U Evropskoj uniji je više od jedanaest miliona kuća i stanova prazno, piše britanski list „The Guardian“. Procjenjuje se da u EU-u živi 4,1 miliona beskućnika. Teoretski bi svaki beskućnik imao više od jednog krova nad glavom ukoliko bi se beskućnike smjestilo u te prazne objekte.
The Guardian je prikupio informacije u različitim zemljama. Tako na primjer u Njemačkoj ima više od 1,8 miliona kuća koje su prazne, u Italiji dva miliona, a u Velikoj Britaniji oko 700.000. Najlošija je situacija u Španjolskoj, u kojoj je prazno 3,4 miliona kuća i stanova, što je 14 posto od ukupnog broja nekretnina. U proteklih deset godina se broj praznih objekata u Španjolskoj povećao za više od deset posto. U susjednom Portugalu se broj praznih objekata između 2001. i 2011. godine povećao za 35 posto; 2011. je u toj zemlji bilo prazno 700.000 objekata.
Posljedica pogrešne politike
The Guardian piše da su mnogi objekti, koji su danas prazni, sagrađeni za vrijeme „stambenog booma“, dakle prije izbijanja financijske krize. U tim kućama nikada nije nitko živio. U mnogim slučajevima je riječ o investicijskim projektima. U južnoj Evropi su, recimo, mnoge kuće prazne u turističkim mjestima. Investitori nakon izbijanja krize više nisu mogli pronaći kupce. Stotine tisuća kuća, koje nisu dovršene, bile su navodno planirane kako bi se pogurao porast vrijednosti već sagrađenih kuća.
„To je šokirajuće, štoviše nepošteno“, kaže Karima Delli, članica frakcije Zelenih u Europskom parlamentu. Ona u razgovoru za Deutsche Welle kaže da ju to ne iznenađuje: „Nažalost, problem praznih objekata, čiji su vlasnik banke, široko je rasprostranjen.“ Delli je član Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja. Prije svoje političke karijere je pripadala skupni skvotera u Parizu, koja je htjela skrenuti pozornost medija na fenomen praznih objekata. Samo u Parizu je 200.000 nekretnina prazno, a u cijeloj Francuskoj dva milijuna.
Europska strategija za smanjenje broja beskućnika
„Zastupnici u parlamentima zemalja članica su svjesno ignorirali činjenicu da gospodarska kriza vodi ka stambenoj krizi“, kaže ta francuska zastupnica u Evropskom parlamentu. Ona navodi da beskućnici postaju sve mlađe osobe. „Ponekad su pogođene obitelji s malom djecom i radnici koji ne zarađuju dovoljno da sebi mogu priuštiti stan sa svim režijama“, kaže Delli.
Evropski parlament procjenjuje da je u Španjolskoj za vrijeme krize 500.000 obitelji bilo žrtva prisilnog iseljavanja. Banke su oduzele stanove koje su vlasnici stavili pod hipoteku. Prema tadašnjem zakonu, dužnik je banci, pored vraćanja stana ili kuće, morao čak vratiti i dugove - pa i one naslijeđene. Evropski sud pravde je u ožujku 2013. godine španjolski postupak prisilnog iseljavanja proglasio ilegalnim, jer pogođenim osobama nije ponudio odgovarajuću zaštitu. „To znači da su prisilna iseljavanja bila ilegalna“, mišljenja je Delli.
Evropski parlament u Strasbourgu je u siječnju ove godine većinom zastupničkih glasova usvojio rezoluciju, u kojoj zahtijeva "trenutnu strategiju" za pomoć beskućnicima. Francuska političarka Delli se nada da će se Evropska komisija ozbiljno pozabaviti ovim pitanjem i slijediti preporuku parlamenta da se okonča diskriminacija beskućnika u pojedinim zemljama članicama. „Uspjelo nam je da u jednom od članova rezolucije bude navedeno da je ilegalno kriminalizirati beskućništvo. U Mađarskoj beskućnici moraju platiti kaznu ako spavaju na ulici“, kaže Delli.
Kazne za dugo slobodan stambeni prostor
Michael Ziehl, suosnivač internetskog portala „Leerstandsmelder“, kaže da bi kazne morali plaćati i oni koji dugo drže jedan objekt praznim. „Tamo gdje je manjak stanova, trebamo razmisliti hoćemo li uvesti kazne ili porez na prazne objekte“, kaže Ziehl. Trenutno postoje porezne olakšice za vlasnike praznih objekata.
Na internetskom portalu „Leerstandsmelder“ građani mogu prijaviti prazne objekte. Broj onih koji prijavljuju takve slučajeve svakim danom je sve veći. Projekt je pokrenut 2010. godine u Hamburgu i već se etablirao u 20 gradova u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. U Hamburgu se, primjerice, nalazi 3.000 praznih stanova i još više praznog uredskog prostora. Prema informacijama portala Leerstandsmelder.de, samo u Hamburgu postoji 1,2 milijuna četvornih kilometara neiskorištenog uredskog prostora. „To je dovoljno mjesta za 40.000 ljudi“, kaže Ziehl. „Hamburg se širi i špekulantima nekretninama je veoma interesantno zašto je prazno toliko kancelarijskog prostora.“      

(Business.hr)

{fcomment}