Uvođenje poreza na neočekivanu dobit u BiH kako bi se u ovoj situaciji velike inflacije i poskupljenja pomoglo stanovništvu da se nosi sa energetskom i privrednom krizom nije najbolje rješenje, smatraju ekonomski stručnjaci.

Naime, Slovenija i Hrvatska su odlučile uvesti porez na neočekivanu dobit. Slovenija će ovaj dodatni namet uvesti energetskim kompanijama, a Hrvatska namjerava oporezovati sve kompanije.

Ovakav porez na dobit već su uvele brojne zemlje širom Evrope kako bi se, prije svega, finansirale izdašne subvencije koje se plaćaju građanima i kompanijama zbog visokih cijena energije.

Slovenačka Vlada predstavila je nacrt zakona koji predviđa porez na dobit energetskih firmi 2022. i 2023, dok je Hrvatska pokrenula javnu raspravu o dodatnom poreznom zakonu koji će se primjenjivati samo do 2022.

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, između ostalog, rekao je da je novi porez "doprinos solidarnosti" i da ova kriza zahtijeva da oni koji imaju više pomognu onima koji imaju manje.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za "Nezavisne novine" da se mora razumjeti da svaka zemlja kreira vlastitu fiskalnu politiku naspram stanja i perspektiva ekonomije, kulturoloških obrazaca i ponašanja poreskih obveznika.

"Ne mogu se tek tako kopirati rješenja razumijevajući kompleksnost fiskalnog sistema BiH. Date zemlje su radile na fiskalnom rasterećenju i pojednostavljenju procedura ranije i onda bi im to možda dalo luksuz da mogu uvoditi nove poreze. Za BiH bilo bi vrlo kontraproduktivno u ovom trenutku davati bilo kakve nove namete, naročito ako razumijemo da imamo 3.500 ili više parafiskalnih nameta i poreza koji nemaju smisla niti se namjenski troše", kazao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, daleko bolje rješenje je da se namjenski troše sredstva koja su prikupljena po osnovu određenih nameta kao što su akcize na duvan i duvanske proizvode ili naftu.

"To su sredstva koja se sakupljaju namjenski, ali se troše nenamjenski. Akcize od duvana potrebno je preusmjeriti na unapređenje zdravstvenog osiguranja, od akciza na naftu i naftne derivate na izgradnju puteva i auto-puteva. U FBiH imaju takse za istaknutu firmu i eto prilike da se ta namjenska sredstva potroše na socijalno ugrožene u vrijeme krize", objašnjava Čavalić.

Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, kaže da je uvođenje poreza na neočekivanu dobit djelimično dobro rješenje, ali da je to ipak pitanje nacionalnog bogatstva i pripadnosti Evropskoj uniji.

"Slovenija i Hrvatska su u EU i to im daje prednost jer subvencije koje dobijaju od njih su uglavnom za privredni razvoj. U svakom slučaju, solidarnost jeste nešto dobro i možda bi se takav model na određen način i nekim modifikacijama mogao primijeniti kod nas, ali to bi se moralo dobro razraditi. Ipak nama je najveći problem 'skupa država' jer nije toliko funkcionalna u omjeru koliko novca troši", naglasio je Ljuboja.