„ Sastanak sa ministrom očekujemo već sutra, ali da budem iskren ne očekujemo neku novčanu pomoć, jer i onu za prošlu godinu još uvijek nismo dobili. Ali od razgovora i iznalaska rješenja ne treba bježati. Ono što mogu reći jeste da ako vlasti ne pronađu rješenja i mehanizme da spasu ono malo voćarske proizvodnje koju RS ima, voćarstvo će ovdje potpuno nestati“, ističe Dojčinović.
Pšenica i povrće u Semberiji spašeni
U Semberiji su niske temperature naštetile prvenstveno voću i to šljivi, kajsiji i breskvi. Prema riječima Ljube Maletića, predsjednika Udruženja poljoprivrednika Semberije štete se još uvijek procjenjuju, ali gruba procjena voćara je da ona iznosi od 35 do 50 posto. S druge strane urod pšenice bi trebao biti u potpunosti spašen, kao i povrće jer je uglavnom riječ o plasteničkoj proizvodnji.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika i mljekara RS kaže da je još uvijek teško procjeniti iznos štete na kukuruzu koji čini oko 80 posto poljoprivrede RS-a.
“Štete u poljoprivredi su uvijek evidentne, kao i činjenica da ih država ih ne izmiruje. Kako će se sve to odraziti na cijene, zaista je teško predvidjeti jer mi sve uvozimo i pšenicu i meso I mlijeko i voće. Stoga važno je samo da je isto preživjelo u Poljskoj i Njemačkoj, jer mi od njih uvozimo. Nije naše da radimo u poljoprivredi, mi smo pametni ljudi, mi treba da uvozimo, a za nas da rade Mađari, Česi, Nijemci Poljaci i ostali”, zaključuje Usorac.
U Federaciji traže proglašavanje stanja elementarne nepogode
Ništa bolja situacija nije ni u ostalim dijelovima BiH, a jučer se oglasio i Seljački savez FBiH koji je od federalnog premijera Fadila Novalića zatražio da se zbog ogromnih šteta koje su niske temperature, snijeg i mraz nanijele poljoprivrednicima, proglasi stanje elementarne nepogode.
Kako su istakli u Hercegovini ove godine neće biti ni trešanja, ali ni grožđa i vina. Kolike su štete još uvijek je nepoznanica, ali sigurno je da nisu male.
Kako su naveli u Savezu, poljoprivredna proizvodnja u Federaciji je, i bez ovih nepogoda, već bila na koljenima, ali ovo je kap koja je prelila čašu i bez pomoći vlasti, teško mogu nadoknaditi uložena sredstva.
Nažalost, poljoprivredna poizvodnja u našoj zemlji je već odavno na koljenima. Situacija je sve lošija iz godine u godinu i sve više poljoprivrednih proizvođača odustaje od ovog posla. Smatraju da je trenutno u našoj zemlji oko 70 posto površina neiskorišteno, ali da će situacija biti i gora, jer se niko u svijetu poljoprivredom ne može baviti bez državnih poticaja i mjera koje štite domaću proizvodnju.
Piše: Tatjana Čalić/buka.com