Naša zemlja zabilježila je pad za 11 mjesta u odnosu na prethodni izvještaj, kada je bila na 97. mjestu, pri čemu smo najveći pad imali u oblasti regulatorne učinkovitosti i otvorenosti tržišta, te se u izvještaju i dalje tretiramo kao “uglavnom neslobodna” zemlja.
Skor ekonomskih sloboda u Bosni i Hercegovini je 58,6 i pao je za 0,4 poena u odnosu na prethodnu godinu, što nas svrstava na 108. najslobodniju svjetsku ekonomiju među 178 država, a 39. u Evropi.
“Nakon nekoliko godina skromnog rasta, ekonomski učinak Bosne i Hercegovine se pogoršao, uglavnom zbog globalnog ekonomskog usporavanja, ali i zbog nedostatka napretka u poboljšanju regulatorne efikasnosti i politika otvorenog tržišta. Država kontrolira veliki broj firmi, a privatizacija je praktički u zastoju”, navodi se u izvještaju.
U oblasti slobode od korupcije doživjeli smo pad na ljestvici.
“Iako su javne nabavke jedan od glavnih izvora korupcije i prevare u Bosni i Hercegovini, vlade ignorišu pozive na značajniju borbu protiv korupcije. Kompleksan sistem vlasti pogoduje zastoju, sprečava reforme i uzgaja jednu od najvećih neformalnih ekonomija u regiji”.
Nasuprot tome, u oblasti Vladine potrošnje i fiskalne slobode zabilježeno je poboljšanje.
“Različiti entiteti u Bosni i Hercegovini imaju različite poreske politike. Na vrhu su porez na dohodak i porez na dobit od 10 posto. Ostali porezi uključuju porez na dodanu vrijednost i porez na imovinu. Ukupno porezno opterećenje iznosi 37,6 posto BDP-a. Rahodi Vlade iznose oko polovine ukupnog rezultata domaćeg outputa rezultirajući hroničnim budžetskim deficitom i rastućim javnim dugom”, konstatuje se u izvještaju.
I dok su u segmentu regulatorne efikasnosti poslovne i monetarne slobode zabilježile napredak, pad je registrovan u slobodi rada.
“Bez obzira na neke korake u reformi glomaznog regulatornog okvira, birokratija i nedostatak transparentnosti često čine osnivanje i rad privatnih preduzeća skupim i opterećujućim. Tržište rada je neefikasno, a stopa nezaposlenosti, posebno među mladima je jedna od najvećih u regionu. Vlada subvencionira energiju i, prema Svjetskoj banci, loše raspoređuje svoje poljoprivredne subvencije”.
U segmentu otvorenosti tržišta, trendovi su negativni: sloboda trgovine i sloboda ulaganja bilježe pad, dok su finansijske slobode ostale nepromijenjene.
“Prosječna carinska stopa u BiH je relativno niska 1,5 posto. Preduzeća u državnom vlasništvu dominiraju u telekomunikacijama i energetici. Pravni i regulatorni okvir odvraća neke strane investicije. Finansijski sektor je nerazvijen. Oko 80 posto bankarskog kapitala je u privatnom vlasništvu, ali nedostatak izvršenja ugovora i nesigurno regulatorno okruženje ograničavaju raspoloživost kredita”, navodi se u izvještaju.
Na prvih pet mjesta globalne ljestvice su Hong Kong (88,6 bodova), Singapur (87,8 bodova), Novi Zeland (81,6 bodova), Švicarska (81 bod) i Australija (80,3 bodova).
Od zemalja regije Makedonija je plasirana na 47. mjestu, Albanija je 59., Crna Gora 65., Srbija 77, Slovenija 90.,a Hrvatska na 103. mjestu.
Ekonomska sloboda u pojedinoj zemlji mjeri se na temelju 10 kvantitativnih i kvalitativnih faktora grupiranih u četiri šire kategorije: vladavina prava (prava vlasništva, sloboda od korupcije); veličina države (fiskalna sloboda, potrošnja države), regulatorna učinkovitost (sloboda poslovanja, sloboda rada, (monetarna sloboda) i otvorenost tržišta (sloboda trgovanja, investiranja i financija).
BiH je prema tim kategorijama ocijenjena ovako:
– Vladavina prava: vlasnička prava 20 bodova, sloboda od korupcije 39 bodova
– Veličina države: fiskalna sloboda 83,9 bodova, potrošnja države 33,1 bodova
– Regulatorna učinkovitost: sloboda poslovanja 54,6 bodova, sloboda rada 59,4 bodova i monetarna sloboda 84,3 bodova
– Otvorenost tržišta: sloboda trgovine 87 bodova, sloboda ulaganja 65 bodova i finansijska sloboda 60 bodova.
