U naselju Kotorsko, u blizini Doboja, oko 400 ljudi živi u blizini napuštene fabrike u okviru koje je ostala uskladištena zapaljiva i opasna materija heksan, sredstvo koje se koristi u proizvodnji ulja.

Uklanjanje ove materije iz bivšeg pogona, kako za Radio Slobodna Evropa kaže mještanin naselja Stevica Rodić, zatraženo je prije dvije i po godine.

“Došli smo do saznanja da je tu uskladišteno, po nekim procjenama, do 30 tona heksana. Obratili smo se policiji i inspekciji. Slučaj je preuzeo protivpožarni inspektor iz Doboja. Donio je rješenje o uklanjanju tog heksana iz kruga tvornice. Međutim, to se još uvijek nalazi ovdje”, priča Rodić.

Vlasnik napuštene fabrike za proizvodnju rafiniranog ulja “Bioil u Kotorskom kod Doboja, je turska grupacija “Illa” (Illa group). Direktor “Bioila” bio je Ismet Ozturkmen. Ovaj investitor iz Turske je 2018. godine sa dokumentacijom napustio fabriku. U turskoj grupaciji nisu odgovorili na pitanja RSE o poslovanju “Bioila”.

Istovremeno, u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove u Banjaluci, za RSE je potvrđeno da su krajem novembra 2018, inspektori za vode, zaštitu od požara, hemikalije i biocide kontrolisali firmu “Bioil”. Tada je utvrđeno da su “odgovorne i ovlaštene osobe napustile BiH”, kao i da je “kompletna dokumentacija odnesena” iz fabrike.

“U rezervoarima koji su namijenjeni za skladištenje heksana ima tečne materije, ali nema podataka da li je sve heksan i u kojoj koncetraciji. U drugom objektu, namijenjenom za proizvodni pogon, koji nije izgrađen u potpunosti za tu namjenu, zatečene su uskladištene druge materije, sumporna kiselina, natrijum hidroksid, fosforna kiselina i aktivna zemlja u prahu, koje takođe spadaju u opasne materije. Banka je angažovala zaštitarsku agenciju kako bi obezbijedila od otuđivanja imovinu na koju ima hipoteku, čime je osigurana i bezbjednost hemikalija”, kaže Dušanka Makivić, portparolka Inspektorata RS za RSE.

Nakon inspekcijske kontrole utvrđeno je da je Ziraat banka „založni povjerilac na mašinama firme“, dok uskladišteni heksan „nije uzet pod zalog, niti je banka vlasnik materije“.

“S obzirom da su vlasnici i odgovorna lica napustili BiH, nadležni inspektor praktično nije imao kome naložiti preduzimanje mjera na uklanjanju hemikalija. U međuvremenu je banka putem suda, u aprilu 2019., izvršila službenu zabilježbu, te time ostvarila pravo zainteresovane strane u postupku i pokazala volju i spremnost da sprovede inspekcijske mjere i ukloni hemijske materije valjanog kvaliteta i otpadne hemijske materije koje spadaju u opasni otpad”, objašnjava Makivić.

Nakon toga banka je izabrala preduzeće za uklanjanje ovih materija iz fabrike koju je kreditirala. Započelo je i izmještanje hemikalija, koje su “zatečene u plastičnim bačvama i upakovane u vrećama.”

Portparolka Inspektorata RS kaže i da je “izmještanje prekinuto sredinom januara 2020. godine”, te da je u fabrici ulja ostao još heksan.

“Planirano je da preostali dio hemikalija bude izuzet na način da se izvozi van BiH. S obzirom na situaciju sa pandemijom virusa korona, proces pribavljanja potrebnih saglasnosti i organizovanje transporta opasnih hemikalija su značajno usporeni, zbog čega je izabranom preduzeću potrebno dodatno vrijeme. Inspektorat RS dao je saglasnost na dodatne rokove”, navodi Dušanka Makivić.

Radnici su tužili firmu.

Fabrika “Bioil” osnovana je 2015. godine u bivšoj tvornici namještaja “Enterijer” u Kotorskom, koju je početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća otvorila “Krivaja” iz Zavidovića, u centralnoj BiH. To industrijsko preduzeće bilo je poznato ime u drvnoj industriji BiH.

(RSE)