Portugal, koji je predsjedavajući Evropske unije, je sastavio novu listu potencijalnih sigurnih zemalja u vrijeme pandemije koronavirusa, a među njima je i Bosna i Hercegovina.

Osim Bosne i Hercegovine, novom odlukom su na listu sigurnih zemalja stavljene i Crna Gora i Kosovo.

Ambasadori država članica EU su odobrili novu listu, a odluka će stupiti na snagu do ove sedmice, saznaje Radio Slobodna Evropa, a kako navode, to će značiti da bh. državljani mogu putovati u zemlje članice EU iako nisu u potpunosti vakcinisani.

Pravila za ulazak u zemlje koje su članice Evropske unije se razlikuju u zavisnosti od države u koju idete, stoga je, ukoliko putujete, najbolje provjeriti s ambasadom šta vam je potrebno za ulazak. Za ulazak u većinu država je potreban PCR test ili dokaz o vakcinaciji, međutim, mogući su i dodatni uslovi.

Evropska unija svake dvije sedmice ažurira listu u skladu s epidemiološkim mjerama, a s obzirom na dobru situaciju u Bosni i Hercegovini, ovakva odluka nije iznenađujuća. Prilikom prethodnog ažuriranja liste, dodate su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.

U svakom momentu za bilo koju državu EU može "povući kočnicu" i zabraniti ulazak ukoliko u toj zemlji broj zaraženih pređe 75 na 100.000 stanovnika.

(klix.ba)

Roming između Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije biće ukinut od sutra, potvrdio je Tanjugu pomoćnik ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Milan Dobrijević.

“Ovo je posljednja faza realizacije sporazuma koji je zaključen u Beogradu još u aprilu 2019. godine, i u toj posljednjoj fazi čija primena počinje 1. jula ukidamo potpuno roming na teritoriji zapadnog Balkana. To znači da će cijene po kojima ste razgovarali, slali SMS poruke i koristili podatke na mobilnim mrežama u nacionalnom saobraćaju biti identične na teritoriji Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije”, rekao je Dobrijević.

On je naglasio da su cijene usluga mobilne telefonije izjednačene za sve navedene zemlje, ali je zamiolio građana da se prije puta kod svojih operatora informišu o detaljima zbog različitih paketa usluga koje imaju, kako ne bi dolazilo do nesporazuma i neprijatnosti.

Dobrijević je rekao kako ne postoje suštinska ograničenja u pogledu korištenja usluga mobilna telefonile, ali je dodao da je, po ugledu na zemlje EU, uvedena politika fer korištenja.

“Ona se svodi na to da korisnik ne treba pretežno da boravi u drugoj zemlji i da tamo koristi karticu opetratora iz svoje matične zemlje. Ako idete na more na 10 ili 20 dana, ne može doći do situacije sa nefer korištenjem kartice, jer se ponašanje korisnika uzorkuje na četiri mjeseca”, naglašava Dobrijević.

On je objasnio da, ukoliko u tom periodu dođe do pretežnog ili isključivog korištenja kartice srpskog operatora u nekoj od navedenih okolnih zemalja, tada će ga operator opomenuti.

“Korisnik nakon toga može da koriguje svoje ponašanje. Tek ukoliko ne postupi po upozorenju, operator ima pravo da naplati naknadu za roming, ali ne očekujemo da će se to događati u praksi”, naveo je Dobrijević.

(Fokus)

Ministarstvo za boračka pitanja ZDK na web stranici Kantona, 29. juna objavilo je Konkurs za dodjelu novčane pomoći za nabavku obaveznih udžbenika djeci branilaca za školsku 2021/2022.godinu.

Konkurs ostaje otvoren 20 dana od dana objavljivanja (od 29.06.2021. godine do 20.07.2021. godine). Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom za djecu pripadnika branilačke populacije podnosi roditelj – staratelj u Općini Tešanj, Službi za boračko invalidsku zaštitu i opće poslove.

Konkurs je istaknut na oglasnoj ploči Općine Tešanj, oglasnim pločama boračkih udruženja, kao i na web stranici Općine Tešanj.

Konkurs možete pogledati OVDJE

Obrazac zahtjeva možete preuzeti OVDJE

Obavještavamo redovne studente sa područja općine Tešanj da je raspisan Konkurs za dodjelu finansijske podrške školovanju, a termin objave Konkursa je prilagođen terminu i rokovima Konkursa Ministarstva obrazovanja ZDK, zbog mogućnosti korištenja finansiranja studenata iz drugih izvora.

Na osnovu Odluke o finansijskoj podršci školovanju, koju je donijelo Općinsko vijeće Tešanj, pravo na konkurs u akademskoj 2020/21. godini imaju svi redovni studenti do 25 godina života koji studiraju na trogodišnjem ili četverogodišnjem studiju, a do 27 godina života studenti koji studiraju na jedinstvenom studiju koji traje 5 ili 6 godina, a čija primanja po članu domaćinstva nisu viša od 350,00 KM.

Ukupan iznos i broj mjesečnih rata, kao finansijske podrške Općine Tešanj, zavisit će od ostvarenja prava studenata na stipendije Ministarstva obrazovanja ZDK i raspoloživih sredstava u Budžetu općine Tešanj predviđenih za ove namjene.

NAPOMENA:

Sugerišemo svim redovnim studentima akademske 2020/21. godine, da se prijave i na Konkurs za dodjelu stipendija putem Ministarstva obrazovanja što neće uticati na ostvarivanje prava na finansijsku podršku u školovanju od strane Općine Tešanj ukoliko se ispune uslovi iz Konkursa.

Općinski konkurs možete pogledati OVDJE

Konkurs Ministarstva obrazovanja ZDK možete pogledati OVDJE

Nastava na daljinu usljed kovida uticaće na dodatni pad kvaliteta nastave u svim dijelovima BiH, koji je već odranije u opadanju, zaključak je u studiji Svjetske banke koja nam je dostavljena iz njihove kancelarije u Sarajevu, a koju je finansirala EU.

Kako su naveli, BiH se odranije suočava s problemima lošeg kvaliteta nastave, velikim brojem nastavnika i neadekvatnom strukturom nastavnog kadra, neadekvatnim znanjima učenika u osnovnim školama, koji se, kako je istaknuto, onda negativno odražavaju na dalje školovanje.

Što se tiče samog kvaliteta nastave, u Svjetskoj banci kažu da je progresivna neefikasnost obrazovnih sistema u BiH osnovna prepreka za unapređenje ishoda učenja.

"Rezultati posljednjeg kruga TIMSS 2019 testiranja vezanih za postignuća u matematici i prirodnim naukama pokazuju da 60 procenata učenika u BiH ne uspijeva dostići ili preći osnovni nivo znanja. Ovaj procenat je mnogo veći nego u mnogim drugim uporedivim zemljama Evrope i centralne Azije, a takođe je viši od međunarodne srednje vrijednosti od 29 procenata", upozoreno je u ovoj studiji.

Oni naglašavaju da čak 22 procenta učenika ne uspijeva dostići ni osnovni nivo znanja iz prirodnih nauka, a 34 procenta učenika uspijeva dostići osnovni nivo znanja kao svoje najveće postignuće, što ukupno čini 56 procenata svih učenika u zemlji.

"U ovom smislu BiH se znatno razlikuje od Bugarske, Srbije i Hrvatske, gdje relativno mali broj učenika nema ni osnovni nivo znanja", navedeno je.

Kao jedan od osnovnih razloga za ovako loše stanje u osnovnom obrazovanju u BiH, za koje u Svjetskoj banci ističu da se jednako odnosi na oba entiteta, je prevelik broj nastavnika u odnosu na broj učenika.

"U proteklim godinama je, uprkos smanjenju broja upisanih učenika i učinjenim naporima ka smanjenju broja osnovnih i srednjih škola, došlo do povećanja broja nastavnika i u RS i u FBiH. Kao posljedica toga sadašnji omjer učenik - nastavnik i prosječna veličina odjeljenja su ispod međunarodnih standarda za sve nivoe preduniverzitetskog obrazovanja, a naročito za osnovno obrazovanje", naglasili su.

Što je još gore, kako se može pročitati iz studije, smanjenje omjera nije rezultiralo povećanjem obuhvata predškolskog obrazovanja, a stopa upisa u predškolske ustanove je izuzetno niska i jedva dostiže 15 procenata.

"Ovo je daleko ispod stopa upisa u predškolskom obrazovanju koje su zabilježene u susjednim zemljama regije. Na primjer, ova stopa prelazi 60 procenata u Hrvatskoj i Srbiji", ističu. Upozoreno je da ova stopa na nivou EU iznosi 95 odsto za djecu uzrasta između četiri i šest godina, iz čega se dodatno može vidjeti koliko je situacija u BiH loša.

Uz to, kako je naglašeno, raspodjela sredstava u obrazovnom sektoru je neefikasna i neravnomjerna, uz nesrazmjerno velika izdvajanja za zaposlene, što ostavlja malo prostora za ulaganje u kvalitet obrazovnih usluga.

"Ogroman dio resursa odlazi na plate zaposlenih, uz veliki udio nenastavnog osoblja u školama. Analiza takođe ukazuje da su i druga ulaganja od značaja za proces učenja i zainteresiranost učenika potencijalno nedovoljna. Nastavničke plate su veće od prosječnih plata u privatnom sektoru, a jednake platama u javnom sektoru u BiH, što nastavničku profesiju čini privlačnom za pojedince. Međutim, nastavničke plate nisu vezane za učinak, niti se učinak sistematski mjeri. To ukazuje na potrebu da se ispitaju podsticaji i funkcionalno organizovanje obrazovnog sektora koji utiču na kvalitet i efektivnost radne snage", podvukli su stručnjaci Svjetske banke.

Oni su podsjetili na posljednje rezultate PISA testiranja, koji otkrivaju da je više od polovine 15-godišnjaka pokazalo nivo znanja ispod osnovnog, što ukazuje da nedostaci u učenju koji se pojavljuju u ranoj dobi ostaju prisutni i u daljem školovanju.

Emanuel Salinas, dosadašnji šef Kancelarije Svjetske banke u BiH, je rekao da BiH ne smije potcijeniti značaj ljudskog kapitala za razvoj zemlje.

"Nažalost, zemlja rapidno gubi svoj ljudski kapital s obzirom na to da stanovnici, naročito mladi, odlaze iz zemlje u potrazi za boljim prilikama na drugim mjestima, ali čak i za one koji ostaju nedostaci u obrazovanju i zdravstvu znače da će skoro polovina produktivnosti tokom njihovog životnog vijeka biti izgubljena", rekao nam je on.

(N.N.)

BiH će dobiti određene količine seruma protiv zmijskog otrova od Instituta za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" iz Beograda, potvrđeno je "Nezavisnim novinama" iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo RS, rekao je za "Nezavisne novine" da je na sastanku sa predstavnicima Instituta "Torlak" dogovoreno da serum protiv zmijskog otrova bude poslat u BiH.

"Sastanak sa predstavnicima Instituta 'Torlak' je održan. Ovaj Institut, nažalost, nije planirao proizvodnju seruma za Republiku Srpsku i čitavu BiH ove godine, ali će nam izaći u susret i poslati određene količine seruma", rekao je Zeljković.

Dodao je da će i Institut za javno zdravstvo RS krenuti u direktnu nabavku dodatnih količina seruma.

"Cilj nam je da u što skorijem periodu obezbijedimo minimalne količine seruma za funkcionisanje, a u narednom periodu i planiranu količinu antiviperinog seruma za ovu godinu", kazao je Zeljković.

Gordana Savin, pomoćnica direktora za medicinska pitanja Doma zdravlja Bijeljina, kazala je za "Nezavisne novine" da je nabavka seruma veoma dobra vijest za sve zdravstvene ustanove, jer jedan duži period vlada nestašica ovog seruma.

"Nabavka seruma je vrlo značajna, jer je pred nama ljeto", kazala je Savinova i dodala da kod njih još nije zabilježen nijedan pacijent koji se javio zbog ugriza.

Serum koji život znači svi domovi zdravlja širom Republike Srpke moraju da imaju u zalihama.

Da je značajna svaka količina seruma koja stigne u domove zdravlja širom Srpske, kaže i Bojana Paleksić Dokić, specijalista porodične medicine Doma zdravlja Bijeljina.

"Srećom, Semberija nije područje koje ima zmije otrovnice, ali naravno da je veoma bitno da svaka zdravstvena ustanova ima antiviperini serum", kazala je Paleksić Dokićeva.

Podsjetimo, Goran Šukalo, docent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, kazao je ranije za "Nezavisne novine" da su u Bosni i Hercegovini prisutne tri vrste otrovnica - poskok, šarka i planinski šargan.

"Za čovjeka jedino može biti fatalan ugriz poskoka, ali često u nekih 30 do 40 slučajeva poskok napravi suvi ugriz, odnosno ne ubrizga otrov, jer ekonomiše njime pošto mu je potreban za ubijanje plijena", rekao je Šukalo.

Ističe da, ukoliko dođe do ugriza, onda je tu jedini način da se ubrizga serum kao mogući lijek, ali i sa samim serumom treba oprezno postupiti.

"Nakon ugriza poskoka, u prosjeku ljudi imaju dva do tri sata da prime serum, a ovo vrijeme je kraće kod osjetljivijih, kao što su djeca, starije osobe i oni koji su alergični", pojasnio je Šukalo i dodao da je ugriz zadnji mehanizam odbrane.

U kuhinji pronašla ogromnu zmiju

Nevjerovatan video snimljen je u Grljevićima, kod Ljubuškog, gdje je žena u kuhinji pronašla ogromnu zmiju na sudoperu.

Ivica Zlopaša objavio je snimak i putem njega je objašnjeno šta se desilo.

"Jutros kada je žena krenula praviti doručak, na sudoperu je našla zmiju", rekao je ovaj muškarac.

Kravosas je ime ove zmije i, prema podacima dostupnim na internetu, može biti duga i više od dva metra. Kravosas svoj plijen često lovi kad je toplo, oblačno vrijeme te u sumrak i što je veoma bitno - nije otrovnica.

Obavještavamo Vas da će dana 01.07.2021 godine (Četvrtak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 08:30 h do 15:30 h na trafo području: Ošljak.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

NAPOMENA:   U slučaju loših vremenskih uslova - kiša radovi se odgađaju.

 Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222

Obavještavamo građane općine Tešanj, MZ-e Trepče, da će se dana 03.07.2021. godine od 9 sati upriličiti ispraćaj učesnika Marša mira Trepče-Srebrenica.
Učesnici Marša mira već dvanesti put kreću na put dug oko 250 kilometara sa samo jednom  porukom - da se Genocid u Srebrenici neće i ne smije zaboraviti.

S poštovanjem!

Predsjednik Savjeta  MZ-e Trepče
Alija Hasanbašić

Dana 24.06. u Maglaju, u organizaciji neformalne grupe građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“ održan je Okrugli sto na kome se razgovaralo o problemu nelegalne eksploatacije šljunka, s kojim se suočavaju građani na području Maglaja i drugih opština u slivu rijeke Bosne, koji su zbog nečišćenja korita rijeke Bosne na adekvatan način i nepostojanja adekvatne kontrole i sankcionisanja prekršilaca zakona, ugroženi od mogućih poplava a kao zajednica trpe značajnu materijalnu štetu.

„Problem nelegalne eksploatacije šljunka zbog koje je Maglaj ugrožen možda i više nego pred poplave 2014. godine iako mnogima neugodan, mora biti u fokusu javnosti zbog sviju nas. Drago mi je da su se predstavnici Federalnog i Kantonalnog inspektorata, Općine Maglaj i ostalih relevantnih institucija odazvali našem pozivu i time dali svoju podršku našoj inicijativi da se sistemski riješi ovaj problem jer – rijeka Bosna nije ‘kriva’!“, istakla je Zumra Gušo, ispred neformalne grupe građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“, na Okruglom stolu pod nazivom “Rijeka Bosna nije kriva – STOP nelegalnom vađenju šljunka”, koji je ova grupa građana organizovala danas u Maglaju u JU Dom kulture “Edhem Mulabdić”.

Ova grupa građana je, u proteklom periodu, tražeći i dobivši odgovore od nadležnih, javnosti otkrila  da je u opštini Maglaj trenutno svaki iskop šljunka nelegalan, pošto niko nema potpisan ugovor o vađenju materijala iz vodotoka rijeke Bosne sa  Agencijom za vodno područje rijeke Save, kao ni vodnu saglasnost.

Glavni federalni vodoprivredni inspektor Mirsad Smailagić je na Okruglom stolu istakao da je inspekcija sa njim na čelu obišla rijeku Bosnu u Maglaju i utvrdila da se trenutno ne vrši ni legalna ni nelegalna eksploatacija šljunka u ovom gradu.

„Mi smo izašli na teren i takvo je stanje trenutno, ali za dalje ćemo vidjeti. Važno je istaći da smo mi nadležni za rijeke prve kategorije u koju spada i Bosna, dok za šljunak koji je pored rijeke treba obavijestiti policiju ili tržišnu inspekciju. Ono što je važno takođe, jeste da građani prijave nelegalnu eksploataciju šljunka, da uslikaju kamione, bagere na kojima sigurno ima logotip neke kompanije i na taj način nam pomognu da suzbijemo ovu pojavu. Ovakve inicijative su dobro došle i saradnja sa građanima je od ključnog značaja za nas.“, istakao je Smailagić.

Za konkretno naveden slučaj sumnji u uzurpiranje vodnog zemljišta u Poljicama, glavni vodoprivredni inspektor je istakao da je inspekcija izašla na teren i utvrdila nepravilnosti.

„Tu postoji manji obim, tj. sitnije kršenje propisa i mi smo izdali upravnu mjeru. Ukoliko privredna lica u propisanom roku ne postupe po ovoj mjeri ići ćemo u dalje sankcije. Naravno, mi ćemo čim prođe rok izvršiti kontrolu i utvrditi stanje“, dodao je Smailagić.

Skupu je prisustvovao i kantonalni vodni inspektor Nijaz Mačak koji je istakao da trenutno u ZKD kantonu ni na rijekama druge kategorije, takođe ne postoje vodne saglasnosti za vađenje šljunka.

„Imali smo situaciju u Kaknju gdje smo raspisali tender ali se niko nije prijavio, dok je u Zavidovićima bilo problema sa Općinom pa se tu sada možda radi i o nelegalnoj eksploataciji šljunka. Po mom mišljenju, iz nekog radnog iskustva, smatram da bi se trebao uvesti institut vodočuvara koji bi imali legitimitet da sankcionišu nelegalnu eksploataciju šljunka koja se najčešće dešava vikendom ili neradnim danima kao svojevrsti ‘blickrig'“, istakao je Mačak.

Iz Agencije za vodno područje rijeke Save su istakli  da je, da bi se izdala dozvola za vađenje šljunka, neophodno da se utvrdi potreba, u smislu zaštite rijeke i stanovništva. I da se te dozvole nikako ne mogu davati iz isključivo komercijalnih razloga.

“Potrebu utvrđujemo zajedno sa lokalnom zajednicom i ulazimo u dalju proceduru koja se finalizuje raspisivanjem tendera a potom izrade elaborata i svih ostalih radnji koje su propisane. Nama se dešava da raspišemo tender i niko se ne prijavi i potom nas pitaju iz Općine zašto se ne čisti. Generalno je problem u nepristupačnom terenu. A imali smo i problem sa ribarima oko iskopa šljunka u vrijeme mrijesta ribe i smatram da bi smo trebali bolje zakonski definisati taj dio”, navela je Roksanda Školjić, šef ureda Agencije u Zenici.

Iz neformalne grupe građana okupljene oko inicijative „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“ ističu da su zadovoljni odzivom na Okruglom stolu i da će u narednom periodu uputiti inicijative koje će nadaju se dovesti do boljeg zakonskog okvira u ovoj oblasti.

“Izuzetno sam zadovoljna jer su predstavnici vlasti zaista imali konstruktivne rasprave i prijedloge i mi ćemo uputiti inicijativu sa kojom želimo da poboljšamo zakon, samim tim i sistemski utičemo na ovaj problem. Mi samo želimo uticati na nadležne institucije da izdaju administrativne dozvole sa preciziranim količinama očišćenog materijala i eksploatisanog šljunka, te da vrše kontrolu i nadzor nad izvađenim materijalom i poštivanjem ugovorenih obaveza, čime se obezbjeđuje uređeno korito rijeke Bosne i da su građani efikasnije zaštićeni od mogućih poplava i opasnosti”, naglasila je, u ime Grupe, Zumra Gušo.

(antikorupcija.info)