Naime, trenutno visina toplog obroka varira te tako, zaposlenici jednog javnog preduzeća primaju 16, a drugog 5 KM po danu.
Porezna uprava FBiH iznijela je inicijativu u kojoj se traži reguliranje neoporezivih dohodaka zaposlenika na području ovog entiteta. Ako se uvaži ova inicijativa, oporezivati bi se mogao i regres, a cilj je smanjiti mogućnosti malverzacija poslodavaca kada je riječ o plaćanju poreza. Naime, prema postojećem stanju, naknada za topli obrok ne oporezuje se do iznosa od 2 posto prosječne plate u FBiH po danu (mjesečno više od 360 KM bez poreza).
“Trenutno imamo različite iznose isplate toplog obroka. Pojedini poslodavci isplaćuju maksimalne iznose toplog obroka, odnosno više od 360 KM mjesečno, a, s druge strane, prijavljuju minimalne plate”, navodi se u izvješću Porezne uprave FBiH.
Razlog ovakvog obračuna je izbjegavanje plaćanja poreza i doprinosa.
“Postoje slučajevi da se topli obrok stvarno ne isplaćuje u prikazanom iznosu jer se isplate prikazuju na popisima kao isplate iz blagajne, a radnici tvrde kako ih nisu primili”, stoji u izvješću Porezne uprave FBiH za prošlu godinu.
Nadalje se navodi kako se isplate regresa bez poreza mogu isplaćivati u visini prosječne neto plate u FBiH u posljednja tri mjeseca prije isplate ili u visini 70 posto plate zaposlenika isplaćene u posljednja tri mjeseca. S obzirom na to da neki imaju plate i veće od 35.000 KM, trenutno se bez poreza može isplatiti regres u iznosu većem od 24.500 KM.
Kako bi se ova oblast uredila, smanjile razlike među zaposlenicima te povećali prihodi, prijedlog inicijative Porezne uprave FBiH je da se propiše jednak iznos toplog obroka (npr. 5 KM po danu) i jednak iznos regresa (npr. 800 KM) koji se neće oporezivati.
Drugo rješenje je, navode iz Porezne uprave FBiH, da se ove naknade oporezuju u cijelosti kao i plate. Kao očekivane učinke ove inicijative iz Porezne uprave FBiH navode pravedniju socijalnu zaštitu zaposlenika, pravednije oporezivanje, smanjenje zloupotreba i fiktivnih isplata.
Također, navode kako apsolutni iznosi za razliku od procentualnih iznosa daju jednostavniji obračun i kontrolu isplate toplog obroka i regresa.
“Finansijski učinak nije procijenjen jer ne posjedujemo sve podatke o isplaćenim naknadama za topli obrok i regres, ali je sigurno višemilionski”, ističe se u izvješću Porezne uprave FBiH.
Iz ove institucije upozoravaju i na potrebu izmijene sistema oporezivanja kod ugovora o djelu. Na ugovore o djelu i ugovore o obavljanju povremenih poslova plaća se porez na dohodak po stopi od 10 posto, dok je Zakonom o doprinosima propisano da se na ove ugovore plaća doprinos za MIO na teret poslodavca po stopi od 6 posto te doprinos za zdravstveno osiguranje na teret osiguranika po stopi od 4 posto.
Iz Porezne uprave FBiH smatraju kako treba povećati porez i doprinose na ugovore o djelu.
“Druga mogućnost je na ugovore o djelu uvesti doprinose na teret zaposlenika, kao i na platu (31 posto)”, stoji u izvješću ove institucije.
