Piše: Ibrahim Sofić
U vrijeme krize vijesti o povećanju proizvodnje i otvaranju novih tržišta su veoma rijetke, a naročito kada se mogu povezati s nekom firmom koja je do prije skoro godinu loše stajala.
Takva situacija bila je u sarajevskom Klasu, gigantu u proizvodnji hrane nastalom 1902. godine. No, promjenom vlasničke strukture krajem februara, kada je kompaniju otkupila AS grupacija, stvari se mijenjaju - prvo u upravi, a potom i na poslovnom planu.
Klas se bavi proizvodnjom hrane - od brašna, preko hljeba, pita, kolača, do smrznutog voća. Poznati je brend u regiji.

Sport i privreda najbolji ambasadori
AS Group, kroz Vispak i kafu "Zlatna džezva", stigla je i do Brazila, odnosno do Svjetskog prvenstva, kao sponzor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine. Iz Klasa nastavljaju s novim sponzorstvima, među kojima su ugovori s rukometnom reprezentacijom Bosne i Hercegovine, koja će nastupiti na SP-u u Kataru početkom naredne godine, te s Košarkaškim klubom Bosna Royal.
"Nastavit ćemo pomagati i ulagati u sport. Pred potpisivanjem smo ugovora s Rukometnim klubom Borac Banja Luka, želimo ulagati i u [bh. entitetu] Republici Srpskoj i u Banjoj Luci. Mi vidimo svoju obavezu da to radimo kao društveno odgovorna kompanija", govori direktor Klasa.
Hrvić poziva i druge bh. kompanije da ulažu u sport i da se kroz njega promoviraju, ali i potrošače da kupuju domaće proizvode.
"Domaći potrošači trebaju vidjeti ko pomaže domaći sport i podržati ga kupovinom proizvoda. Tako će biti veći budžeti firmi i tako će se moći više vratiti sredstava kroz razvoj sporta", dodaje.
Ističe kako su RK Borac, KK Bosna te reprezentacije Bosne i Hercegovine prepoznatljivi brendovi u svijetu, kao što i Klas, Vispak i voda Oaza.
"Na ovaj način želimo pokazati da veliki brendovi trebaju jedni drugom pomagati ukoliko im je cilj zajednički. Mi smatramo svojom obavezom da to radimo. Kada je nešto u interesu države važno - mi smo tu da pomognemo i unaprijedimo, to je naša posebna obaveza."
"Klas je 2007. godine proizveo 110.000 tona hrane, sa prometom od 110 miliona konvertibilnih maraka poslovanja [55 miliona eura], da bi prošla godina završila sa 57 miliona KM [27,5 miliona eura] prihoda. Trend pada poslovanja bio je vidljiv i početkom ove godine, kada su u januaru i februaru imali rezultate 3,7 i 3,8 miliona KM [1,85, odnosno, 19 miliona eura], da bi mjesečna realizacija u ovom trenutku iznosila blizu šest miliona KM [tri miliona eura]. Bilježimo značajna povećanja poslovanja, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu", kazao je u razgovoru za Al Jazeeru direktor kompanije Klas d.d. Sarajevo Rusmir Hrvić.
Ističe kako se ovaj trend nastavlja te kako uprava ima viziju i plan da Klas vrati na puteve stare slave. Dodaje kako će, prema njihovim projekcijama, bilans 110.000 tona hrane, koje je proizvodila 2007. godine, biti dostignut iduće godine, a potom se planira dalje povećanje proizvodnje.

Izvoz malina u Tursku i Francusku
Ono što je posebno privuklo pažnju javnosti u proteklom periodu je informacija kako je Klas sklopio poslove s kompanijama iz Turske i Francuske o izvozu maline, naročito kada se zna da je riječ o veoma jakim tržištima.
"U Turskoj vladaju žestoka pravila i tamo je teško prodrijeti na tržište zbog domaćih kompanija. Imali smo ranije kontakte s njima, ali nismo uspjeli. Kasnije je došao novi kupac, kome smo ponudili iste uslove kao i drugima u Njemačkoj i Belgiju, iako su mi saradnici govorili kako sav urod malina bez poteškoća možemo prodati na tržištima Njemačke i Belgije. Odlučio sam se zbog referense uspjeha na turskom tržištu jedan dio malina izvesti u ovu zemlju, što je rezultiralo izvozom 60 tona maline. To je dokaz da je naša malina konkurentna i kvalitetna za tržište Turske", navodi Hrvić te ističe kako bi za Klas i Bosnu i Hercegovinu bila velika stvar da još značajnije s malinom uđu u tursko tržište.
U Francuskoj je kupac renomirana firma Danone, koja je tražila maline za svoj program hrane za bebe.
"Mi smo poslali svoje uzorke koje su oni tražili iz još tri zemlje, među kojima je bila i Srbija. Uzorci su otišli na analizu u Njemačku, u posebnu laboratoriju, i samo je na kraju Klasova malina dobila certifikat. Po meni je to dokaz kvaliteta i možemo reći da imamo najbolju malinu u Evropi, to pokazuju ove analize i potražnja", navodi Hrvić, dodavši kako je Klas ove godine otkupio 665 tona malina i ostalog jagodičastog i šumskog voća.
"Vjerujte, da imamo 1.665 tona - prodali bismo ih."

Proizvodnja u Srebrenici
U Srebrenici je ove godine počeo s radom Klasov pogon za proizvodnju tjestenine. Iz kompanije najavljuju kako je planirano dalje širenje proizvodnje u ovom bh. gradu, a postoji mogućnost pokretanja kompletne fabrike.
"Prvi grad koji sam posjetio nakon preuzimanja dužnosti direktora u Klasu bio je Srebrenica. Sama ideja je krenula od ljudi iz Srebrenice, sa željom da se pokrene taj pogon, koji je bio strana donacija udruženju Majke Srebrenice. Proizvodnja je krenula u osmom mjesecu i uspješno se odvija. Naš tim upravo radi na proširenju kapaciteta. Sušara tjestenine je ograničenog kapaciteta i usko je grlo, no imali smo u Blažuju neke sušare koje smo izmjestili u Srebrenicu i uskoro će početi s radom, čime će obim proizvodnje biti u znatnoj mjeri povećan", kaže Hrvić.
"Nama je bio cilj da pokrenemo proizvodnju u Srebrenici. Imamo pogon za tjestenine u Sarajevu koji bi, da sat-dva duže radi, proizveo ono što se realizira u Srebrenici, ali naš cilj je bio Srebrenica."
Ono što pravi određeni problem je ograničenje kapaciteta Klasovih skladišta, koja trenutno iznose 1.000 tona maline, no u planu je postepeno povećanje kapaciteta do 10.000 tona, a u okviru tog projekta je širenje i na neke druge kulture. Tako su sada krenuli u otkup gljiva - vrganj i crna truba, te smreke. Prve isporuke suhog vrganja uskoro idu za njemačko tržište.
"Naš je plan da, pored ovog što izvozimo, zamrznuto voće, uđemo i u fazu prerade, da ne izvozimo 'balvane', odnosno sirovinu, već da napravimo džemove, kompote i druge organske proizvode koji bi se mogli plasirati na domaće i strano tržište", objašnjava direktor kompanije.

Državna politika
Kaže kako je Klas jako bitna firma, od državnog interesa, jer proizvodi velike količine hrane, te da se u kriznim situacijama, kao što su bile poplave, vidio značaj Klasa.
"Spremni smo da sve naše potrebe za poljoprivrednim proizvodima iz primarne proizvodnje, kao što su žitarice, voće, povrće, dakle sve što je potrebno Klasu, najprije zadovoljimo iz kapaciteta domaće primarne poljoprivredne proizvodnje. Jedan od primjera je i ovogodišnji otkup malina. Izgradili smo povjerenje kod kooperanata jer mi garantujemo isplatu odmah, na licu mjesta, kad stigne roba. To daje sigurnost kooperantima, koja je jako bitna u svakom pa i u ovom poslu da oni mogu slobodnije raditi", ističe.
"S tim u vezi, potencijali za razvoj i zapošljavanja u sektoru domaće zdrave i kvalitetne hrane su ogromni i potrebno je da država kreira ambijent sa dugoročnom politikom poticaja, a mi kažemo da smo spremni i da želimo naše potrebe najprije zadovoljiti iz domaće poljoprivrede, i to nije u ovom trenutku ni u kom slučaju malo. To može značiti poticaj razvoja kompletne poljoprivrede i industrije te većeg indirektnog zapošljavanja. Tada bi kooperanti ušli masovnije u poslovanje, jer bi imali sigurnost, a na državi je da stvore okvire."
Iz Klasa navode kako će za iduću godinu, prema slobodnoj procjeni, imati potrebu za nabavkom žitarica, voća, povrća i ljekovitog bilja u iznosu 40 miliona KM (20 miliona eura).
No, najveći dio poslovanja Klasa odnosi se na proizvodnju brašna, a proizvodnja pšeničnog brašna povećana je u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na lani za impozantnih 93 posto. Hrvić objašnjava kako je došlo do takvog napretka.
"Prvo smo radili finansijsku konsolidaciju firme. Klas je bio nelikvidan, imao je problem oko nabavke sirovina. Radeći na popravci likvidnosti, obezbijedili smo dovoljne količine sirovine, cijene Klasovih proizvoda, tj. brašna posebno smo prilagodili cijenama konkurencije. Unaprijedili smo distribuciju i prisutnost na policama, kako u malim tako i u velikim radnjama, počeli ostvarivati saradnju s drugim pekarama. Ovdje treba dodati da sama AS Group troši velike količine brašna, tako da smo iskoristili sinergiju koju imamo na nivou cijele kompanije."

Pohvale iz Danske
"Sada meljemo 6.000 tona pšenice mjesečno, a plan je da dođemo do 10.000 u naredne dvije godine, što znači popunjenost svih kapaciteta od 120.000 tona brašna i 20.000 tona ostalih proizvoda."
Hrvić dodaje kako je Klasov mlin jedan od najvećih i najboljih na Balkanu, melje 450 tona pšenice dnevno i ima potpuno automatizirani sistem rada - od prijema sirovine do pakovanja.
"Nedavno je bio jedan naš veći kupac iz Danske EasyFood, veliki proizvođač, i pohvalio je mlin kao jedan od najboljih u Evropi, s kompletnom tehnologijom, tradicijom i znanjem u mlinskoj industriji koje posjedujemo."

Pite i somuni
Pite i somuni su prepoznatljiv segment bh. kuhinje, a također su značajan dio proizvodnje Klasa. Hrvić ističe kako je u Dansku tokom godine izvezen 3,1 milion somuna.
"Za iduću godinu smo dogovorili povećanje te cifre i planiramo preći četiri miliona. Somuni se dobro prodaju u Hrvatskoj. Prije nekoliko mjeseci smo izašli na bugarsko tržište, a u pregovorima smo s partnerima za ulazak na tržišta Slovačke, Poljske i Rumunije", navodi on te ističe kako je sarajevski somun bh. brend koga nema niko drugi, kao ni Klasove pite, hurmašice, kadaif te druge delicije bosanske kuhinje.
"Naše pite izvozimo od Kanade do Australije. Imali smo problem s izvozom sirnice zbog propisa, pa smo napravili rješenje da uvezemo sir iz Hrvatske i Evropske unije, a potom izvezemo gotovu sirnicu. Odgovorno tvrdim da je bosanski sir za bosansku sirnicu bolji, ali ga ne možemo koristiti, pošto ne postoje propisi za izvoz proizvoda animalnog porijekla na državnom nivou. Koliko izvozimo ukupno pita, toliko možemo samog bureka, ali i tu imamo problem s državnim zakonom oko izvoza mesa i mesnih proizvoda u EU."
"Žao nam je što moramo uvesti sirovine. Naš interes je da u Bosni i Hercegovini kupujemo sirovine i tako pomažemo rad domaćih proizvođača iz cijele države. Mi moramo uvoziti narezani krompir za krompirušu, jer ga ovdje nema", kaže Hrvić.

Kad je riječ o brašnu, ističe se poseban Klasov brend "Zlatni puder".
"Nema sličnog primjera da je neko napravio nešto slično, da je napravio brend kao što je Klas od 'Zlatnog pudera'. Tako nešto nema u Hrvatskoj ni u Srbiji", govori prvi čovjek Klasa.

Kolači i lokumi
Napredak je vidljiv i u proizvodnji keksa, kolača i drugih poslastica, a posebno mjesto zauzima "Bosanski lokum", koga ne treba miješati s rahatlokumom, s kojim mu je jedina veza to da su oba - slatki.
"Bosanski lokum nema niko u svijetu i teško je to ljudima objasniti šta je to. Mi tu vidimo prednost i od toga možemo napraviti posebnu priču, jer imamo autentičan i kvalitetan proizvod. Planiramo raditi na širenju asortimana, da od lokuma napravimo što su Turci napravili od rahatlokuma i halvi - isti proizvod na različite načine. Dobre rezultate bilježimo u izvozu 'Lokuma', prisutni smo u blizu 25 država, samo u Srbiji se Klasov bosanski lokum može kupiti na više od 4.000 prodajnih mjesta. Prodaja našeg lokuma je sve bolja u Hrvatskoj i Sloveniji, a Makedonija nam je uskoro novo tržište u regiji."
Na domaćoj sceni, Klas trenutno ima 52 maloprodajna objekta, a u planu je da ih uskoro bude 100.
"Tu radimo na konceptu maloprodajnog lanca radnog imena 'BH Bazar', kroz koji bi se omogućilo svim domaćim proizvođačima da dođu na naše police besplatno. Dakle, ulaz na te police bi bio slobodan, ne bi bilo plaćanja zakupa, niti bilo kakvih plaćanja. I na ovaj način želimo potaknuti domaću proizvodnju", kaže direktor Klasa Rusmir Hrvić.

Izvor: Al Jazeera

{igallery id=2369|cid=84|pid=1|type=category|children=0|showmenu=0|tags=|limit=0}

{fcomment}