Koliko god iznosile, cijene su za jednu radničku porodice ˝paprene˝, kućni im je proračun gotovo bezvrijedan, a osjetljivi su i na ona povećanja od svega nekoliko feninga, piše Dnevni list. Dobro upućeni navode da su potrošači sa skromnim primanjima vrlo osjetljivi na svako povećanje cijena, što i utječe na sadržaj njihove potrošačke korpe i to one koja se tiče isključivo prehrambenih proizvoda.
Skromna primanja
Na adresu Udruženja potrošača Tuzla stižu brojne žalbe potrošača, posebno kad cijene rastu, pa čak i za samo nekoliko feninga. Po riječima predsjednice ovog udruženja Gordane Bulić, svako povećanje cijena, pogotovo onih proizvoda koji se svakodnevno kupuju, oni koji žive s vrlo skromnim primanjima osjete na svom porodičnom budžetu.
Bulić nam kaže kako prosječna neto plaća od oko 840 maraka, kolika se prikazuje po statistici, zapravo nije realna. Brojni stanovnici, potrošači u BiH, tačnije polovica njih koji su radno sposobni, nezaposleni su i nemaju nikakva primanja. Naša sugovornica dodaje da sigurne i redovite plaće imaju zaposlenici u državnim službama, čija mjesečna primanja “nabijaju prosjek”.
Međutim, kod plaća u privatnom sektoru, dodaje Bulić, potpuno je drukčija slika. Tu se plaće kreću od 350, 400 do 500 i nešto maraka. Uz to, njima su plaće nesigurne, neredovite te se doprinosi minimalno uplaćuju, ako se uplaćuju ikako. Stoga, dovedeni su na sam rub siromaštva.
- Jedna radnička potrošačka porodica kod nas živi nesigurno s vrlo skromnim primanjima, koja nisu ni blizu potrošačke korpe i to one korpe koja se tiče samo prehrambenih proizvoda. Znači, svako povećanje cijena, pa i ono malo bitno utječe na sadržaj potrošačke korpe, a svako sniženje cijena, koje je vrlo rijetko i malo, potrošači jedva primijete, poručila je Bulić. Po njenom objašnjenju, u posljednjih pola godine značajno su opale cijene brašna i na najnižoj su razini u posljednjih 4 do 5 godina, što je posljedica prošle rodne godine za pšenicu. Ipak, dobrobit rodne godine mlinsko-pekarska industrija nije podijelila s potrošačima. U vrijeme kad je cijena pšenice dosegla najveću razinu, u 2012., tad je formirana cijena koja je ostala i danas ista. Osim toga, osjetan je pad cijene jestivog ulja te šećera, dok se najveći rast bilježi kod cijena mlijeka i mliječnih proizvoda. – Potrošačima se savjetuje biti racionalnijima, planirati svaku nabavu te da hranu ne bacaju, a prilikom kupnje voditi računa o sezonskim rasprodajama, ali i brinuti o njihovoj kvaliteti, savjetuje naša sugovornica.
Potrošačka korpa
Alati i instrumenti, koji su potrebni za praćenje prosječne potrošačke mjesečne korpe, jako su skupi, pa kod nas i nema službene potvrde o tomu koliko je potrebno mjesečno novca za jednu porodicu. – Naša slobodna procjena je da jedna četveročlana porodica u BiH u prosjeku mjesečno za prehrambene proizvode treba izdvojiti 600 do 800 maraka. U to nisu uračunati iznosi novca koji se izdvajaju za odjeću, obuću, udžbenike, stanovanje, prijevoz, zdravstvo te za kulturne potrebe, pa je za te potrebe potreban mnogo veći iznos. S obzirom na niske plaće, koje iznose i 350 maraka, zaista se pitamo kako pojedine porodice uopće preživljavaju i kako zadovolje bilo što od navedenih dodatnih potreba osim prehrane, zaključila je Bulić.

(Dnevni list)

{fcomment}