Otkad je Njemačka 2016. olakšala dobijanje viza za građane zemalja zapadnog Balkana, broj njemačkih radnih viza iz BiH udvostručen je, piše njemački "Tagesspiegel" u analizi o uticajima iseljavanja iz BiH u Njemačku.

Pozivajući se na podatke Njemačkog saveznog ministarstva spoljnih poslova, broj izdatih radnih viza se sa 7.400 iz 2015. povećao na 14.100 u prošloj godini, ne računajući članove porodica, kao ni one građane BiH koji već imaju državljanstvo EU i koji u Njemačku odlaze u drugačijem postupku.

List piše da je BiH po broju izdatih radnih viza na trećem mjestu, iza Turske i Libana.

Kako navodi, stupanjem na snagu novog njemačkog zakona o useljavanju naredne godine, stručnjaci očekuju da će se broj radnika iz BiH samo povećavati, jer će procedure biti olakšane. Autor pojašnjava da će tada otpasti sadašnja klauzula da njemački poslodavac prvo mora dokazati da za traženo radno mjesto ne može naći njemačkog državljanina, niti državljanina EU. Takođe, kako tvrdi "Tagesspiegel" pozivajući se na izvor u njemačkoj Saveznoj vladi, biće proširena vrsta diploma koje će se priznavati u Njemačkoj i neće biti potrebna nostrifikacija ili obezbjeđivanje određenog njemačkog sertifikata. Očekuje se, takođe, znatno ubrzavanje procesa i olakšavanje pristupa njemačkom tržištu rada za zainteresovane državljane BiH.

Zanimljiva je ocjena autora da je novi zakon trostruki dobitak, odnosno da njemačko tržište rada obezbjeđuje priliv novih radnika, radnici iz siromašnijih zemalja dobijaju bolja primanja, a da zemlje domaćini dobijaju više dotacija jer se ocjenjuje da će dio ljudi novac slati u svoje domovine, podsjećajući da je prošle godine 11 odsto bruto domaćeg proizvoda BiH došlo iz dijaspore, a da se očekuje rastuća tendencija u narednim godinama. Takođe, zanimljivo je da oni smatraju da će se time popraviti kvalitet života u zemljama iz kojih radnici dolaze. Oni, naime, objašnjavaju da će radnici tražiti bolje obrazovanje, što će doprinijeti boljem obrazovnom sistemu, a dio ljudi će se vratiti kući i stečena znanja primijeniti u svojoj matičnoj zemlji.

Autor, međutim, navodi upozorenje iz Ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke o tome da odlazak ljudi znači veću opasnost za izbijanje nestabilnosti u matičnim zemljama.

"Jedna od opasnosti je da primanje radnika iz zemalja u razvoju posebno dovodi do slabljenja zdravstvenog sistema u tim zemljama", navedeno je u "Tagesspiegelu".

Njemačka vlada je, kako je istaknuto, po ovom pitanju podijeljena jer, kako navodi autor, Savezno ministarstvo rada Njemačke tvrdi da je obaveza bh. političara da poprave uslove za život u sopstvenoj zemlji kako bi ograničili imigraciju.

Faruk Hadžić, ekonomski analitičar iz Sarajeva, kaže da u BiH postoji najmanje 400.000 ljudi koji rade za platu od 600 maraka.

"Zato nije nikakvo čudo da ljudi bježe iz ove zemlje i traže posao vani. I sad se tu otvara, po mom mišljenju, nerješiv problem jer Evropa otvara svoja tržišta za naše radnike u trenutku kad mi imamo negativni prirodni priraštaj, a nove desetine hiljade penzionera ulaze u penzioni sistem. To su trendovi koje ne možemo zaustaviti, jedino da ljudima uzmu pasoše. To će biti veoma ozbiljan problem, za koji jednostavno ne vidim kako ga možemo riješiti", kaže on.

(akta.ba)