Komisija polazi od toga da u EU ima dovoljno likvidnih sredstava, ali je problem što se ta sredstava ne koriste u produktivne svrhe. 

Po pojedinostima plana, koji su procurili u javnost, investicijski plan je skup mjera koje bi u sljedeće tri godine trebale osigurati ulaganja od najmanje 315 milijardi eura. Plan počiva na tri uporišne tačke: mobiliziranje sredstava za investicije bez povećanja javnih dugova; usmjeravanje ulaganja na projekte u ključnim područjima poput infrastrukture, obrazovanja, istraživanja i inovacija; uklanjanje barijera za investicije u pojedinim sektorima. 

Komisija će predložiti uspostavu novog Evropskog fonda za strateške investicije unutar Evropske investicijske banke. Taj fond će raspolagati s 21 milijardom početnog kapitala, od čega 16 milijardi eura jamstava prenamjenom unutar postojećeg proračuna EU-a, a 5 milijarda će angažirati EIB. 

Taj početni kapital od 16 milijardi trebao bi privući 240 milijardi za strateške investicije, poput ulaganja u širokopojasnu mrežu, energetsku i prometnu infrastrukturu, u obrazovanje, istraživanje i inovacije te u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Pet milijardi sredstava od EIB-a trebalo bi privući 75 milijardi za mala i srednja preduzeća ispod 250 zaposlenih te za preduzeća koja zapošljavaju između 250 i 3.000 ljudi. 

Uloga toga fonda je da privuče privatna ulaganja, a njegov multiplikatorni učinak se procjenjuje u odnosu 1 prema 15. To znači da jedan euro javnih sredstava uloženih u fond u konačnici daje učinak od 15 eura. U Komisiji navode da je riječ o opreznoj procjeni i da bi taj učinak mogao biti i veći. 

Zemlje članice također će moći pridonositi Evropskom fondu za strateške investicije, a ta sredstva ne bi im se računala u proračunski deficit. Komisija procjenjuje da bi ovaj investicijski plan mogao povećati BDP Evropske unije za 330 do 410 milijardi eura i stvoriti od 1 do 1,3 miliona novih radnih mjesta. 

Od zemalja članica će se tražiti da pripreme što veći broj projekata. Prednost će imati projekti koji zadovoljavaju tri kriterija: oni koji imaju europsku dodanu vrijednost, ekonomsku održivost i stepen spremnosti - bit će izabrani oni projekti čija realizacija može započeti u sljedeće tri godine. 

Kod izbora projekata neće biti nacionalnih ni sektorskih kvota. 

Očekuje se da će Komisija pri predstavljanju investicijskog plana dati obrise investicijske situacije u svakoj od zemalja članica, prenosi Hina. 

(Fena) mb

{fcomment}