Zbog omikron varijante korona virusa pooštreni su uslovi na granicama, pa će samo vakcinisani sa tri doze i oni koji su preboljeli COVID-19 moći slobodno ući u državu.

Austrija je zbog omikron varijante korona virusa odlučila pooštriti uslove na granicama, pa će od ponedjeljka samo cijepljeni s tri doze i oni koji su preboljeli COVID-19 moći slobodno ući u državu, rekao je u petak ministar zdravstva Wolfgang Mueckstein.

Oni koji nisu primili treću dozu cjepiva moraju na granici pokazati PCR test ili ići u karantin nakon dolaska. Izolacija će završavati nakon PCR testiranja i negativnog testa, prenosi Hina.

To se ne odnosi na trudnice i one koji se ne mogu cijepiti iz zdravstvenih razloga, što se mora dokazati medicinskom potvrdom.

Posebna ravila za djecu

Posebna pravila donesena su za djecu.

Djeca školske dobi smiju ući u državu s dokazima o dovoljnom testiranju, što znači tri puta sedmično.

Za mlađe od 12 godina ne vrijede te mjere.

“Ova strožija pravila su veliki izazov, posebno za one koji za božićne praznike putuju u inostranstvo. No one su posebno potrebne u ovom razdoblju u kojem se Austrija bori protiv širenja omikrona”, rekao je Mieckstein.

Jedini razlog zbog kojeg su elektroprivrede u Bosni i Hercegovini najavile poskupljenja električne energije jeste rast cijena na drugim tržištima. Ovaj razlog nije trebao biti presudan, zbog toga što na poskupljenje električne energije utiče niz drugih faktora, javlja BHRT.

– Nije skočila tražnja, nemamo proizvodnju električne energije iz plina, nemamo oporezivanja CO2, i imamo dvije vjetroelektrane koje, radile, ne radile, ne utiču značajno na bilans energije. Prema tome, nema nijednog realnog razloga da električna energija u Bosni i Hercegovini poskupi, smatra ekonomista i član Centra za obnovljive izvore energije “ReSET” Damir Miljević.

Za poskupljenje električne energije i gasa u Evropi, za razliku od Bosne i Hercegovine, postoje opravdani razlozi. Porast potražnje nakon masovnih zatvaranja uslijed koronavirusa, manja količina vjetra, smanjen kapacitet vode, samo su neki od razloga.

– U nedostatku vjetra i hidroenergije povećana je potražnja za proizvodnjom električne energije iz gasa i iz uglja, a sve to skupa je imalo za posljedicu manju ponudu raspolozivog gasa u Evropi, što je sve skupa za posljedicu imalo poskupljenje gasa i električne energije, kaže Ognjen Marković iz Centra za obnovljive izvore energije “ReSET”.

Povećanje cijena električne energije u Bosni i Hercegovini bilo bi opravdano samo u slučaju kada bi troškovi proizvodnje, kao što su oprema, repromaterijal i transport, bili znatno veći, što sada nije slučaj. Do nestašice električne energije i gasa ne bi trebalo doći, kažu iz “Reseta”. Prognoziraju da će poskupljenja u Evropi biti i u narednom periodu, što će se, kao i u ovom slučaju, vjerovatno odraziti i na Bosnu i Hercegovinu.

U Federaciji BiH u zadnje dvije godine bilježi se porast kompjuterskog kriminala, a najviše su na udaru građani koje sajber kriminalci najčešće varaju pomoću lažnih nagradnih poklon bodova.

Najčešći vid prevare građana koji se prijavljuje Federalnoj upravi policije (FUP) odnosi se na prevare tipa slanja SMS ili viber poruka da su osvojili nagradu u vidu poklon bona (obično od 100 KM). Nakon što stupe u komunikaciju s oštećenim, osobe koje čine kazneno djelo zahtijevaju od njih da dostave svoj broj ili sliku bankovne platne kartice, radi navodne uplate novca. Kada oštećeni dostavi podatke sa svoje kartice, kriminalci ih iskoriste za plaćanje raznih roba i usluga, a obično se radi o uplatama na unaprijed otvorene račune na online internet kladionicama, rečeno je Feni iz FUP-a.

U prvih 11 mjeseci ove godine zabilježeno je 121 kazneno djelo koje se tiče cyber kriminala, protiv 76 osoba, dok je u 2020. godini takvih djela bilo 154, protiv 46 osoba, a iz FUP-a upozoravaju kako izvršitelji spomenutih kaznenih djela prate trendove i smišljaju nove načine njihovog izvršenja.

Podaci iz prethodnih godina pokazuju da je u posljednje dvije godine došlo do značajnog povećanja navedenih kaznenih djela. Primjera radi, u 2019. i 2018. godini bilo je prijavljeno 57 kaznenih djela protiv 44 osobe, odnosno 21 kazneno djelo protiv 13 osoba.

Upitani tko je najviše bio na udaru i o kojim počiniteljima se najčešće radi, iz FUP-a kažu kako se najčešće čine kaznena djela protiv običnih građana, gdje su u pitanju obične prevare izvršene putem interneta, zatim prevare s platnim karticama, phishing, dok su po pitanju pravnih osoba najviše na udaru mala i srednja poduzeća gdje dominiraju tzv. ‘BEC’ prevare i ‘Ransomware’ napadi.

Stoga, iz FUP-a savjetuju građane da budu oprezni i čuvaju svoje osobne podatke te da ih nikada ne dostavljaju nepoznatim osobama jer banke ili neke druge institucije, kako navode, nikada od njih neće tražiti podatke putem SMS poruka ili na sličan način.

“Kada vam na internetu netko ponudi robu ili uslugu po nerealnoj cijeni ili vam nudi neki unosan posao, a da je za njega potrebno unaprijed izvršiti uplatu, preporučujemo dodatan oprez i provjeru,” ističu iz policije.

Prema Kaznenom zakonu FBiH tko neovlašteno unese, ošteti, izmijeni ili prikrije računarski podatak ili program ili na drugi način utječe na ishod elektronske obrade podataka s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Ako je kaznenim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 maraka, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina, a ako pribavljena imovinska korist prelazi 50.000 maraka, može biti kažnjen kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.

(BHRT)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je odluke za isplatu poticajnih sredstava poljoprivrednim proizvođačima u iznosu od 481.927,60 KM, a u skladu s Programom utroška sredstava za poticaje u poljoprivredi Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK-a za 2021. godinu.

Sredstva će biti isplaćena u voćarskoj proizvodnji na ime podrške za zasnivanje novih zasada jagodičastog voća u iznosu od 22.098,00 KM.

U stočarstvu će biti isplaćeno 339.681,00 KM, i to za registrovanu ovčarsku ili kozarsku proizvodnju 34.000,00 KM, na ime podrške otkupljivačima/prerađivačima mlijeka 233.681,00 KM, podrške otkupljivačima/prerađivačima pilećeg mesa 70.000,00 KM, te podrške za registrovanu svinjogojsku proizvodnju u iznosu od 2.000,00 KM.

Takođe će biti isplaćena sredstva iz oblasti veterinarstva u ukupnom iznosu od 97.508,60 KM, i to za mjeru sufinansiranja dijagnostičkih ispitivanja i kontrole zdravlja vimena 67.620,00 KM, provođenje mjere preventivne vakcinacije svinja protiv bolesti svinjska kuga u ovom kantonu 8.930,00 KM, finansiranje troškova dijagnostičkog ispitivanja životinja i službenih uzoraka po nalogu veterinarske inspekcije 5.066,10 KM, finansiranje troškova eutanazije i neškodljivog uklanjanja oboljelih životinja 9.392,00 KM, te nadoknade nastale štete vlasnicima životinja zbog provođenja naređenih mjera eutanazije 6.500,00 KM.

Sredstva će biti isplaćena i za nerealizirane zahtjeve iz prethodnog perioda i pomoći u posebnim okolnostima na području ovog kantona za 2021. godinu u iznosu od 22.640,00 KM.

Press služba ZDK

Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) usvojila je prijedlog Kriznog štaba (KŠ) Ministarstva zdravstva i naredbom donijela nove epidemiološke mjere koje se primjenjuju od danas, 17. decembra i ostaju na snazi 14 dana.

Naredbe se odnose se na zdravstvene ustanove, higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja, predškolske ustanove, obdaništa, ugostiteljske objekte, vjerske zajednice, pogrebna društva, organe uprave, općine/gradove, policiju i inspekcije, sudove, ugostiteljske objekte i obdaništa u ovom kantonu.

Naredbama je dopušteno okupljanje ne više od 50 osoba u zatvorenom i maksimalno 100 osoba na otvorenom prostoru, s tim da organizator mora osigurati fizički razmak od najmanje 2 metra između osoba, osim članova istog domaćinstva.

Izuzetno je dopušteno organiziranje i većih okupljanja u zatvorenom i na otvorenom prostoru i to maksimalno 150 osoba u zatvorenom, odnosno 300 osoba na otvorenom, pod uvjetom da veličina prostora omogućuje provođenje higijensko-epidemioloških mjera. U ovom slučaju uvjet je da učesnici skupa imaju negativan test na virus korona ne stariji od 48 sati, potvrdu o prebolovanom COVID-19 ne stariju od 6 mjeseci ili potvrdu o završenoj vakcinaciji.

Za provođenje higijensko-epidemioloških mjera i organizaciju skupova odgovoran je organizator, koji je za veća okupljanja dužan pribaviti saglasnost Kriznog štaba Ministarstva zdravstva, koja se izdaje na osnovu mišljenja sa procjenom rizika koje izdaje Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Organizator skupa zahtjev Kriznom štabu mora podnijeti najmanje sedam dana prije održavanja skupa.

Usvojen je poseban set mjera za ugostiteljske objekte, koji su dužni da stolove u objektu rasporede na način da se broj raspoloživih stolica za goste odredi tako da za svaku stolicu pripada minimalno 2m/2 prostora namijenjenog za prijem gostiju objekta.

Ugostiteljski objekti koji budu organizirali proslavu Nove godine 31. decembra, 01. i 02. januara dužni su da stolove rasporede tako da za svaku stolicu pripada minimalno 4m2 površine prostora namijenjenog za prijem gostiju objekta. Ukoliko broj gostiju prelazi 50 sve osobe u ugostiteljskom objektu moraju imati negativan test na virus korona ne stariji od 48 sati, potvrdu o prebolovanom COVID-19 ne stariju od 6 mjeseci ili potvrdu o završenoj vakcinaciji.

Za provođenje navedenih mjera odgovorno je pravno lice, kao i odgovorna osoba u pravnom licu, te fizičko lice registrirano za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.

Nadležne inspekcije su zadužene da vrše pojačan inspekcijski nador provođenja naloženih mjera u ugostiteljskim objektima, te da protiv lica koja ne poduzimaju mjere u skladu sa ovom naredbom, kao posebnim propisom u uvjetima proglašene epidemije u FBiH, privremeno zabrane rad ugostiteljskog objekta.

Vlada je prihvatila informaciju o epidemiološkoj situaciji u ZDK zaključno s 12. decembrom, koja je sastavni dio donesenih naredbi, a prema kojoj je od od 06. do 12. decembra potvrđeno 390 novih slučajeva, što je manje nego sedmicu ranije kada je potvrđeno novih 553 slučajeva zaraze, ali je u isto vrijeme zabilježen veći broj smrtnih ishoda - ukupno 32, tako da je stopa mortaliteta povećana sa 5,85 na 8,91 na 100.000 stanovnika.

Press služba ZDK

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 20.12.2021.(ponedjeljak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Katići br.1151, od 08:30 do 15:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Stotinjak prevoznika uglja sa područja Tuzlanskog kantona održalo je proteste ispred Direkcije Rudnika uglja “Kreka” u Tuzli zatraživši od menadžmenta tog rudnika da se poštuje red prilikom utovara uglja, a ne raspored, javlja Anadolu Agency (AA).

Istaknuli su kako oni kupuju ugalj od Rudnika uglja “Kreka” te da ga transportuju penzionerima, školama, bolnicama, domaćinstvima, ali i da njihovi problemi traju od 2000. godine.

„Posljednjih 18 dana uveli su jednu firmu kojoj konstantno utovaraju ugalj, a nama ne. Mi smo prisiljeni da idemo u Stanare, da tamo tovarimo ugalj, jer nam ovdje ne daju. Niko od ljudi ko je od nas naručio, nije dobio ugalj“, kazao je prevoznik Dževdet Aslanaj.

Prevoznicima je pred Direkcijom Rudnika uglja “Kreka” rečeno kako direktor nije u kancelariji, što je izazvalo ogorčenje, jer su protesti najavljeni prije osam dana.

„Ne tražimo puno. Red i gotovinska uplata, a ne da se samo jedna firma stavlja na spisak za utovar“, kazao je prevoznik Nermin Kasumović.

Nezadovoljni prevoznici su predlagali blokadu saobraćaja, potom i blokadu proizvodnje na Površinskom kopu “Šikulje”.

„Imamo sljedeće korake, najvjerovatnije ćemo se u ponedjeljak ponovo okupiti ispred Direkcije. Tražimo da bude pošteno, da bude red, a ne raspored. Posljednjih 18 dana se proizvodi ugalj, ali isključivo za potrebe Termoelektrane ‘Tuzla’. Ugalj za Termoelektranu ‘Tuzla’ je 45 KM po toni, a nama neće da utovare 115 KM po toni. Ovo se mora riješiti. Sindikati, penzioneri, naši građani su platili ugalj, ali ga ne mogu dobiti, jer nama neće da utovaraju“, kazao je prevoznik Admir Smajić.

Prevoznici su proteste započeli kod Rudnika uglja “Mramor” i kamionima su prošli pored Direkcije Rudnika uglja “Kreka”. Nakon što su parkirali kamione, došli su pred Direkciju, ali nisu imali, izuzev službenika policije, nikog s druge strane za eventualni razgovor.

Svakim danom povećava se broj onih koji su napustili Bosnu i Hercegovinu. Pa iako je ova tema jedna od najaktuelnijih već godinama relevantne institucije je u potpunosti ignorišu i ne nude nikakva rješenja.

Tako je samo u šest godina prije pojave pandemije koronavirusa, prema podacima ankete o radnoj snazi koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, državu napustilo više od pola miliona osoba, piše Buka.

Odlazak je na kratko usporen prošle godine zbog pandemije i mjera koje su bile na snazi, ali je ponovo inteziviran tokom 2021.

Poređena radi podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH govore kako je, zaključno sa 30. novembrom 2020. godine, u Sloveniju otišlo 6.618 radnika, a samo u deset mjeseci ove godine čak 16.198 građana naše zemlje što je čak za 0,66 posto više u odnosu na 2018. godinu, koja je do sada bila godina s najviše ostvarenih posredovanja u zapošljavanju!

Adnan Ferhatbegović, inžinjer elektrotehnike koji se posvetio istraživanju demografskih prilika u našoj zemlji i regionu kaže da je neosporno da naša domovina svake godine gubi ogroman potencijal, ine samo to jer obzirom na ubrzano starenje preostale populacije, odnos penzionera i zaposlenih je iz dana u dan sve nepovoljniji – što prema važećim projekcijama znači da će PIO fond, ali i mnoge druge funkcije države doći u pitanje.

Nepovoljna klima za investiranje uslijed ogromne birokratske procedure, korupcija i privredni kriminal, te nestabilna politička situacija glavni su razlozi, koje Ferhatbegović navodi kao razlog nepostojanja stranih investicija u zemlji, što za posljedicu ima loše tržište rada, a potom i nedovoljno radnih mjesta i nizak standard zaposlenih.

“Ako broj od 16 000 zaposlenih građana Bosne i Hercegovine u Sloveniji stavimo u kontekst najvećih kompanija u zemlji, dolazimo do dva zaključka. Prvi je da je broj BH radnika koji je zaposlen u Sloveniji približno jednak ukupnom broju zaposlenih u 4 najveće kompanije u FBiH, a drugi da je ukupan godišnji prihod 4 najveće kompanije u FBiH oko 3 milijarde KM. Dakle, na godišnjem nivou gubimo otprilike 3 MILIJARDE KM koje bi bile generisane kroz nove vrijednosti koje bi ovi radnici kreirali u zemlji da su zaposleni. Pomnožimo ovaj iznos sa nekoliko decenija radnog staža i doći ćemo do nevjerovatno velikih iznosa od kojih se vrti u glavi. A to je gubitak u samo jednoj godini, i to u odnosu na jednu zemlju – gdje je ostatak EU i svijeta”, zaključuje Ferhatbegović i napominje da bi pored već rečenog ovi radnici, da su zaposleni u našoj zemlji, većinu prihoda trošili ovdje, čime bi se stimulisala ekonomija zemlje, a ovdje bi se plaćali i porezi i doprinosi. Nažalost, zaključuje, velika većina ovih radnika će za sobom “povući” i porodice, što problem čini većim i težim.

Nevjerovatno je, ističe, da ne postoji zabrinutost donosioca odluka, da skupštine kantona, entiteta i države ne zasjedaju po ovom pitanju.

“Apsolutno nestvarno i nadrealno. O ovom fenomenu šutnje nad najvećim problemom u istoriji Bosne i Hercegovine pisat će jednog dana istoričari, istraživat će taj fenomen bježanja od stvarnosti sociolozi”, kategoričan je Ferhatbegović.

I strategije koje rade naše institucije ukazuju na alarmantnu situaciju.

Spomenimo samo Strategiju zapošljavanja u Federaciji BiH za period od 2021. do 2027. godine koja kaže da bi Bosna i Hercegovina do 2040. godine mogla ostati bez 420.000 radnika!

“U apsolutnom smislu, sužavanje radno sposobnog stanovništva od 15. do 64. godine života donijet ie gubitak od preko 420.000 osoba u radno sposobnoj populaciji do 2040. godine”, zaključeno je u ovom dokumentu, a podcrtano kako zapošljavanje ostaje naš gorućim izazovom, posebno kada je riječ o određenim grupama stanovništva, kao što su mladi, niskokvalifikovane osobe, žene i Romi, piše Buka.