Odliv radne snage iz Bosne i Hercegovine, otvara i pitanje stvaranja pretpostavki za zapošljavanje migranata iz drugih zemalja, u skladu s potrebama poslodavaca. Međunarodna organizacija za migracije organizirala je u Sarajevu Konferenciju za medije: „Prepoznajemo potencijal radnih migracija u BiH: Dokazi i naredni koraci“. Na inicijativu IOM-a kreirana je studija - koja je danas predstavljena a odnosi se na stavove poslodavaca o integraciji migranata na tržište rada u BiH. Radi se o istraživanju kojim je obuhvaćeno 60 kompanija iz BiH, 45 iz Federacije BiH i 15 iz Republike Srpske.

Studija rađena ove godine obuhvatila je tri ključna sektora koja su u nekom preliminarnom istraživanju pokazala veću potrebu za zapošljavanjem migranata, to su sektor građevine, poljoprivrede i turizam i usluge. Ključni nalazi studije pokazuju kako je čak 67 posto poslodavaca u BiH, zainteresirano za zapošljavanje radnika migranata, kao i da 65 posto njih treba podršku nadležnih tijela za njihovo zapošljavanje.

"Ono što su rezultati pokazali je da ćemo u narednih pet godina vjerovatno trebati preko dvadeset hiljada stranih radnika. Ne samo u ova tri sektora, već se tu javljaju i sektori drvne industrije, hemije i hemijskih prerađevina itd.”, kazala je Maja Savić-Bojanić, Univerzitet „Sarajevska škola za nauku i tehnologiju.

Iako će na kraju dana odluka biti na svakom poslodavcu, prednosti i mane prilikom odlučivanja lako je odvagnuti na prvi pogled. Dacić, poslodavac ističe da su već 2007. godine pokušali dovesti radnu snagu odnosno ljude iz Kine kako bi radili kod njih u Prnjavoru, kaže da ovaj izazov već dugo godina traje.

"Trenutno dvadeset kolega iz Bangladeša zapošljavamo i oni nikome nisu oduzeli radno mjesto, Oni su samo pod znacima navoda zamijenili domaću radnu snagu koje je otišla u Austriju Njemačku i da budemo jasni oni nas ne koštaju ništa manje oni dobiju minimalno minimalac plaćamo im smjestaj porez i doprinose", naveo je Edin Dacić, vlasnik fabrike namještaja.

Angažman ministarstva orijentiran je na zadržavanje mladih u zemlji, kazao je Delić i najavio Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. A u vezi sa zapošljavanjem migranata ističe da je nužno uskladiti legislativu, budući da je zapošljavanje stranaca na državnom nivou i u nadležnosti tri ministarstva.

"Ono što je stav Ministarstva rada i socijalne politike FBiH jeste da ne smijemo zapošljavati ljude izvana, ukoliko imamo domaći potencijal", kazao je Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike.

Migranti dolaze na mjesta gdje nedostaje radne snage

Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS smatra da upravo ulazak u EU treba da bude šansa kada se radi o radnoj snazi.

"A sve kako bi našim ljudima koji su veoma značajni u dijaspori i na tržištu rada zapadnih zemalja omogućili povratak u BiH", dodao je.

Šefica misije IOM-a Laura Lungarotti ovo vidi kao priliku da se sagledaju različiti aspekti radnih migracija, istraži ova dimenzija, odnosno sagleda socio-ekonomska uloga migranata kada se radi o društvu i privredi BiH.

"Želimo na jedan sistematičan način organizirati politike kao i legislativu vezano za zapošljavanje migranata, kako bi njihovo zapošljavanje bilo dobro za zemlju ali također i sigurno, i pouzdano za njih same", rekla je šefica misije IOM-a.

Dok je na sceni odlazak radno sposobnog stanovništva iz Bosne i Hercegovine, migranti dolaze na mjesta gdje nedostaje radne snage u našoj zemlji. Domaće tržište ne može da ponudi dovoljan broj radnika da popuni prvenstveno – navedena tri sektora, razlog je osim toga, nepotizam pri zapošljavanju ali i mnogo bolja ponuda za visokokvalifikovane radnike na tržištima Evropske unije.

(N1)