To potvrđuju i podaci entitetskih agencija za bankarstvo, u kojima se navodi da je ukupna štednja stanovništva u BiH prošle godine iznosila oko 8,5 milijardi maraka, čime je nastavljen trend njenog rasta.

Građani u BiH smatraju da je sigurnije da svoj novac stavljaju na štednju u banke, jer investiranje u hartije od vrijednosti sa sobom povlači određeni rizik, čije posljedice ne žele da snose.

U Agenciji za bankarstvo RS rečeno nam je da prema preliminarnim podacima štednja građana u RS zadržava trend rasta.

"Štednja stanovništva zaključno sa 31. decembrom 2014. godine iznosi 1,813 milijardi KM, što je za sedam odsto više u odnosu na stanje krajem 2013. godine", rečeno nam je u Agenciji.

Kako navode, od kraja 2008. godine, kada je štednja iznosila 773 miliona maraka, do kraja prošle godine, porasla je čak 134,5 odsto.

Što se tiče visine kamatne stope, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kratkoročne depozite stanovništa u 2014. godini iznosila je 1,12 odsto i manja je za 0,52 odsto u odnosu na 2013. godinu.

"Za isti period prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na oročene dugoročne depozite iznosila je 3,69 odsto, što je za 0,69 odsto manje u odnosu na 2013. godinu", navode u Agenciji za bankarstvo RS.

U Agenciji za bankarstvo FBiH kazali su da je prema preliminarnim podacima ukupna štednja stanovništva u FBiH prošle godine iznosila 6,7 milijardi KM, što je za 7,9 odsto više nego u 2013. godini, kada je iznosila 6,2 milijarde KM.

Dalje navode da su banke obavezne da mjesečno izvještavaju Agenciju o visinama nominalnih i efektivnih kamatnih stopa.

"Prosječna nominalna kamatna stopa na depozite stanovništva u decembru prošle godine iznosila je 2,07 odsto, a efektivna 2,13 odsto", ističu u Agenciji i dodaju da je u 2013. godini prosječna nominalna kamatna stopa na depozite stanovništva iznosila 2,61 odsto, a efektivna 2,65 odsto.

Prema podacima Banjalučke berze, kumulativna promjena vrijednosti berzanskog indeksa RS (BIRS), u čiji sastav ulaze indeksi 20 preduzeća, u 2014. godini bilježila je pad od 2,55 odsto.

U istom periodu, indeks preduzeća "Elektroprivreda RS" (ERS10) bilježio je pad kumulativne vrijednosti od 7,13 odsto, dok je indeks investicionih fondova RS (FIRS) takođe bilježio pad vrijednosti od 6,49 odsto. Sa druge strane, prema dostupnim podacima berze, indeks obveznica RS je imao rast kumulativne vrijednosti od 9,04 odsto.

Kretanje berzanskih indeksa na Sarajevskoj berzi prošle godine takođe je bilježio pad vrijednosti. Indeks investicijskih fondova BIFX zabilježio je pad od 7,06 odsto, dok je i indeks Sarajevske berze SASX-10, u čiji sastav ulaze akcije deset najvećih kompanija, zabilježio pad vrijednosti od 4,06 odsto.

Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS – SWOT, kaže da je investiranje u bankama na neki način sigurnije, iako smo imali primjera koji govore suprotno.

"Investirati na tržište kapitala nosi sa sobom određen rizik, koji svaki pojedinačni investitor mora da snosi. Ako se pogleda prinos na državne hartije od vrijednosti i kamatne stope u bankama, prošle godine je bilo pametnije investirati u državne hartije od vrijednosti", rekao je Đogo. On je dodao da je tržište državnih hartija od vrijednosti limitirano državnim potrebama.

"Ako pogledamo koliki je rast štednje stanovništva posljednjih nekoliko godina i da se radi o nekoliko milijardi maraka, sa druge strane, tržište državnih hartija od vrijednosti, trezorskih zapisa i obveznica je mnogo manje", rekao je on.

Đogo smatra da i nije bilo moguće svu štednju usmjeriti u tom pravcu, a i da jeste bilo moguće, pitanje je da li su svi građani spremni da preuzmu taj rizik.

"Nemamo mi tu kulturu, da pratimo kretanje indeksa na berzi i investiramo svoja sredstva u hartije od vrijednosti", istakao je Đogo.

nezavisne.com

{fcomment}