Uspješan nastup bh-privrednika na sajmu u Hannoveru Istaknuto

15 Apr 2014
3132 puta

Ukoliko ovih dana svratite u neku od prodavnica firmi Tiffany, Burberry ili Swarovski, koje se nalaze širom Evrope, obratite pažnju na regale ili druge predmete od nehrđajućeg čelika. Vjerovatno su neki od njih proizvedeni u Tešnju, u firmi Inox Ajanović. Ta firma je samo jedna od desetak onih koje su se ove godine predstavile na sajmu u Hannoveru, najvećem svjetskom sajmu privrede. Uglavnom je riječ o firmama iz metaloprerađivačkog sektora.

Od građana do političara u BiH - svi traže oporavak privrede. Neke od firmi koje direktno pune budžet i ove godine su se prezentovale na sajmu u Hannoveru. Uspjeha ima, svi bi željeli ponovo doći, ali je to upitno.

Ukoliko ovih dana svratite u neku od prodavnica firmi Tiffany, Burberry ili Swarovski, koje se nalaze širom Evrope, obratite pažnju na regale ili druge predmete od nehrđajućeg čelika. Vjerovatno su neki od njih proizvedeni u Tešnju, u firmi Inox Ajanović. Ta firma je samo jedna od desetak onih koje su se ove godine predstavile na sajmu u Hannoveru, najvećem svjetskom sajmu privrede. Uglavnom je riječ o firmama iz metaloprerađivačkog sektora.

"Već šesti put organizujemo posjetu proizvođača iz Bosne i Hercegovine ovom sajmu", kaže Aida Klemenčić iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Nema sumnje u to da se odista isplati prevaliti toliki put. "Ovdje imamo firme koje su tu već peti put i da nema rezultata ne bi ni dolazile. Prošle godine su sklopljeni poslovi u vrijednosti od oko tri miliona eura. Ne znači da su svi ti poslovi i realizovani, ali to dovoljno govori."

Zajednički štand, ali i zasebne štandove nekih izlagača, zajednički su finansirali Komora i projekat Firma, pokrenut od strane agencija USAID i SIDA. Koordinator tog projekta je Krunoslav Rašić. On tvrdi da u BiH postoji niz firmi koje bi mogle plasirati svoje proizvode na strano tržište. Ovdje prisutni izlagači svoj boravak u Hannoveru ne vide kao bacanje para, nego kao investiciju za budućnost.

"Pogledajte ove ljude. Oni imaju proizvod, znaju da je dobar i ne boje se da ga ponude. Kod nas još uvijek imate dobar dio direktora stare generacije, koji možda i ne shvataju da treba ići na strana tržišta i žive u sistemu planske privrede. Ipak stvari se mijenjaju."

"Neka nas država pusti na miru"

A koliko država Bosna i Hercegovina čini za razvoj privrede? Pitanje je to nakon kojeg svaki privrednik na ovom sajmu prvo duboko uzdahne. Nedžad Ajanović iz "Inoxa Ajanović" prvo ističe kako za početak svi moraju plaćati porez, od piljara pa nadalje. Tek onda se može očekivati i nešto zauzvrat. Hannover Messe 2014 Bosnien und Herzegowina Nedzad Ajanovic

Navodi, baš kao i svi drugi izlagači, da su svih njegovih sedamdesetak radnika prijavljeni, da plaća uredno porez i doprinose, ali potom ističe: "Ja od države ne tražim ništa osim da me ostavi na miru, da me pusti da radim. Da mi ne šalju inspektore po pet puta mjesečno koji nešto traže, koji ustvari indirektno traže mito, traže bilo šta da naplate. Neka odu u firme za koje znaju da se u njima ne radi kako treba, a gdje ne smiju da ulaze. Postoje firme koje su udaljene od mene kilometar-dva gdje je stotinu radnika zaposleno na crno i gdje ne ulazi niko od inspektora. To su stranačke firme, finansiraju se stranke od toga."

Vjeruje kako je moguće stvoriti uslove za bolji rad privrede: "Trebalo bi smanjiti dadžbine na plate da bismo mi mogli lakše zaposliti radnika. Smanjiti birokratiju. Ne treba izmišljati toplu vodu. Isto kao što sam ja završio zanat u Njemačkoj i svoje iskustvo prenio u BiH, isto tako treba zovnuti ljude izvana da im pokažu kako treba organizovati državu."

Svi moraju biti spremni na kompromise

I Eduard Jahjaefendić iz firme TTO iz Sarajeva kaže kako onaj ko želi da stupi na strana tržišta prvo mora da u svojoj kući napravi red. "Postoje tri strane: država, privrednici i radnici. Mi moramo prihvatiti činjenice. Ne može kolektivni ugovor ostati ovakav i misliti da možemo tako u Evropu. To treba biti jasno radniku. Ne može država tražiti 70 do 80 odsto doprinosa na platu i još doprinose za šumu, za vode, za turističke zajednice – a očekivati da će naši proizvodi ići u Evropu. A ne može ni poslodavac raditi, a da ne plaća porez državi i da ne osigura svog radnika. Svi moraju biti spremni na kompromise, jer drugačije nećemo stići na zelenu granu", kaže taj preduzetnik.

Dolazak na sajam u Hannover on smatra pozitivnim poslovnim potezom. "Imali smo više od 30 razgovora sa potencijalnim kupcima. Ako jedan od tih razgovora uspije, biće dovoljno."

Povrat poreza jedan od najvećih problema

A firme koje su već ostvarile milionski vrijedne ugovore na sajmu u Hannoveru su Miviko iz Posušja i Ttkabeli iz Širokog Brijega. Goran Bralić iz Mivika ističe kako im je to pošlo za rukom zahvaljujući zajedničkom nastupu, jer su shvatili da njihovi proizvodi, razne vrste kablova, nisu konkurencija, nego da se uzajamno nadopunjuju. Plasman robe na tržište EU olakšan je i formiranjem zajedničke firme Herzkab u Austriji koja omogućava prodaju po uslovima pod kojima to rade i firme iz same EU. Zajednički paviljon izlagača iz BiH

Zajednički paviljon izlagača iz BiH

I Dario Tomić iz Ttkabela se žali na "učestale posjete raznih inspektora" i kaže kako privrednici nisu u poziciji da "kreditiraju državu". "Mi svoje obaveze prema državi izvršavamo odmah, a ona svoje prema nama s kašnjenjem. Riječ je o povratu poreza na koji imamo pravo kao registrovano izvozno poduzeće. Država sama ne poštuje zakonske rokove za povrat. Pa ona ih je sama sebi zadala. Uzmite u obzir da su kamate u bankama kod nas tri ili četiri puta više od kamata u EU. Zbog svih tih troškova naša konkurentnost, koju mi mislimo da imamo zbog jeftinije radne snage, topi se i nestaje."

Privreda, gospodarstvo i ekonomija

Čini se kao da svi izlagači iz BiH na ovom sajmu, 13 firmi sa raznih krajeva zemlje, govore isto. Neizbježna tema razgovora su, naravno i protesti koji su u februaru izbili u više bh. gradova. Pokretanje privrede je bio jedan od osnovnih zahtjeva ljudi na ulicama.

Goran Bralić kaže da su protesti bili odraz očaja. Ljudi prvenstveno ne vide političku snagu koja bi ih povela ka izlazu iz sadašnje situacije: "To je bio pravi razlog izlaska na ulice. Nažalost došlo je do nasilja, izgubio se onaj zamah s početka. Ali, čini mi se da naši političari nisu shvatili poruku ljudi koja glasi: Prestanite s praznom pričom, prestanite nam prodavati politiku, pozabavite se ekonomijom. Vratite se gospodarskoj diplomaciji, otvorite nam vrata, skinite nam barijere i onda ćemo mi raditi najbolje što znamo."

Svi oni koji su izlagali na ovogodišnjem sajmu u Hannoveru ne samo da kažu da bi to rado ponovili, nego se i zahvaljuju na velikom angažmanu Vanjskotrgovinske komore BiH i agencija USAID i SIDA. Projekat Firma te dvije agencije se ove godine priveo kraju. U Vanjskotrgovinskoj komori nisu sigurni da će naredne godine uspjeti sami da finansiraju još jedan sličan nastup. "Pa zar moraju stranci da nam dođu i finansiraju promociju naših firmi koje pune naš državni budžet?", pita jedan od privrednika dok pakuje prospekte i izložene proizvode. A tim privrednicima sada slijedi put kući i obaveze u firmama. Pred kojima vjerovatno već čekaju novi timovi inspektora.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Marina Martinović.

inox02

 

inox03

{fcomment}

ocijeni
(0 glasova)

Antena Servis

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.