Dana 24.06. u Maglaju, u organizaciji neformalne grupe građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“ održan je Okrugli sto na kome se razgovaralo o problemu nelegalne eksploatacije šljunka, s kojim se suočavaju građani na području Maglaja i drugih opština u slivu rijeke Bosne, koji su zbog nečišćenja korita rijeke Bosne na adekvatan način i nepostojanja adekvatne kontrole i sankcionisanja prekršilaca zakona, ugroženi od mogućih poplava a kao zajednica trpe značajnu materijalnu štetu.
„Problem nelegalne eksploatacije šljunka zbog koje je Maglaj ugrožen možda i više nego pred poplave 2014. godine iako mnogima neugodan, mora biti u fokusu javnosti zbog sviju nas. Drago mi je da su se predstavnici Federalnog i Kantonalnog inspektorata, Općine Maglaj i ostalih relevantnih institucija odazvali našem pozivu i time dali svoju podršku našoj inicijativi da se sistemski riješi ovaj problem jer – rijeka Bosna nije ‘kriva’!“, istakla je Zumra Gušo, ispred neformalne grupe građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“, na Okruglom stolu pod nazivom “Rijeka Bosna nije kriva – STOP nelegalnom vađenju šljunka”, koji je ova grupa građana organizovala danas u Maglaju u JU Dom kulture “Edhem Mulabdić”.
Ova grupa građana je, u proteklom periodu, tražeći i dobivši odgovore od nadležnih, javnosti otkrila da je u opštini Maglaj trenutno svaki iskop šljunka nelegalan, pošto niko nema potpisan ugovor o vađenju materijala iz vodotoka rijeke Bosne sa Agencijom za vodno područje rijeke Save, kao ni vodnu saglasnost.
Glavni federalni vodoprivredni inspektor Mirsad Smailagić je na Okruglom stolu istakao da je inspekcija sa njim na čelu obišla rijeku Bosnu u Maglaju i utvrdila da se trenutno ne vrši ni legalna ni nelegalna eksploatacija šljunka u ovom gradu.
„Mi smo izašli na teren i takvo je stanje trenutno, ali za dalje ćemo vidjeti. Važno je istaći da smo mi nadležni za rijeke prve kategorije u koju spada i Bosna, dok za šljunak koji je pored rijeke treba obavijestiti policiju ili tržišnu inspekciju. Ono što je važno takođe, jeste da građani prijave nelegalnu eksploataciju šljunka, da uslikaju kamione, bagere na kojima sigurno ima logotip neke kompanije i na taj način nam pomognu da suzbijemo ovu pojavu. Ovakve inicijative su dobro došle i saradnja sa građanima je od ključnog značaja za nas.“, istakao je Smailagić.
Za konkretno naveden slučaj sumnji u uzurpiranje vodnog zemljišta u Poljicama, glavni vodoprivredni inspektor je istakao da je inspekcija izašla na teren i utvrdila nepravilnosti.
„Tu postoji manji obim, tj. sitnije kršenje propisa i mi smo izdali upravnu mjeru. Ukoliko privredna lica u propisanom roku ne postupe po ovoj mjeri ići ćemo u dalje sankcije. Naravno, mi ćemo čim prođe rok izvršiti kontrolu i utvrditi stanje“, dodao je Smailagić.
Skupu je prisustvovao i kantonalni vodni inspektor Nijaz Mačak koji je istakao da trenutno u ZKD kantonu ni na rijekama druge kategorije, takođe ne postoje vodne saglasnosti za vađenje šljunka.
„Imali smo situaciju u Kaknju gdje smo raspisali tender ali se niko nije prijavio, dok je u Zavidovićima bilo problema sa Općinom pa se tu sada možda radi i o nelegalnoj eksploataciji šljunka. Po mom mišljenju, iz nekog radnog iskustva, smatram da bi se trebao uvesti institut vodočuvara koji bi imali legitimitet da sankcionišu nelegalnu eksploataciju šljunka koja se najčešće dešava vikendom ili neradnim danima kao svojevrsti ‘blickrig'“, istakao je Mačak.
Iz Agencije za vodno područje rijeke Save su istakli da je, da bi se izdala dozvola za vađenje šljunka, neophodno da se utvrdi potreba, u smislu zaštite rijeke i stanovništva. I da se te dozvole nikako ne mogu davati iz isključivo komercijalnih razloga.
“Potrebu utvrđujemo zajedno sa lokalnom zajednicom i ulazimo u dalju proceduru koja se finalizuje raspisivanjem tendera a potom izrade elaborata i svih ostalih radnji koje su propisane. Nama se dešava da raspišemo tender i niko se ne prijavi i potom nas pitaju iz Općine zašto se ne čisti. Generalno je problem u nepristupačnom terenu. A imali smo i problem sa ribarima oko iskopa šljunka u vrijeme mrijesta ribe i smatram da bi smo trebali bolje zakonski definisati taj dio”, navela je Roksanda Školjić, šef ureda Agencije u Zenici.
Iz neformalne grupe građana okupljene oko inicijative „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“ ističu da su zadovoljni odzivom na Okruglom stolu i da će u narednom periodu uputiti inicijative koje će nadaju se dovesti do boljeg zakonskog okvira u ovoj oblasti.
“Izuzetno sam zadovoljna jer su predstavnici vlasti zaista imali konstruktivne rasprave i prijedloge i mi ćemo uputiti inicijativu sa kojom želimo da poboljšamo zakon, samim tim i sistemski utičemo na ovaj problem. Mi samo želimo uticati na nadležne institucije da izdaju administrativne dozvole sa preciziranim količinama očišćenog materijala i eksploatisanog šljunka, te da vrše kontrolu i nadzor nad izvađenim materijalom i poštivanjem ugovorenih obaveza, čime se obezbjeđuje uređeno korito rijeke Bosne i da su građani efikasnije zaštićeni od mogućih poplava i opasnosti”, naglasila je, u ime Grupe, Zumra Gušo.
