A.A.

A.A.

Mirna protestna šetnja kao znak bunta žena Bosne i Hercegovine zakazana je danas za 15 sati u više gradova naše zemlje, a sve je potaknuto nedavnim stravičnim slučajem femicida koji se desio u Bihaću.
U utorak nam je iz Bihaća stigla vijest o strašnom ubistvu u kojem je suprug na smrt zadavio svoju suprugu, što je još jedan slučaj femicida u Bosni i Hercegovini.

Kako bi se, konačno, ovakvim zločinima "stalo u kraj", te se kroz pravosudne institucije sanckionisalo, žene Bosne i Hercegovine danas u 15 sati, u znak bunta, izlaze na ulice Bihaća, Banje Luke, Gračanice, Tuzle, Sarajeva, Zenice, Stoca, Tešnja, Gradačca, Bosanske Krupe, Sanskog Mosta i Brčkog.

"Dosta terora nad ženama! Dosta nijemog posmatranja dok ginemo u našim domovima i na ulicama naših gradova. Mjesta koja bi trebala biti najsigurnija naši su kavezi i naša stratišta. Nije se desila porodična tragedija - već ubistvo. Nije nesretan slučaj - već ubistvo. Nije zločin iz strasti, već femicid. Žena je ubijena zato što je žena. Zato što se na nas gleda kao na potrošnu robu", poruka je organizatora.

Između ostalog, kroz današnje proteste izložit će i svoje zahtjeve, a to su, između ostalog: uvođenje pravne definicije femicida, uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte, hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom i revidiranje kaznenih praksi, te ostalo.
Protestom šetnjom, bh. žele pokazati solidarnost i sa ženama s Kosova i Srbije, poteknuto nedavnim dešavanjima i protestima koji su također organizovani u ovim država.

 

Jutros je u Srbiji došlo do teške nesreće kada su putnici iz Bosne i Hercegovine koji su bili u posjeti manastiru propali u rijeku usljed pucanja visećeg mosta. Najmanje 11 je povrijeđenih, a dvije osobe su stradale.

Do nesreće je došlo jutros oko 10 sati u blizini manastira Jovanje u blizini Čačka, gdje su se putnici i zaputili. Oni su autobusom došli u Ovčarsko-kablarsku klisuru odakle su pješke krenuli do restorana “Dom”.

Međutim, viseći most na Zapadnoj Moravi je pukao usljed preopterećenja, odnosno velikog broja ljudi na njemu, a čak 20 putnika je upalo u rijeku.

Spasilačke ekipe su odmah angažovane, ali su nažalost dvije osobe stradale. Žena se zapetljala u most i nije uspjela da se iščupa iz vode te se utopila. Dvije osobe su, kako nezvanično saznaje Telegraf, u teškom stanju. Ukupno 11 osoba je povrijeđeno.

Turisti koji su doživjeli nesreću u Srbiji su iz Zvornika.

(klix.ba)

Vlada ZDK-a je na prijedlog Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport usvojila odluku o formiranju prvog Vijeća za nauku ZDK-a, a koje će djelovati pri ovom ministarstvu.

Kako je pojasnio resorni ministar Spahija Kozlić, radi se o vijeću koje ima prevashodan zadatak da prati oblast razvoja nauke, a u prvom redu da radi nacrt strategije razvoja naučno istraživačkog rada na području ZDK-a.

- To je savjetodavno tijelo ministarstva, koje će, na zahtjev ministarstva, dostavljati određena mišljenja. Oni će, također, biti u kontaktu sa Akademijom nauka i umjetnosti BiH koja bi se također trebala uključiti u izradu strategije razvoja nauke na području ZDK - kazao je ministar Kozlić.

Vijeće za nauku ZDK-a radit će u sastavu: prof. dr. Dževad Drino, prof. dr. Belma Pojskić, van. prof. dr. Almir Huskanović, van. prof. dr. Bernard Harbaš, van. prof. dr. Edina Rizvić-Eminović, van. prof. dr. Edin Berberović (svi predstavnici Javne ustanove Univerzitet u Zenici) te predstavnik Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK-a mr. Arnel Kalušić.

Vlada ZDK-a je danas dala i saglasnost za povećanje upisne kvote na fakultetima Univerzitetu u Zenici za četiri studenta. Radi se o studentima koji su položili prijemni ispit, ali su se našli ispod upisne kvote na ovim fakultetima te koji su djeca šehida, poginulih boraca ili umrlih demobilisanih boraca dobitnika najviših ratnih priznanja.

Press služba ZDK

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu,šumarstvo i vodoprivredu usvojila više odluka i zaključaka u iznosu 343.877,00 KM, a koji su vezani za realizaciju programa utroška sredstava za poticaje u poljoprivredi te zdravstvenu zaštitu životinja za 2022. godinu.

U cilju ublažavanja negativnih trendova koji su nastupili kao posljedica poremećaja na svjetskom tržištu Vlada je usvojila odluku o odobravanju sredstava na ime podrške za jesenju sjetvu u iznosu od 242.640,00,00 KM.

Navedena sredstva su namijenjena registrovanim farmama goveda na teritoriji ZDK-a koje imaju registrovani obrt za uzgoj goveda, kao i druga pravna lica registrovana za tu vrstu djelatnosti.

Kako je istakao ministar poljoprivrede Mirsad Hadžić, svrha ove podrške je dodatno podsticati poljoprivrednu proizvodnju i djelomično olakšati ekonomsku situaciju poljoprivrednim proizvođačima koji se odluče za jesenju sjetvu, a podrška će biti isplaćena za 200 poljoprivrednih proizvođača.

-To su farme muznih grla koje su već ostvarile našu podršku i u prethodnom periodu. Uslov za ostvarivanje podrške za jesenju sjetvu je osam grla ili dva hektara zasijanog zemljišta, a visina podrške po poljoprivrednom proizvođaču je od 700 do 2.700 KM - istakao je Hadžić.

Vlada je donijela odluku i o podršci, odnosno sufinansiranju troškova za proizvođače kornišona, kojih je oko 80 ostvarilo pravo na podršku u ukupnom iznosu od 40.487,00 KM, dok su na ime podrške za proizvodnju gljiva odobrena sredstva u iznosu od 23.000,00 KM.

Također, donesena je i odluka o medijskoj promociji poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 12.800,00 KM, te odluka o odobravanju sredstava na ime podrške za organizaciju sajmova poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 20.000,00 KM, od čega je 10.000,00 KM odobreno Sajmu poljoprivrednih proizvođača “OPENS”, koji će se naredne sedmice od 21. do 23. oktobra održati u Zenici, a čiji je generalni pokrovitelj Vlada ZDK-a.

Također, Vlada je odobrila isplatu sredstava radi provođenja mjera ispitivanja na zaraznu bolest infektivna anemija konja na području ZDK-a u iznosu od 4.950,00 KM.

Press služba ZDK

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić uputio je poruku penzionerima informirajući ih da je danas na sjednici Vlade inicirao povećanje najnižih penzija, treće u ovoj godini.

– Zadužio sam Federalno ministarstvo finansija, Ministarstvo rada i socijalne politike i Fond PIO da poduzmu korake i pripreme provedbene akte neophodne za povećanje najniže penzije u Federaciji u najvišem mogućem procentu. Kao što vidite, čvrsto držimo do svoje riječi, ispunjavamo obećanja. Našim penzionerima smo pomogli i subvencioniranjem računa za električnu energiju, te onim najugroženijim, podjelom paketa iz Robnih rezervi koja se nastavlja kroz dva naredna ciklusa – poručio je Novalić.

Ističe da ovo povećanje nije jedina mjera usmjerena prema penzionerima.

– Važno je istaknuti: prvi put u historiji penzije rastu više i brže od plata, a penzioneri u Federaciji u znatno su boljoj poziciji u odnosu na one u drugim dijelovima zemlje. Kako smo to uspjeli? Prvo, uspjeli smo našu ekonomiju održati zdravom, ona se u Federaciji ozbiljno razvija. Drugo, ono što ostaje kao trajna stečevina narodu od moje Vlade je Zakon o PIO. Od 2020. penzije se isplaćuju iz federalnog budžeta što znači da vam sad Federacija garantira redovnu isplatu. Koristim ovu priliku da podsjetim kako je još samo prije nekoliko godina Fond bio u dugu većem od 200 miliona KM, a danas je stabilan. S povećanjima penzija i redovnim isplatama na vrijeme počeli smo u martu 2018., tako je prosječna penzija porasla za 31, a minimalna za 35 posto. Ovo je, poštovane sugrađanke i sugrađani, rezultat rada ove Vlade s kojim činjenično možemo biti zadovoljni – istaknuo je Novalić zahvalivši penzionerima na podršci.

(fokus.ba)

 

U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2022. godini proizvedeno je 86.325 tona pšenice, što je za 7,3 posto manje od ostvarene proizvodnje pšenice u 2021. godini.

U 2021. godini u FBiH su proizvedene 93.173 tone pšenice, a što je bilo za 8,0 posto više u odnosu na ostvarenu proizvodnju pšenice u 2020. godini.

Smanjenje proizvodnje u 2022. godini je zabilježeno i kod proizvodnje zobi za 12,5 posto, dok je povećanje zabilježeno kod proizvodnje raži za 5,8 posto i ječma za 4,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Kod ranog voća, ostvarena proizvodnja u 2022. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine je manja kod višanja za 1,0 posto, a povećanje proizvodnje bilježi se kod trešanja za 17,0 posto i kajsija za 14,8 posto u odnosu na 2021. godinu, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

(NS/FENA)

Predstavom i zabavom za djecu koju je priredio Tropik tim u velikoj sali BKC-a Gračanica u 10 sati danas je počeo trodnevni Dječiji festival koji organizuju Grad Gračanica i Omladinski kulturni centar.

Drugog dana festivala će u centru grada biti organizovan dječiji bazar i tombola za najmlađesa početkom od 10 sati, a u subotu od 16 sati u velikoj sali BKC-a će biti izvedena predstava “Snjeguljica i čudno Ogledalo”.

Partneri projekta su Ministarstvo za kulturu, sport i mlade TK, BKC Gračanica, Obdanište Naša djeca, osnovne i srednje škole, Vijeće mladih i SOS dječije selo Gračanica.

(Radio Gračanica)

Dubai je poznat kao “igralište za bogate” sa besramnim luksuzom i nekim od najspektakularnijih građevina na svijetu. U isto vrijeme, Dubai je ozloglašena destinacija za ilegalne tokove novca i pranje novca, a smatra se i jednim od najzatvorenijih svjetskih poreznih oaza, piše norveški portal e24. Objavio je analizu u kojoj se navodi državljani kojih zemalja posjeduju nekretnine u Dubaiju. U izvještaju je navedena i Bosna i Hercegovina.

Nije ni neobično ni nezakonito da stranci posjeduju imovinu u Dubaiju, ali materijal koji je procurio pokazuje da su kriminalci iz velikog broja zemalja, tamo registrirani s vrijednim nekretninama, piše e24.

U izvještaju/analizi koju je objavio EU Tax Observatory, a uradio Centar za napredne odbrambene studije (C4ADS), navodi se kako nekretnine imaju i osobe koje su povezane sa švercom droge, finansijskim kriminalom, korupcijom, podliježu međunarodnim sankcijama ili su u bijegu od vlasti u svojoj zemlji. Rijetki prijavljuju svoje posjede u matičnim zemljama.

E24 objavio je podatke za 2020. godinu. Na ovom dokumentu radilo je preko 20 medijskih organizacija i centara.

Istraživačka grupa je procijenila vrijednost svake pojedinačne imovine u curenju. Procjenjuju da stranci posjeduju imovinu vrijednu 146 milijardi dolara u Dubaiju. Međutim, procurile su i informacije o imenima, tj. vlasnicima tih nekretnina.

Za sada je objavljeno da bh. državljani, njih 68, posjeduje 105 nekretnina ukupne vrijednosti od 27 miliona dolara.

Kada su u pitanju zemlje bivše Jugoslavije, 94 hrvatska državljana imaju 125 nekretnina vrijednosti 43 miliona dolara, 237 srbijanskih državljana ima 287 nekretnina vrijednostu 74 miliona dolara,46 slovenskih državljana sa 56 nekretnina vrijednosti 26 miliona dolara, 45 Makedonaca posjeudje 55 nekretnina vrijednosti 14 miliona dolara i 11 Crnogoraca koji posjeduju 16 nekretnina vrijednosti sedam miliona dolara.

Još nije poznato da li će norveški mediji objaviti imena vlasnika. Detaljan izvještaj pročitajte ovdje.

(N1)

Nakon pisanja Fokusa o malverzacijama u okviru gradnje dionice Vranduk-Ponirak na Autoputu Koridora 5C nadomak Zenice, Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona pokrenulo je istragu u ovom predmetu. Ova informacija za portal Fokus.ba zvanično je potvrđena u Federalnom tužilaštvu.

Kako nam je rečeno, Tužilaštvo HNK formiralo je predmet, a nakon što im je prijava o potencijalnim kriminalnim aktivnostima proslijeđena iz Federalnog tužilaštva. Inače, Tužilaštvo HNK preuzelo je istragu budući da je sjedište Javnog preduzeća Autoceste FBiH u Mostaru.

Također, i Federalna uprava policija uključena je u ovaj slučaj, te je u proteklim sedmicama imala korespondenciju sa Tužilaštvom HNK. Kako nezvanično saznajemo, Tužilaštvo HNK je već pokrenulo aktivnosti na saslušanju osoba koje posjeduju informacije u vezi sa kriminogenim radnjama zbog kojih je došlo do eksplozije troškova kod gradnje ove dionice.

Podsjetimo, Fokus.ba u istraživačkom tekstu objavio je niz zvaničnih dokumenata iz Autocesta FBiH kao i stručnih mišljenja u kojima je precizno opisano kako je došlo do svjesnog napumpavanja troškova, a sve kako bi se za pojedine priskrbila višemilionska korist.

Naime, iako je Uprava Autocesta FBiH još 2019. bila prihvatila prvobitnu tehničku dokumentaciju po tzv. Crvenom Fidicu za projekat vrijedan 76.592.799 eura, izvođaču radova, odnosno kompaniji Azvirt, kasnije je postepeno dozvoljeno da odstupi od glavnog projekta, te da preprojektuje velike dijelove ove trase.

Tako je, naprimjer, cijena troškova samo na dijelu trase od 1.700 metara dostigla enormnih 69 miliona eura iako je kompletna poddionica od 5,3 kilometra bila ugovora za 76 miliona eura. Kasnije je izvođač radova prepravio i ovaj svoj projekat pa je smanjio cijenu na 48 miliona eura za dužinu trase od 1.700 metara.

Kako smo objavili, Autoceste FBiH tada na čelu sa Adnanom Terzićem nisu aplicirale za sredstva iz EU odnosno kod evropskog kreditora, nego su kao kreditora izabrali OPEC, iza kojeg stoje Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar i druge članice koje nemaju kontrolne mehanizme nad implementacijom kredita kao evropske banke.

Kako nam je potvrđeno, o svemu je obavješteno i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, kao i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Nezvanično, dio saslušanja obavit će se i u Hrvatskoj.

Naftne igre na relaciji Evropska unija – Rusija, Hrvatska – Srbija, neminovno će se odraziti i na Bosnu i Hercegovinu. Osim većih cijena energenata koje su već izvjesne, prijeti nam i njihova nestašica, upozoravaju ekonomski srtučnjaci.

Ako sve ostane kao do sada, ni barel ruske nafte preko luke Omišalj na Krku u Hrvatskoj neće moći do Pančeva u Srbiji. Riječ je o sankcijama EU prema Rusiji, čije posljedice će neminovno osjetiti i BiH, zbog zavisnosti od tržišta energenata susjednih zemalja.

"Ako Srbija može nabaviti bilo koju naftu, koja nije ruska, u čemu je problem. Nema problema. Solidarnost je tu.", kazao je Andrej Plenković, premijer Hrvatske.

Od hrvatske solidarnosti BiH neće mnogo profitirati, računa ekonomski analitičar Siniša Vukelić. Ukoliko Srbija ne dobije izuzeće kada je riječ o uvozu ruske nafte, ovaj embargo i našoj zemlji donosi, osim poskupljenja, i nestašicu energenata. Problem dodatno usložnjava neusaglašena spoljna politika BiH.

"To je vrlo zabrinjavajući podatak. Ako EU zabrani izvoz nafte u zemlje koje ne podržavaju njenu spoljnu politiku, mi smo u duplom problemu. Mi ćemo ostati potpuno odsječeni. A Srbija će sigurno biti prinuđena da izvoz ograniči.", smatra Siništa Vukelić, ekonomski analitičar.

Ekonomist Miloš Grujić podsjeća na najavu Organizacije zemalja izvoznica nafte da će smanjit i proizvodnju nafte za dva miliona barela dnevno, što je najveće smanjenje od početka pandemije i prijeti da dodatno uveća cijene goriva. Ova odluka stupa na snagu u novembru.

"Svjedoci smo da se cijene goriva mijenjaju i nekoliko puta dnevno. Moraćemo se prilagođavati, a dugoročno ne možemo ništa prognozirati. Neizvjesnost dijeli cijeli svijet.", naglasio je Miloš Grujić, ekonomist.

Bosna i Hercegovina nema vlastitu rafineriju nafte i zavisna je o uvozu goriva koja su gotovo u potpunosti proizvedena preradom ruske nafte. Na moguće nestašice nakon sankcija Evropske unije Rusiji, ali i izvjestan rast cijena, građani različito gledaju. Globalnu krizu na tržištu energenata građani i privreda mogu lakše da prežive samo uz adekvatan odgovor države, koji izostaje. Umjesto ukidanjem akciza ili PDV-a na osnovne namirnice, domaće vlasti imaju druge prioritete.

"Treba narod zabaviti koalicijama, brojanjem glasova... Ništa nema od akciza i PDV-a, sad će i formiranje vlasti. Kad sve to obave, možda će usvojiti neke odluke. Ali proći će puno vremena da bi to sve stupilo na snagu", dodaje Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka.

"Nama je ostalo samo da se molimo Bogu da rat u Ukrajini što prije završi. Mi drugu opciju nemamo.", poručio je Vukelić.

Prvi efekti paketa sankcija EU prema Rusiji zemlje u okruženju, a posljedično i BiH, osjetiće već idućeg mjececa.

(BHRT)

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.