Velika Britanija razmatra ograničavanje broja useljenika iz drugih članica EU-a kako bi suzbila "socijalni turizam", a ove je sedmice odlučila da će od 1. januara novi useljenici morati pričekati tri mjeseca nakon dolaska u zemlju prije nego budu mogli zatražiti socijalnu pomoć, što već predviđaju evropski propisi.

Uz to, dva najveća nizozemska grada, Den Haag i Rotterdam, odlučili su prošle sedmice da Rumunima i Bugarima neće dodjeljivati jedinstveni broj građana, što će im onemogućiti pristup javnim uslugama.

Bugarski ministar vanjskih poslova Kristian Vigenin rekao je za "European Voice" da razumije "osjetljivost" najbogatijih država članica, kao i da neke ljude, "ne samo Bugare i Rumune", privlače bogatiji socijalni sistemi.

Dodao je, međutim, da bi vlade trebale pričekati da vide kakav će učinak imati ukidanje ograničenja. "Pokazat će se da su svi ti strahovi (zbog velike selidbe ljudi) neutemeljeni i tada će biti lakše razgovarati bez emocija", kazao je.

Kazao je za bugarsku televiziju BTV da Bugari nisu "prosjaci" u Velikoj Britaniji.

-Bugari nisu prosjaci u Velikoj Britaniji, ne iskorištavaju socijalni sistem ali mu pridonose puno većim kotizacijama nego ih dobivaju - rekao je.

Rumunski ministar vanjskih poslova Titus Corlatean rekao je da očekuje da će ukidanje ograničenja za rumunske i bugarske radnike, koje je uvelo devet članica EU-a, imati malen, ako ikakav, učinak.

Ministri su također ukazali na razliku između pravila o socijalnom osiguranju, koja su nadležnost država članica, i evropskog prava na slobodu kretanja.

-Dođe li do diskriminatornih mjera, definitivno ćemo im pružiti otpor i usko ćemo surađivati s Evropskom komisijom - rekao je Vigenin.

Corlatean je istaknuo da bi "bilo kakvo ograničenje broja radnika...
bilo kršenje osnovnog evropskog prava na slobodu kretanja", dodajući da je riječ o "mobilnosti" a ne "migraciji." "Ne želim da se od 1. januara o Bugarima i Rumunima govori kao o imigrantima, jer oni to nisu", rekao je Vigenin.

Obojica su istaknuli da zapadna Evropa ima koristi od njihovih radnika.

Corlatean je kazao da 40 posto Rumuna koji žive i rade u Velikoj Britaniji ima sveučilišnu diplomu, najviše među stranim zajednicama u toj zemlji, i da su dobro integrirani.

Vigenin je upozorio da vlade ne bi smjele pasti u zamku jačanja evroskepticizma. "Lako je pronaći metu i pokrenuti veliku kampanju iz unutarnjopolitičkih razloga" i "početi govoriti negativno o drugoj zemlji", rekao je. "To želimo izbjeći. To nije rješenje i stvara samo nove probleme."

Britanski premijer David Cameron pod velikim je pritiskom da poduzme nešto po tom pitanju jer njegova Konzervativna stranka zaostaje u anketama uoči parlamentarnih izbora 2015., a i većina Britanaca protivi se daljnjem otvaranju tržišta rada.

Cameron je kazao da je od proširenja EU-a na Poljsku i druge zemlje srednje i istočne Europe 2004. u zemlju stiglo 1,5 miliona njihovih radnika, a očekivalo se 13.000.

U Velikoj Britaniji živi već više od 100.000 Bugara i Rumuna, a koliko bi ih još moglo doći ne zna se. Organizacija Migration Watch UK očekuje da će u zemlju useliti 50.000 Bugara i Rumuna godišnje u idućih pet godina, prenosi BBC.

Evropska komisija ocijenila je da bi britanski plan o ograničavanju broja useljenika iz EU-a bio nezakonit.

Cameron planira to pitanje riješiti najavljenim redefiniranjem odnosa s EU-om ako pobijedi na izborima 2015., prenosi Hina. 

(Fena)

{fcomment}