Svjetski dan voda UN-a je godišnji događaj koji se obilježava 22. marta kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja vode i promovisale prakse održivog upravljanja vodama. Tema Svjetskog dana voda UN-a 2023. je "Ubrzavanjem promjena za rješavanje krize vode i sanitacije", koja naglašava hitnu potrebu rješavanja globalne krize vode i sanitacije i poduzimanja odlučnih mjera za postizanje cilja održivog razvoja SDG 6 do 2030. godine, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.   

Polovina populacije bez pristupa sanitarnim objektima

Globalna kriza sa vodom je značajan izazov koji pogađa milione ljudi širom svijeta, posebno u zemljama u razvoju. Prema podacima Ujedinjenih naroda, oko 2,2 milijarde ljudi nema pristup sigurnoj tj. zdravstveno ispravnoj vodi za piće, dok 4,2 milijarde ljudi nema pristup adekvatnim sanitarnim objektima. Zdravstveno neispravna voda i neadekvatni sanitarni uslovi glavni su uzroci bolesti i smrti, a također doprinose siromaštvu, nejednakosti i degradaciji životne sredine.

Program SDG 6 (strateški ciljevi razvoja), koji ima za cilj osigurati univerzalni pristup vodi i sanitaciji za sve do 2030. godine, ključan je za rješavanje globalne krize vode i sanitacije. Međutim, napredak ka postizanju ovog cilja je spor i neujednačen. Prema UN-u, više od polovine svjetske populacije još uvijek nema pristup osnovnim sanitarnim objektima, a gotovo svaka treća osoba nema pristup sigurnoj vodi za piće.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana voda UN-a posebno je relevantna, jer naglašava potrebu za ubrzanjem promjena i poduzimanjem hrabrih akcija za rješavanje krize vode i kanalizacije. Da bismo postigli SDG 6 do 2030. godine, moramo ubrzati napredak, povećati investicije i mobilizirati resurse za podršku održivim rješenjima za vodu i kanalizaciju. Za to su potrebni zajednički napori vlada, organizacija civilnog društva, privatnog sektora i pojedinaca, tvrde stručnjaci.

Kako bi se ubrzale promjene i riješila kriza vode i sanitacije, ključno je ulagati u održivu infrastrukturu za vodu i sanitaciju. Ovo uključuje poboljšanje sistema vodosnabdijevanja, izgradnju sanitarnih objekata i promovisanje higijene i promjene ponašanja. Održiva infrastruktura ne samo da poboljšava pristup vodi i sanitarnim uslugama, već i doprinosi ekonomskom rastu i održivosti životne sredine.

Ulaganje u održivu infrastrukturu zahtijeva značajna sredstva i podršku. Nedostatak finansiranja za postizanje SDG 6 procjenjuje se na oko 114 milijardi dolara godišnje, a mobilizacija resursa za podršku održivim rješenjima za vodu i sanitaciju je ključna za ubrzanje napretka. Ovo uključuje povećanje javnog finansiranja inicijativa za vodu i kanalizaciju, jačanje investicija privatnog sektora i poboljšanje efikasnosti i efektivnosti finansiranja pomoći i razvoja.

Osim finansiranja, ubrzanje promjena zahtijeva kolektivne napore svih učesnika. Vlade igraju ključnu ulogu u postavljanju politika i propisa koji promovišu održiva rješenja za vodu i sanitaciju, dok organizacije civilnog društva i privatni sektor mogu doprinijeti inovativnim rješenjima i novim tehnologijama. Pojedinci također mogu igrati ulogu u promoviranju promjene ponašanja i zalaganju za održivi razvoj. Postizanje SDG 6, koji ima za cilj da osigura univerzalni pristup vodi i sanitaciji za sve, do 2030. godine je ključno za poboljšanje života miliona ljudi i unapređenje održivog razvoja.

Zagađenje mikroplastikom

Zagađenje mikroplastikom je rastući ekološki problem koji se sve više prepoznaje kao dio globalne krize vodosnabdijevanja, navode iz Instituta. Mikroplastika su sitne plastične čestice koje su manje od pet milimetara u dužinu, a nastaju kada se veći plastični predmeti razgrađuju ili raspadaju na manje komade. Mikroplastika je sveprisutna u okolini, a nalazi se u okeanima, jezerima, rijekama, pa čak i u zraku. Oni mogu ući u vodoopskrbu kroz različite izvore, uključujući otjecanje sa deponija i poljoprivrednih polja, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, pa čak i iz proizvoda za ličnu njegu poput kozmetike i odjeće.

Nakon što mikroplastika uđe u vodosnabdijevanje, može imati značajan utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš. Vodeni organizmi mogu progutati mikroplastiku, što može dovesti do toksičnih učinaka, pa čak i smrti. Kada ljudi konzumiraju ribu ili školjke koje su progutale mikroplastiku, te se čestice mogu akumulirati u našim tijelima, potencijalno dovesti do zdravstvenih problema poput upale, oksidativnog stresa i raka. Mikroplastika također može utjecati na okoliš na druge načine. Oni mogu poremetiti lanac ishrane, promijeniti vodene ekosisteme, pa čak i doprinijeti širenju invazivnih vrsta. Osim toga, mikroplastika može doprinijeti nestašici vode i krizi vodosnabdijevanja tako što začepljuje sisteme za filtriranje vode i smanjuje efikasnost postrojenja za prečišćavanje vode.

Za rješavanje problema zagađenja mikroplastikom u vodosnabdijevanju, ključno je implementirati različite strategije. Jedna strategija je smanjenje upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu, kao što su plastične vrećice, slamke i boce za vodu, koje mogu doprinijeti zagađenju mikroplastikom. Druga strategija je poboljšanje sistema za tretman otpadnih voda kako bi se uhvatila i uklonila mikroplastika iz otpadnih voda prije nego što se ispusti u okoliš.

Pored ovih strategija, neophodno je i podizanje svijesti javnosti o problemu zagađenja mikroplastikom u vodosnabdijevanju. To može uključivati obrazovne kampanje koje imaju za cilj promicanje promjene ponašanja, kao što je ohrabrivanje ljudi da pravilno odlažu plastični otpad i biraju ekološki prihvatljive proizvode.

INZ

U povodu nastupajućeg mjeseca Ramazana svim muslimanima Bosne i Hercegovine, a posebno muslimanima općine Tešanj i susjednih općina upućujemo najiskrenije čestitke i želje da mjesec posta provedu u radosti, sreći i blagostanju.

Neka u srcima svih ljudi prevlada dobročinstvo,  jer pomoć i pažnja prema drugima uzvišeni je ljudski čin.

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA                          OPĆINSKI NAČELNIK

        Amir Kurtić, dipl. ing. elteh.                                             Mr.sc. Suad Huskić

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Deset posto meda na bh. tržištu nije ispravno - pokazale analize Agencije za sigurnost hrane BIH. Radi se, uglavnom o uvoznom medu. Nasuprot stranom, domaći med se pokazao kao visoko - kvalitetan, no prinosi nisu dovoljni da se pokriju domaće potrebe.

Godišnje svaki stanovnik BiH u prosjeku pojede 500 grama meda. Stanovnici Evropske unije potroše 2,5 kilograma. Prinosi koje ostvare pčelari u BIH nisu dovoljni za domaće, a ni za izvozne potrebe. Da bi svima upala kašika u med, pčalarima se mora dati prilika da proizvedu respektabilne količine.

“Mi imamo pčelarski fond. Mi imamo proizvodnju. Mi proizvedemo 2.000 tona, a potrošimo 4.000 tona. To znači mi 2.000 tona uvozimo, to je šansa za nas“, kaže Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.

I nije do proizvođača. Znanja i volje ima, ali ambiciju pčelara za većim prinosom ne prati država. I izdvajanja za poticaje su rasla, ali nisu dovoljno. Pčelari poručuju da nisu zadovoljni.

“Mi smo 2010. imali 10 maraka poticaja na košnici, tada je i ovca isto bila 10 maraka, sada su oni došli na 66 KM, a mi na 12 maraka i hvalimo se tim uspjehom. Kažu edukacija, mi nemamo edukaciju. Samo što udruženja organizuju udruženja. Ima li nas u školskom sustavu. Imamo li mladih pčelara – nemamo. Prosječna starost je 60 godina. Mi nemamo baze. To su činjenice“, kaže Boras Kvesić, predstavnik saveza pčelara HNŽ-a.

“Pravilnik nije sveto slovo i on se može promijeniti. Ono što najvažnije jeste da smo otvoreni za unaprijeđenje tog dokumenta i da imamo pravilnik koji nismo imali dosad“, ističe Husnija Kudić, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede.

A ono čega imamo i viška je uvozni med. I to sumnjivog kvaliteta. Prošla godina je za bh. pčelare bila medonosna. No, zbog jefitinih patvorina domaći med kod otkupljivača ne dolazi na red.

“Slovenija je kao članica EU je povukla jednu inicijativu prema EK da se radi izmjena pravilnika o medu koji bi onemogućio plasman patvorenog meda iz Kine i Poljske gdje imamo cijenu od 1 do 3 eura, što jasno govori da je riječ o patvorenom medu“, kaže Nijaz Bajramović, Agencija za sigurnost hrane BiH.

Ako mislimo dobro pčlarstvu u BIH moramo educirati proizvođače, ali i kupce. Med koji se prodaje pored puta, bez deklaracije, od neprovjerenog prodavca nije siguran med.

Aktivisti koji se u slivu rijeke Bosne zalažu za uređeno korito ovog vodotoka i bore protiv nelegalnog šljunčarenja, inicirali su kod Agencije za vodno područje rijeke Save čišćenje i produbljivanje vodotoka na području općine Žepče, za što je stigla pozitivna reakcija iz Sarajeva.

Neformalnoj grupi građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne” obratili su se mještani mjesne zajednice Globarica u općini Žepče sa informacijom da se na tom području formirala ada širine 25 metara i dužine 400 metara, koja bi mogla predstavljati problem, odnosno uzrokovati izlijevanje vode iz vodotoka, pri većim padavinama. Mještani su precizno naveli lokaciju ispod naseljenog mjesta Miščići u MZ Globarica.

Iz NGG su Agenciji za vode Federacije BiH uputili dopis, zatraživši da njihovi predstavnici obiđu navedenu lokaciju u općini Žepče, sagledaju stanje i po potrebi preduzmu mjere da se taj lokalitet uvrsti u jedan od Javnih poziva za radove čišćenja i produbljivanje korita, odnosno vađenje riječnog materijala iz vodotoka.

Iz Agencije su odgovorili najavom izlaska na teren 21. marta i ukoliko to vremenske prilike dozvole, odnosno ne bude povišen vodostaj rijeke Bosne, da će po sačinjavanju izvještaja preduzeti daljne mjere, kako bi stanovnici ovog dijela općine Žepče bili zaštićeni od mogućih problema i izlijevanja vode iz vodotoka.

“Iskoristićemo priliku da predstavnike Agencije upoznamo i sa stanjem vodotoka na području Zavidovića i Maglaja, prezentiramo im situaciju na terenu i markirane lokalitete sa naše strane koje bi trebalo produbiti i povećati proticajni profil rijeke Bosne, kao i rijeke Krivaje, koja je takođe kategorisana kao voda Prvog reda. Očekujemo da i lokalne zajednice aktivnije uzmu učešća u predlaganju lokaliteta, jer lokalne vlasti najbolje poznaju situaciju na svom području i u interesu im je da se u saradnji sa Agencijom za vode otkloni opasnost od izlijevanja vode iz vodotoka, što je u poslednje vrijeme baš česta pojava pri iole ozbiljnijim padavinama” – kažu iz neformalne grupe građana, koja okuplja aktiviste sa područje općina Maglaj, Žepče i Grada Zavidovići.

Aktivni su i aktivisti u slivu rijeke Bosne sa područja Doboja, Vukosavlja, Modriče i Šamca, na čijem području, prema informacijama dobijenim na februarskoj redovnoj konferenciji za medije, Policijska uprava Doboj trenutno postupa po prijavama za nezakonitu i nekontrolisanu eksploataciju šljunka u deset predmeta. U njima se vode postupci za nelegalnu eksploataciju šljunka, kao i po prijavi za nelegalnu gradnju na vodnom području duž cijele dužine toka rijeke Bosne na gradskom području Doboja.

Tu informaciju medijima je prenio načelnik PU Slobodan Radinković, pojašnjavajući da se aktivnosti provode u saradnji sa Okružnim javnim tužilaštvom Doboj, prema kome će po okončanju istrage uputiti izvještaj o preduzetim radnjama i rezultatima.

Kako bi dobili potpuniju sliku o aktivnostima policije, kada je nelegalna eksploatacija šljunka u vodotoku rijeke Bosne u pitanju, iz Grupe „Za legalnu i kontrolisanu eksploatacioju šljunka u slivu rijeke Bosne“ su prema Policijskoj upravi Doboj uputili dopis kojim po ZOSPI traže detaljniju informaciju o zaprimljenim i otvorenim premetima, kao i pokrenutim istragama. Takođe, i o podnesenim izvještajima Okružnom javnom tužilaštvu Doboj, kada su u pitanju nelegalna eksploatacija šljunka i upravljanje vodotokovima u zoni njihove odgovornosti i nadležnosti. Upitom su tražili preciziranje o kojim slučajevima se konkretno radi, protiv kojih privrednih društava i odgovornih lica su podnešene prijave i izvještaji, odnosno pokrenuti postupci.

(antikorupcija.info)

U četvrtak je u talijanskom Torinu počeo europski Forum gradova, dvodnevni skup u organizaciji Europske komisije, na kojem 800 predstavnika gradova i institucija raspravlja kako zaštiti okoliš, otvoriti radna mjesta i zaustaviti demografski pad.

Na skupu, koji se održava svake dvije godine, sudjeluju i predstavnici hrvatskih gradova poput Dubrovnika, Rijeke, Pule i Gospića.

“Gradovi se stalno mijenjaju, a u budućnosti će oni biti znatno drugačiji nego danas”, upozorio je domaćin skupa Stefano Lo Ruso, gradonačelnik Torina.

Napomenuo je kako se europski gradovi suočavaju s “demografskim izazovom”.

“Populacija naših gradova ubrzano stari, sve je više obitelji bez djece ili jednim djetetom”, izjavio je.

Torino, industrijski grad na sjeveru Italije koji svojim domom naziva 848.000 ljudi, ima 25 posto stanovnika starijih od 65 godina. Taj bi postotak godine 2050. mogao porasti na 35 posto.

“Istovremeno će se udvostručiti broj mladih u afričkim zemljama. Potrebno je stoga vidjeti kako će EU upravljati migracijskim tokovima”, rekao je Lo Ruso.

Forum gradova održava se od 2014. godine kako bi lokalne vlasti rekle što ih brine te kako bi surađivale s regionalnim i središnjim vladama na povlačenju novca iz EU fondova.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, svojom kohezijskom politikom nastoji smanjiti nejednakosti u bloku od 27 zemalja. Novcem iz EU fondova sufinancira projekte s 85 posto novca, dok ostatak daju središnje, regionalne i lokalne vlasti iz svojih proračuna.

Europska povjerenica za kohezijsku politiku Elisa Ferreira pozvala je četvrtak gradove da se nastave prijavljivati za sufinanciranje projekata koji bi gradove učinili "atraktivnijim mjestima za život", napose obiteljima s mladima.

“Ovo je poput važne nogometne utakmice u kojoj su nam svi potrebni. Veliki, srednji i mali gradovi te sela”, rekla je Ferreira tijekom svog govora.

“Svi imaju ulogu osigurati ljudima zapošljavanje, kulturu, zdravstvo i više prilika za mlade”, napomenula je.

Dodala je da su bitni i projekti koji potiču "zelenu tranziciju" u Europi, odnosno koji smanjuju onečišćenje te su u skladu s Europskim zelenim planom.

Forum se održava u hali gdje je nekoć radilo 2.000 radnika na obnavljanju i popravljanju vlakova. Hala je godinama bila napuštena, a prije deset godina je prenamijenjena u centar s uredima za male tehnološke start-up kompanije.

Ovo je peti Forum gradova nakon što su se prijašnji održavali u Bruxellesu (2014. i 2015.), Rotterdamu (2017.) i Portu (2020.).

(akta.ba)

Općinski sud u Zenici donio je danas presudu kojom je osporio pobijanje pravnih radnji u pogledu prijenosa vlasništva sa Javnog komunalnog preduzeća “Zenicatrans-prevoz putnika” u stečaju na Grad Zenica, čime se ta nekretnina, nakon što presuda postane i pravosnažna, ima vratiti u stečajnu masu tog preduzeća – potvrdio je Feni stečajni upravnik tog preduzeća Samir Sunulahpašić.

Stečajni upravnik je, po nalogu Odbora povjerilaca, tužbu podnio 21. maja 2021. godine, koja je prvostepeno riješena u korist preduzeća. Alternativnim zahtjevom tužbom su “tražili poništenje Ugovora o prijenosu prava vlasništva i pobijanje pravnih radnji”, a usvojen je zahtjev o “pobijanju pravnih radnji, jer se dokazalo da su stvarno oštećeni povjerioci”.

-Kao što znate, na početku stečajnog postupka najavio sam da ću poduzeti te da sam poduzeo sve pravne radnje u vezi ništavosti ugovora i pobijanja pravne radnje u vezi prenosa nekretnine Autobuska stanica na Grad Zenica. Danas je donesena prvostepena presuda, kojom je usvojena naša tužba, a sada teče rok od 30 dana da se tuženi žali pa ćemo vidjeti kako će dalje biti – kazao je Sunulahpašić.

Sud je, navodi on, ovom presudom zaključio da su “oštećeni povjerioci prijenosom spomenute nekretnine na Grad Zenica”.

- Na dan prijenosa nekretnine, 28. juna 2018. godine, najveći dug preduzeća bio je prema Poreznoj upravi Federacije BiH i iznosio je 5.149.000 KM. Među povjeriocima su i radnici te drugi povjerioci – kazao je Sunulahpašić.

Prodajom transportnih sredstava izmireni su neki dugovi, ali je dug preduzeća, prema zadnjim prijavljenim potraživanjima, oko 10,5 miliona KM.

- Ako presuda postane pravosnažna, odnosno ako je potvrdi Kantonalni sud Zenica, ovo bi sigurno bio jedan od uspješnijih stečaja u državi. Što se tiče radnika, 11 sam ih uspio penzionisati od sredstava koja su unovčena licitacijama. Kada je bila izmjena prošlogodišnjeg budžeta Grada Zenica, tražili smo oko 153.000 KM za izmirenje obaveza za još 10-ak djelatnika, kako bismo ih mogli penzionisati. Grad nam nije odobrio taj novac, ali borimo se. Inače, do sada nismo imali nikakvu podršku što se tiče većinskog vlasnika i osnivača ovog preduzeća, odnosno Grada Zenica – rekao je Sunulahpašić.

Na dan otvaranja stečaja, 21. decembra 2020. godine, dodaje, preduzeće je imalo 82 radnika, a bilo ih je oko 180. Urgentno je, kako ističe, da se izmire obaveze za doprinose za novih 10 radnika, kako bi ih penzionisali te ponovo apelira i poziva Grad Zenica da im pomogne u tom procesu.

Podsjećanja radi, zbog izazivanja stečaja u tom preduzeću, kao organizovane grupe, protiv gradonačelnika Grada Zenica Fuada Kasumovića te još 10 osoba koji su bili i uhapšeni u akciji agencije SIPA-e, od prošle se godine vodi i sudski postupak pred Kantonalnim sudom u Zenici.

Dana 16.03.2023. godine, u Policijskoj stanici Tešanj održan je radni sastanak na kojem su prisustvovali policijski komesar Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Rusmir Šišić, šef Ureda policijskog komesara, načelnik Sektora uniformisane policije, načelnik Sektora kriminalističke policije, te načelnik Policijske uprave IV i komandiri policijskih stanica Tešanj, Doboj Jug i Usora. Na održanom sastanku je razmatrana trenutna bezbjednosna problematika, te je u tom smislu analizirano stanje bezbednosti na području Policijske uprave IV u januaru i februaru 2023. godine.

Takođe je razgovarano o kadrovskoj popunjenosti i materijalnoj opremljenosti navedene policijske uprave i drugim pitanjima bitnim za rad i efikasno funkcionisanje policije.

Odsjek za odnose s javnošću, analitiku i planiranje

Analitičar brokerske kompanije Odeon, Dik Bouv, ocijenio je da je “bankarska kriza gotova”, nakon objavljivanja izvještaja u kojem se navodi da će najveće privatne banke u SAD obezbijediti dodatnih 30 milijardi dolara likvidnosti za stabilizaciju Prve republičke banke.

Kako navodi Blumberg, banke JP Morgan, Banka Amerike i Siti Grup banka bi doprinijele sa po pet milijardi dolara u depozitima, zajedno sa manjim depozitima iz drugih institucija.

"Federalne rezerve nemaju novca da spasu banku, ali sam bankarski sistem ima taj novac, i upotrijebiće ga da zaustavi ovo jednom zauvjek", rekao je Bouv.

Indeks KBV porastao je za čak 4,2 odsto nakon jučerašnjih vijesti, pošto je prethodno pao za 3,7 odsto.

On dodaje da takav potez banaka podsjeća na 1998. kada se 14 banaka udružilo da spasu dugoročni kapitalni menadžment, spasavajući hedž fond i sprečavajući kolaps globalnih finansijskih tržišta.

"Jasno je da se bankarsko računovodstvo mora revidirati. Banke su iskoristile čitavu gomilu računovodstvenih mogućnosti da predstave lažnu sliku o čemu se radi. Uništili su povjerenje u svoj sistem", rekao je Bouv.

(bankar.me)

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za januar 2023. u Federaciji BiH iznosila je 1.208 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za januar nominalno je viša za 2,4 posto, a realno za 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za januar 2023. nominalno je viša za 15,6 posto, a realno za 0,8 posto.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za januar u FBiH iznosila je 1.875 KM, i nominalno je viša za 2,4 posto, a realno a za 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za januar 2023. godine nominalno je viša za 16,2 posto, a realno za 1,3 posto.

U januaru 2023. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH je iznosio 536.056. U odnosu na prethodni mjesec, broj zaposlenih se smanjio za 0,4 posto a broj zaposlenih žena za 0,2 posto.