustvovao je i ministar Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeničko-dobojskom kantona Nurđehan Šahinović, s obzirom na zajedničko učešće u obezbjeđenju bespovratnih novčanih sredstava. Naime, to je proizvod saradnje dva ministarstva u pojedinim, specifičnim slučajevima, kada se podnosilac zahtjeva (ili član porodice podnosioca zahtjeva) pojavljuje i kao korisnik prava iz oblasti socijalne zaštite. U tom smislu zajedničkim učešćem trajno je riješeno stambeno pitanje za dva podnosica zahtjeva iz Kaknja i Zenice.

Naime, sva ranija dugovanja po osnovu ostvarenih dopunskih prava iz ranijih, kao i prethodne 2016. godine u potpunosti su izmirena, a što se posebno odnosi na transfer za pomoć u rješavanju stambenog pitanja. U tom smislu, je objavljen i Oglas o mogućnosti podnošenja zahtjeva za dodjelu novčanih sredstava u svrhu rješavanja stambenog pitanja i za tekuću 2017. godinu. Oglas je objavljen dana, 04.04.2017. godine sa mogućnošću podnošenja zahtjeva u trajanju od 30 dana, odnosno do 03.05.2017.godine.

Po okončanju propisane procedure za 22 korisnika iz budžeta Zeničko-dobojskog kantona izdvojena su novčana sredstava u iznosu od 185.000,00 KM, a koji su podnijeli zahtjev za kupovinu individualnog stambenog objekta ili stana na osnovu ugovora zaključenog u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini, izgradnju, te sufinansiranje izdavanja dozvole za gradnju i sufinansiranje legalizacije stambenog objekta.

Ubod azijskog stršljenja često zna da završi i smrtnim ishodom. A prema riječima poznatog visočkog režisera Tarika Hodžića lično je u svom domu na Željezničkoj stanici u Visokom vidio primjerak ovog opasnog insekta.

“Malo je poznato da imam zbirku insekata i da sam kolekcionar, pa sam tako odmah i prepoznao ovog ‘ubicu’. U prvi mah i u panici nisam znao ni kako da reagujem, prvo sam htio da zovem Civilnu zaštitu jer čitajući u ovom insektu naišao sam na podatak da ljudi idu u organizovani lov na njih kako bi se zaštitili. Osjećao sam obavezu da javnost upoznam putem medija da je ova opasnost i u Visokom. Pčelari bi recimo trebali da znaju puno više o potencijalnoj opasnosti prisustva azijskog stršljena u Visokom. Oni su svjesni kakvu bi pustoš, u slučaju masovnije najezde, ovi insekti napravili na njihovim pčelinjacima”, rekao je za Visoko.co.ba Tarik Hodžić.

Azijski stršljen u sebi ima toliko otrova da samo nekoliko uboda može da dovedu do prestanka rada bubrega. Do reakcije dolazi već za minut, a ubod može da završi gubitkom svijesti, padom pritiska, otežanim disanjem, pa čak i smrću.

Statistike kažu da azijski stršljen tokom godine u Kini povrijedi oko 1.600 ljudi, a njihov snažan otrov na ljudskom tkivu stvara rupe nalik ranama od metka. Lete brzinom do 60 kilometara na sat, a u minuti mogu da izmasakriraju čak 40 pčela.

U naše krajeve ovaj opasni insekt se uselio uvozom ukrasnih bambusa u grnčarijama iz Azije. Oni su vrlo agresivni i za potrebe ishrane vlastitog legla trebaju mnogo proteinske hrane, a to su najčešće dijelovi toraksa odraslih pčela. Usljed eventualnog kontakta sa ovim stršljenovima, ljudi mogu biti izloženi i novim alergijskim sklonostima.

(fokus.ba)

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (FARMA II) poziva proizvođačke organizacije da dostave zahtjeve za dodjelu bespovratnih sredstava za poboljšanje konkurentnosti u sektoru peradarstva, te na taj način doprinesu uspostavljanju konkurentnog poljoprivrednog sektora.

Ujedno vas obavještavamo da će prvi informativni sastanak biti održana 8. maja u 11:00 na lokaciji Villa Ukus Tešanj, Industrijska zona bb.

Više informacija na farmabih.ba

POMOĆNIK OPĆINSKOG NAČELNIKA

Hamzalija Hojkurić dipl.ecc

Hakerska kampanja krađe podataka na prevaru ("phishing"), čija su meta korisnici Gmail servisa za slanje mailova, dogodila se u srijedu, što je primoralo Google, pružaoca ovih usluga, da onemogući tzv. "okrivljene naloge" s kojih je napad pokrenut.

Poput svih praksi "phishinga", napad je izveden slanjem email poruke korisnicima Gmail-a, u kojima se napadač pretvarao da je neko koga bi oni mogli znati. Međutim, za razliku od drugih "phishing" napada, ova email poruka je bila lažna pozivnica na zajedničko uređivanje Google Dokumenta.

Klikom na link za Google Dokument u email poruci, korisnici su odvedeni na stranicu koja ih je odvela na Google.com, a zatim im je zatražena dozvola za pokretanje aplikacije koju je napadač kreirao da bi dobio pristup Gmail nalozima korisnika, dobivajući tako pristup njihovim email porukama i kontaktima, izvještava Xinhua.

Pored toga, aplikacija je slala emailove uime korisnika drugim metama, kazao je Cooper Quintin, tehnolog u Electronic Frontier Foundation.

Ovo hakiranje je uspješno jer djeluje bez obzira na to da li je korisnik promijenio šifru ili ima aktiviranu dvostruku provjeru identiteta.

Google je izdao saopćenje u kojem navodi da su "okrivljeni nalozi onemogućeni" i da su "lažne stranice ukinute", te da njihov tim radi na "sprečavanju ponavljanja ovakve vrste prevare u budućnosti".

Zasad nema podataka o tome koliko korisnika Gmaila je oštećeno.

(avaz.ba)

-

Kćerka kubanskog predsjednika Mariela Castro izjavila je kako bi nasljednik njenog oca Raula Castra na mjestu predsjednika države mogao iznenaditi stanovnike ove zemlje, javlja Anadolu Agency (AA).

Castro je izjavila da bi se njen otac u februaru naredne godine trebao povući sa funkcije šefa države te najavila iznenađenje.

“Ponekad na trenutak razgledate oko sebe i kažete ‘na tu osobu nisam nikada ni pomislila'. Uvijek postoje iznenađenja”, izjavila je Castro.

Nasljednjik Raula Castra biće imenovan na Kongresu Komunističke partije Kube.

Raul Castro je naslijedio svog brata Fidela na poziciji šefa države 2006. godine. Pretpostavlja se da bi na njegovo mjesto trebao doći aktuelni Castrov pomoćnik Miguel Diaz Canel. U slučaju da bude izabran za predsjednika, to će biti prvi put od 1959. naovamo da je predsjedničku stolicu preuzeo neko izavan porodice Castro.