Grad Doboj jedan je od najvećih poreskih dužnika u Republici Srpskoj sa 3,8 miliona KM neizmirenih obaveza. Iako je Poreska uprava RS čak pokrenula i prinudnu naplatu, gradonačelnik Doboja Boris Jerinić tvrdi da dug ne postoji.

Na listi 100 najvećih poreskih dužnika u Srpskoj, grad Doboj se na kraju avgusta nalazio na 43. mjestu sa dugom od 3,8 miliona.

Komenatr u vezi sa ovim dugom pokušali smo dobiti i od prvog čovjeka Doboja, ali je on samo kratko rekao da to nije tačno.

„To nije tačno. Nemam dalji komentar“, rekao je Jerinić.

Kako bismo još jednom provjerili tačnost ovih podataka poslali smo upit Poreskoj upravi koja je potvrdila da su podaci koji se nalaze na njihvoj zvaničnoj stranici tačni te da je taj dug u prinudnoj naplati.

„Prema evidencijama Poreske uprave RS ukupne dospjele, a neizmirene obaveze grada Doboja, zaključno sa 31.08.2022. godine, iznose 3,8 miliona КM. Za većinu ovih dospjelih obaveza, koje se pretežno odnose na poreze i doprinose na lična primanja, Poreska uprava RS je pokrenula postupak prinudne naplate“, kazali su za CAPITAL u Poreskoj upravi RS.

Bosna i Hercegovina je ove godine na prvom mjestu prema kakvoći usluga na prodajnim mjestima među zemljama regiona, pokazalo je istraživanje “Regionalna usluga-GUEST” agencije Heraklea u saradnji s agencijama iz regije.

Riječ je o 14. istraživanju kvaliteta usluga u regiji koje je od 1. juna do 8. jula realizovala Heraklea u saradnji s agencijama za tajnu kupnju iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i Srbije.

Tajni kupci mjerili su osnovne elemente dobre, odnosno kvalitetne usluge poput pozdrava, utvrđivanja potreba/želja kupaca, poznavanja proizvoda, nuđenja dodatnog proizvoda, te zahvale na posjeti, prema akronimu engleske riječi GUEST (gost) za Greet, Understand, Explain, Suggest, Thank.

Najbolji rezultat ostvarila BiH

Najbolji rezultat ove godine ostvarila je Bosna i Hercegovina, 87,67 posto, ostvarivši porast za 10,21 posto u odnosu na prošlu godinu.

Na drugom mjestu je Slovenija s rezultatom od 81,03 posto i sa porastom od 5,19 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu, a na trećem Makedonija sa porastom od 7,08 postotnih bodova.

Hrvatska je zajedno sa Crnom Gorom i Srbijom ispod ovogodišnjeg prosjeka koji iznosi 75,29 posto, te je zauzela četvrto mjesto s rezultatom od 72,47 posto.

Na petom mjestu je Crna Gora, sa rezultatom od 71,24 posto, a Srbija je ove godine ostvarila pad od 1,35 postotnih bodova i sa rezultatom od 67,92 posto je na šestom mjestu, te se istaknula s najviše područja za unapređenje.

Kategorija koja je u svih šest zemalja regije ostvarila najbolji ukupni rezultat, kao i prethodnih godina je kategorija poznavanje proizvoda koja je ostvarila najbolji ukupni rezultat od 94,39 posto i bilježi porast od 1,17 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.

Najlošije rangirana kategorija, kao i prethodnih godina, je nuđenje dodatnog proizvoda, koja je ostvarila rezultat od samo 48,38 posto, iako je zabilježila najveći rast u odnosu na prethodnu godinu za 12,84 postotnih bodova.

Posmatrano po djelatnostima, istraživanje je pokazalo da se i ove godine najviše istaknula auto-industrija s rezultatom od 84,42 posto, iako s najvećim padom kvaliteta usluga za 7,25 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.

Maloprodaja se, već niz godina za redom, ističe kao djelatnost s najviše područja za unapređenje, a ove godine je ostvarila rezultat od 70,70 posto, te pad u kvalitetu usluge u odnosu na prethodnu godinu, za 2,36 postotnih bodova. Pad u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je još i kod uslužnih djelatnosti za 0,19 postotna boda, na 81,50 posto.

Najveći porast, za 5,37 postotnih bodova, na 75,49 posto, zabilježen je kod banaka.

Zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH jednoglasno su, bez rasprave, usvojili Nacrt zakona o minimalnoj plati u Federaciji BiH. No, ništa još nije gotovo, naprotiv, tek počinje jer slijedi tromjesečna javna rasprava.

Plata od hiljadu konvertibilnih maraka mit ili realnost? U Savezu samostalnih sindikata BiH optimistični da je, ipak, u pitanju, ovo drugo, te da će njihovi zahtjevi biti uvaženi.

"Naravno da je realno i apsolutno je irelevantno mišljenje Vlade FBiH, imajući u vidu da je zakonodavni organ u FBiH cijelo vrijeme bio senzibilniji prema problemima radnika i njihovim interesima od izvršne vlasti", kazao je Selvedin Šatorović, Savez samostalnih sindikata BiH.

No, jasno je da bez zelenog svjetla Federalne Vlade, jednoglasno usvajanje Nacrta zakona od 11 zastupničkih klubova nema težinu.

"Stav Vlade po ovom pitanju bio je negativan, tako da ne možemo očekivati brzo rješenje. Očito je da će to biti predmet rasprave u novim sazivima i Zastupničkog doma i Doma naroda", kazao je Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH.

Nakon što je Vlada u proceduru uputila zakone o doprinosima i porezu na dohodak Predstavnički dom je na prijedlog Kluba SDP-a usvojio zaključak po kojem se navedena dva zakona trebaju razmatrati u paketu sa zakonom u minimalnoj plati.

"Smatramo da, ukoliko će dolaziti, a trebalo bi, do smanjenje stope doprinosa kako bi se rasteretila privreda, prije svega privatni sektor, onda na neki način kroz ta smanjenja trebamo osigurati zaštitu radnika kroz povećanje minimalne plate", kazao je Damir Mašić predsjednik Kluba SDP-a.

"Danas smo napravili preduslove da taj paket zakona tretiramo u budućnostI. To je nešto što nismo završili u proteklom mandatu, a trebali smo", kazao je Mirsad Zaimović, predsjedavajući Predstavničkog doma.

No, godine političkog djelovanja na svim nivoima, ne idu u prilog rješavanju stvarnih problema građana i unapređenja životnog standarda. Hoće li novi saziv Predstavničkog doma PFBiH dokazati suprotno?

(N1)

Protekli period obilježile su borbe radnika i poslodavaca koji su nastojali ostvariti svoja prava i poboljšati poslovno okruženje.

Prijedlog izmjena

S direktorom Udruženja poslodavaca (UP) FBiH Mariom Nenadićem i predsjednikom UPFBiH Adnanom Smailbegovićem razgovarali smo o njihovim očekivanjima od vlasti koja će se formirati u narednom periodu.

"Nadamo se skoroj uspostavi vlasti i krećemo s intenzivnim aktivnostima prema vlastima s ciljem implementacije našeg dokumenta “Šta poslodavci očekuju od vlasti“. To je set koji smo predstavili dan pred početak predizborne kampanje i dokument sadrži konkretan prijedlog izmjena više od 40 propisa čiji su ciljevi stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, smanjenje opterećenja cijene rada, smanjenje parafiskalnih i drugih opterećenja, a sve da bi se omogućili razvoj privrede, rasta minimalnih plata, ali i plata i primanja radnika generalno", rekao nam je Nenadić.

Kako je naglasio, poslodavce je potrebno rasteretiti pritisaka u poslovanju i omogućiti im liberalnije i efikasnije poslovanje.

Napraviti ustupke

"U tom trilateralnom dijalogu između vlasti, radnika i poslodavaca svi moramo uraditi odgovarajuće ustupke i to je jedina formula. Trenutno stanje nije dugoročno održivo i zaista trebamo krenuti s promjenama što prije", rekao je Nenadić.

Na isto je ukazao i Adnan Smailbegović te je naglasio da su se poslodavci očitovali o zahtjevima na kojima će i dalje insistirati.

"Zahtjeve smo podijelili u nekoliko grupa i u svakom slučaju jedna od najvažnijih stvari o kojoj smo govorili jeste rasterećenje rada u smislu smanjenja opterećenja na rad, poticanje i stimuliranje investicija", istakao je Smailbegović.

Razvoj ekonomije

Smailbegović je podsjetio da i dalje ostaje da se riješi pitanje bolovanja te da je taj zakon u proceduri.

"Smatramo da je on veoma važan zbog smanjenja zloupotreba. Još jedna stvar je veoma bitna, a to je pitanje zapošljavanja stranaca, u tom smislu je potrebna liberalizacija u što skorijem roku, ukoliko hoćemo da se naša ekonomija razvija", kazao je Smailbegović.

(akta.ba)

Pandemija, ruskoukrajinski rat i konstantne unutrašnje političke tenzije zadali su značajne troškove bh. ekonomiji, zbog čega neće biti u mogućnosti da se vrati na rast iz vremena prije pandemije, stoji u najnovijem izvještaju Svjetske banke o ekonomskim izgledima svjetske ekonomije.

“Implementacija strukturalnih reformi i dalje je troma zbog političkih frikcija, pritisaka čestih izbora i korupcije koja prožima sve nivoe, kao i zbog fragmentacije upravljanja između entiteta i kantona. Zbog posljedičnog smanjenja socijalnih davanja, BiH ima jednu od najvećih stopa emigracije na zapadnom Balkanu“, naglašeno je u izvještaju.

U Svjetskoj banci smatraju da je BiH uspjela da se dobro održi u vremenu pandemije zbog akumuliranih viškova i niskog javnog duga.

“Makroekonomska stabilnost uspjela se održati tokom posljednje dekade uglavnom zbog tri glavna ekonomska sidra: Valutnog odbora koji je valutu povezao uz evro, sistema prikupljanja indirektnih poreza širom zemlje i očekivanja pristupa u EU“, naglašeno je.

Iako je zbog inflacije došlo do većih poreskih prihoda, u izvještaju je napomenuto da je povećana javna potrošnja prevazišla sve pozitivne efekte.

“Potrošnju u 2022. godini podstakle su mjere ublažavanja posljedica inflacije na domaćinstva i na predizborna davanja, uključujući povećanje plata i snažan rast kapitalnih investicija“, dodali su u ovom izvještaju.

Naglasili su da će stvarni bruto domaći proizvod usporiti na četiri odsto u 2022. zbog prepolovljene potrošnje građana i slabljenja stvarnih raspoloživih primanja”, rečeno je.

Postepeni rast će doći, kako je procijenjeno, uglavnom zbog očekivanih investicija u infrastrukturu, poput izgradnje vjetroparkova i autoputeva, kao i zbog privatne potrošnje i doznaka iz inostranstva.

“Veći prihodi zbog jačanja izvoza će vjerovatno biti poništeni povećanim uvozom dijelom zbog najavljenih infrastrukturnih projekata“, ocijenjeno je.

U saopštenju Svjetske banke kažu da rat u Ukrajini koji je trenutno u toku umanjuje izglede za ekonomski oporavak nakon pandemije u regionu zapadnog Balkana.

“Ekonomska aktivnost ostaće u dubokoj depresiji tokom sljedeće godine, s minimalnim očekivanim rastom od 0,3 odsto tokom 2023. godine, pošto šokovi izazvani cijenama energije i dalje utiču na region. Međutim, region je do sada bolje podnio efekte ruske invazije na Ukrajinu nego što se ranije predviđalo. Očekuje se smanjenje regionalne ekonomske aktivnosti za 0,2 odsto ove godine, odražavajući rast iznad očekivanja u nekim od najvećih ekonomija u regionu i oprezno proširenje podsticajnih programa iz ere pandemije koje će sprovesti neke vlade“, naveli su oni.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” kaže da se slaže s ocjenama iz izvještaja o uticajima na BiH, osim što ističe da je rast i prije pandemije bio slab i nedovoljan, što, po njegovom mišljenju, utiče na iseljavanje koje je bilo prisutno i u ranijem periodu.

“Dakle, povratak na stanje prije pandemije nije dovoljan, nego nam treba puno više i ozbiljne stope rasta da nadoknadimo godine i decenije stagnacije i zaostajanja. Iseljavanje nije uzrokovano samo manjim socijalnim davanjima, nego brojnim drugim razlozima, od kojih su mnogi navedeni već u ovome saopštenju. I tragično je da se umjesto mjera za ostanak i povratak naših građana predlaže sve više uvoz radne snage, pa čak i robota“, smatra on.

(N.N.)

Kod Žepča je nestala 16-godišnja djevojčica Sanja Dunđer, a porodica se oglasila sa apelom za pomoć.

Naime, kako se navodi 16-godišnja Sanja iz Tupanovaca, kod Žepča, posljednji put viđena je 3. oktobra oko 06:30 sati u porodičnoj kući.

Na sebi je imala farmer pantalone, sive patike i školski crni ruksak.

Porodica je objavila da Sanja ima dugu smeđu kosu i da je visoka oko 165 cm.

Ukoliko imate bilo kakvu informaciju prijavite je policiji ili na broj 063/ 544 – 633.

Vozači u Bosni i Hercegovini za saobraćajne prekršaje duguju 72,2 miliona KM, a samo dug tri najveća dužnika iznosi blizu 430.000 KM, rečeno je u Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Neslavni rekorder je Sarajlija koji duguje 268.433 KM, zatim vozač iz Maglaja koji je kršeći saobraćajne propise nakalemio dug od 82.973 KM, dok je na trećoj poziciji vozač iz Brčko distrikta, čije neplaćene kazne iznose 75.820 KM, navode iz Agencije.

Prema pisanju “Glasa Srpske“, dugovanja se kaleme godina, a naplata ide sporo, budući da su u Agenciji, kako sami kažu, nadležni samo za tehničko održavanje aplikacije “Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije”, ali ne i za naplatu.

Član Savjeta za bezbjednost saobraćaja u Banjaluci Milenko Jaćimović rekao je da se nadležni vode strategijom da samo kaznene mjere mogu riješiti stanje u bezbjednosti saobraćaja i smanjiti broj poginulih i teško stradalih, ali da to ne daje rezultate što je vidljivo u višegodišnjem kalemljenju sume neplaćenih kazni.

On je naveo da velikoj nenaplativosti kazni doprinosi i trenutna situacija društvu, koje je posljedica pandemije i globalne krize.

Prema njegovim riječima, zatvorske kazne nisu rješenje i nema prostora za njihovu realizaciju jer su kazneno-popravne ustanove u BiH prepune počinioca teških krivičnih dijela.

I za ove Opće izbore u Bosni i Hercegovini održane u nedjelju, 2.oktobra, birački odbori su se pokazali kao najslabija karika u lancu upravljanja izbornim procesom u BiH, saopšteno je iz Centralne izborne komicije (CIK) BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

“Zbog neispunjavanja propisanih obaveza članova biračkih odbora javnost u BiH još nema uvid u rezultate izbora sa redovnih biračkih mjesta”, navodi se u saopštenju.

Pojašnjeno je da su odgovornosti organa za provođenje izbora jasno precizirane, da je za zakonito glasanje i brojanje rezultata na redovnom biračkom mjestu odgovoran birački odbor, a ako on to ne izvrši odgovornost za pravilno utvrđivanje rezultata je na općinskoj/gradskoj izbornoj komisiji.

CIK BiH odbacuje svaku kritiku koja dolazi u vezi sa “sporom” objavom izbornih rezultata, pogotovo od političkih stranaka čiji su predstavnici bili članovi biračkih odbora.

Navodi se da trenutno pojedine izborne komisije osnovnih izbornih jedinica u BiH, po naredbi CIK BiH, otvaraju vreće i pravilno utvrđuju rezultate sa redovnih biračkih mjesta na kojima birački odbor nije zakonito završio posao (pogrešno pakovanje izbornog materijala, pogrešno popunjavanje obrazaca u kojima npr. kandidat ima više glasova od njegove političke stranke i druge matematičke nelogičnosti).

“U zadnja dva dana CIK BiH je izdao naredbe o otvaranju vreća sa glasačkim materijalom na oko 1.000 biračkih mjesta u više od 60 općina/gradova za različite nivoe vlasti za koje su provedeni izbori. Rok za izvršenje naredbi je večeras do ponoći”, istaknuto je u saopštenju.

Sve dok se ovaj posao ne završi CIK BiH nije u mogućnosti objaviti podatke o rezultatima sa svih redovnih biračkih mjesta.

U isto vrijeme u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu odvija se proces koji je u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH, sumiranje rezultata sa glasanja u odsustvu, putem mobilnog tima, nepotvrđenim listićima kao i birača koji su glasali u inostranstvu.

“Objava svih utvrđenih izbornih rezultata će uslijediti tek kad se objedine rezultati iz Glavnog centra za brojanje i svih rezultata sa redovnih biračkih mjesta”, navode iz CIK-a.

Nakon toga slijedi podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje u roku od tri dana. Tako da je prije utvrđivanja izbornih rezultata preuranjeno podnositi zahtjeve za ponovno brojanje glasačkih listića kao i prigovore na izborne rezultate.

“U fazi razmatranja prigovora i zahtjeva za ponovno brojanje CIK BiH će svaki prigovor koji primi pa i od neovlaštene osobe, smatrati inicijativom za djelovanje po službenoj dužnosti. Prilikom utvrđivanja nepravilnosti uzimat će se u obzir sve primjedbe iz zapisnika o radu biračkih odbora, izvještaji posmatrača o nepravilnostima, raniji prigovori o sumnjama u lažno predstavljanje u biračkim odborima, očigledne prepravke i nelogičnosti na obrascima sa rezultatima, kao i druge informacije o nepravilnostima dostavljene od supervizora i sigurnosnih agencija”, nvodi se u saopštenju.

Dodaje se da se još jednom pokazala opravdanom inicijativa CIK-a za izmjene Izbornog zakona BiH u vezi sa sastavom i načinom popune biračkih odbora, jer očigledno krajnje ispolitizirani birački odbori, svojim nezakonitim postupanjima i neizvršavanjem zadataka nanose nemjerljivu štetu izbornom procesu u BiH.

Nacrt zakona o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine prihvaćen je i upućen u tromjesečnu javnu raspravu.

To su odlučili zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine danas na vanrednoj sjednici održanoj u Sarajevu.

Predlagači navedenog zakona su 11 zastupničkih klubova u ovom Domu.

Kao razlog su naveli da je na potrebu njegovog donošenja ukazala analiza socijalne situacije i da u Federaciji BiH, institut minimalne odnosno najniže plaće trenutno nije zakonski uređen kao socijalno zaštitni instrument.

U Nacrtu zakona je predloženo da osnovica za utvrđivanje minimalne plaće bude prosječna bruto plaća u Federaciji BiH iz decembra 2020. od 1.532 KM bruto odnosno 993 KM neto iznosa. Također je predloženo da minimalna bruto plaća za 2023. godinu bude najmanje 90 posto, a za 2024. najmanje 100 posto od ove osnovice.

Počev od 2025. godine, iznos minimalne plaće bi utvrđivala Vlada Federacije BiH posebnom uredbom, u skladu s ovim zakonom, do kraja januara za tekuću godinu, predložili su također u Nacru zakona zastupnički klubovi.

Vanredna sjednica je odmah po prihvatanju ovog akta završena budući da je bio jedina tačka dnevnog reda.

Svjetski dan učitelja   se obilježava u više od 100 zemalja svijeta,   a proglasio ga je UNESCO 1994. godine  u  spomen na 05. oktobar 1966. Godine   kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja.

Poziv učitelja  jedan je od najplemenitijih, ali i najodgovornijih poziva kojeg pojedinac u  društvu može obavljati. Pomažete djeci i mladima u stjecanju novih znanja i vještina, u otkrivanju i razvijanju vlastitih potencijala, u stvaranju novih iskustava, u gradnji kvalitetnih međuljudskih odnosa.

Pred vas se neprestano stavljaju novi izazovi. Od vas se traži da odgajate nove naraštaje za budućnost, da budete strpljivi, da pokažete ustrajnost i da uspješno odgovorite na svaki izazov. To nije nimalo lako, ali vi niti u jednom trenutku niste izgubili svoj entuzijazam, na čemu vam najiskrenije zahvaljujemo. 

U ime Općinske organizacije SDP BiH Tešanj I svoje osobno,   najiskrenije Vam čestitatam 5.oktobar- Svjetski dan učitelja

Predsjednik OO SDP BiH Tešanj
          Senad S. Subašić