Delegacija Vlade Zeničko-dobojskog kantona, koju je predvodio premijer Mirnes Bašić, prisustvovala je danas svečanom otvorenju 16. međunarodnog sajma privrede "Tešanj - 2022". Sajam traje do 24. septembra, a okupio je 300 izlagača iz svih zemalja regiona te Nizozemske, Belgije, Austrije, Španije, Poljske, Njemačke, Italije i Turske.

Premijer Bašić presjekao je svečanu vrpcu zajedno s zamjenikom predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem, premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem, rezidentnim predstavnikom Međunarodnog monetarnog fonda za BiH Andrewom Jewellom, ambasadorom Rumunije u BiH Antonom Păcurețuom te Semirom Kantićem, predsjednikom Udruženja privrednika "Biznis centar Jelah-Tešanj", koje je i organizator ovog sajma.

Premijer ZDK je poželio dobrodošlicu izlagačima, istakavši da je tešanjski sajam "jedini sajam u ZDK-u koji je odolio izazovima te opstao".

-Tešanj je svih 365 dana u godini ekonomsko i privredno središte, a zahvaljujući sajmu danas je i glavna poslovna vijest. Ovo je svojevrsna smotra postignuća privrede Tešnja i tešanjske regije, koja nas svaki dan iznova uči lekcijama kako se radi i razvija - podvukao je premijer Bašić.

Naglasio je da je među izlagačima i određen broj firmi koje su koristile poticaje za jačanje konkurentnosti te da priča o programima poticaja u privredi počela prije gotovo dvije decenije.

-Posebno sam ponosan na naše programe poticaja od kojih su mnogi bili pionirski u Federaciji BiH. Programi su kroz godine doživljavali određene promjene, ali je cilj ostao isti - jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i obrta, te stvaranje ambijenta u lokalnim zajednicama za privlačenje investicija, otvaranje novih pogona i zapošljavanje. Naši poticaji daju rezultate, a uz mnogo rada i truda postali smo kičma privrede Federacije BiH i države BiH - naglasio je premijer ZDK, navodeći da je ovaj kanton lider u industrijskoj proizvodnji, izvozu, te da ima odličnu pokrivenost uvoza izvozom.

-Rast privrede odražava se i na broj zaposlenih. Prije sedam godina broj zaposlenih i nezaposlenih bio je jednak i iznosio je 70.000. Danas imamo 86.000 zaposlenih, naspram 56.500 nezaposlenih. To je dobrim dijelom rezultat naših mjera, ali i mjera koje na području našeg kantona provodi Vlada Federacije BiH. Koristim se ovom prilikom da se zahvalim federalnoj Vladi na čelu s našim premijerom Novalićem - kazao je premijer ZDK.

Ministar privrede Zlatko Jelić podvukao je kako je razvoj gospodarstva jedna od ključnih politika Vlade ZDK, a što pokazuju i konkretnom podrškom otvaranju novih preduzeća, otvaranju radnih zona, regresiranjem kamata za kredite privredi… 

-Program poticaja Ministarstva za gospodarstvo za 2022. godinu težak je preko 4 miliona KM, a obuhvatio je 11 mjera. Od ovog iznosa, rebalansom smo osigurali dodatnih milion KM, koji smo najvećim dijelom usmjerili u razvoj poslovnih zona. Vlada i Ministarstvo gospodarstva razvijaju poslovne zone od 2009. godine, a ta podrška je posljednjih nekoliko godina mnogo izdašnija. Od 2009. do 2016. za poslovne zone je izdvojeno tri miliona KM, a od 2016. do današnjeg dana izdvojili smo šest miliona KM - rekao je Jelić.

Najavio je da će Vlada na sutrašnjoj sjednici donijeti odluku o raspodjeli sredstava za poslovne zone u iznosu od 900.000 KM, tako da će ukupna odobrena sredstva za razvoj poslovnih zona dostići 10 miliona KM.

-To je naš doprinos i podrška razvoju gospodarstva i ukupnog poslovnog ambijenta. S tog kursa nećemo skrenuti, jer želimo da ostanemo gospodarski lideri i gradimo bolje uslove za rad i privređivanje i bolju budućnost za našu djecu - rekao je Jelić.

Press služba ZDK

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na vanrednoj telefonskoj sjednici donio je Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta do 31. oktobra 2022. godine. To se odnosi i na izvoz peleta.

Odluka je donesena u skladu sa inicijativama Vlade RS-a i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon što je utvrđeno da ranije donesenom odlukom nisu ispunjeni ciljevi njenog donošenja, koji se prvenstveno ogledaju u enormnom rastu cijena određenih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta, saopćilo je Vijeće ministara.
Zabranom izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta razvrstanih u 13 tarifnih oznaka, uključujući i drvene brikete, žele se osigurati neophodne količine za prerađivačku industriju, otkloniti prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete za šume u BiH i spriječiti kritične nestašice ogrevnog drveta za stanovništvo i privredu, te javne ustanove u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, prouzrokovane krizom na svjetskom tržištu energenata.

Po isteku roka primjene ove odluke, Vijeće ministara BiH će produžavati zaštitne mjere predviđene ovom odlukom, na prijedlog i na osnovu izvještaja Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a sve do ispunjenja ciljeva uvođenja privremene zabrane izvoza.

Vijeće ministara BiH može preispitati primjenu ove odluke i prije isteka njenog važenja u slučaju ispunjenja ciljeva njenog donošenja, na osnovu dostavljenog izvještaja Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u “Službenom glasniku BiH” i službenim glasilima entiteta.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaju da važe ranije donesene odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta sa 67. vanredne sjednice, kao i njena izmjena sa 54. redovne sjednice Vijeća ministara BiH.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ustavni sud Federacije BiH krajem juna donio je odluku kojom je određene članove Zakona o notarima FBiH proglasio neustavnim. To se, prvenstveno, odnosi na usluge koje su notari obavljali po enormno visokim tarifama.

Presudom Ustavnog suda FBiH, članovi šest, 27. i 73. Zakon a o notarima FBiH proglašeni su neustavnim.

Također, odlukom suda, sljedeći zakoni su proglašeni neustavnim, a time su obuhvaćeni: Zakon o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, Zakon o stvarnim pravima FBiH, Zakon o zemljišnim knjigama FBiH, Zakon o nasljeđivanju u FBiH, Porodični zakon FBiH i Zakon o izvršnom postupku.

Od 2019. godine, kada je donijet Zakon o notarima FBiH u obliku u kojem je važio do sada, notari su su svoje usluge građanima (ovjere, sklapanja ugovora i sl.) vršili po sopstvenim tarifama, što predstavlja nezakonito postupanje.

Kako se navodi u saopćenju Advokatske komore FBiH, sve notarske aktivnosti provedene u prethodnom periodu smatraju se nezakonitim postupanjem.

“Sve ove činjenice poznate su i notarima koji uredno sačinjavaju notarski obrađenu ispravu i istu naplaćuju u skladu sa svojom tarifom, što predstavlja nezakonito postupanje, odnosno te isprave su pravno ništavne, jer za njihovo sačinjavanje po bilo kom propisu notari nemaju pravni osnov, a to predstavlja i veliki novčani izdatak za građane, jer po važećem Zakonu on ispravu može sačiniti sam ili izradu te isprave povjeriti advokatu za znatno nižu finansijsku naknadu, a izradu privatne isprave može povjeriti nekom svome srodniku pravne struke”, navode iz Advokatske komore FBiH.

Kako nam je rekao Hakija Kurtović ovlašteni punomoćnik Advokatske komore FBiH, odluka Ustavnog suda FBiH prvenstveno ide u koristi građanima jer će oni ubuduće notarske usluge plaćati po minimalnoj, jednoobraznoj tarifi, a ne u enormno visokim cijenama kako je to do sada bio slučaj.

“Ovdje su građani plaćali i do 600, 800, pa čak i 1500 KM određene notarske usluge. U budućnosti, u skladu sa članom 69. Zakona o notarima, notari su i dalje nadležni da ovjeravaju prepise ili rukopise po cijeni od četiri KM, ili po svojoj tarifi koja je minimalna”, kazao nam je Kurtović.

Također, kako navodi punomoćnik Advokatske komore FBiH Kurtović, notari više nemaju zakonskog osnova za obavezno sačinjavanje notarske ispave (jer te isprave ne mogu biti provodive u zemljišnim knjigama), odnosno “izrade svih vrsta ugovora iz oblasti stvarnih prava, odnosno akata pravnih lica za upis u registar pravnih lica, kao i porodičnog prava i nasljedne ugovore”.

(klix.ba)

Plin je znatno skuplji, pelet također. Građani se bore za egzistenciju, pa zbog malih plata ili penzija nemaju dovoljno novca za plin, pelet i odlučuju se grijati na struju.

Stručnjaci za energetiku predviđaju tešku zimu zbog cijena energenata. Tako se očekuje da i cijena električne energije od početka sljedeće godine bude veća. U ovom trenutku nije poznato da li će cijena rasti do kraja ove godine, a to ovisi od potrošnje električne energije. Iz EP BiH su poručili da ako dođe do radikalnog povećanja potrošnje struje, odnosno ako struju EP BiH bude morala nabavljati na tržištu, onda će i cijene biti povećane.

“Situacija je sada dobra. EP BiH dobru stvar radi izvozom električne energije. No, situacija se može promijeniti u oktobru i to tako da sve ono što je bilo pozitivno pređe u svoju negativnost. Sistem u Sarajevu nije dimenzioniran, samo recimo gas Sarajevo bi preuzeo sav izvoz koji EP radi, i EP BiH bi došla u situaciju da mora tražiti povećanje cijene električne energije”, rekao je za N1 Almir Bećarević, stručnjak za energetiku.

Od toga kakva će potrošnja biti i da li će apeli iz EP BiH da se električna energija ne koristi za grijanje biti ispoštovani zavisi kakva nas zima očekuje.

“U BiH 15% stanovništva ovisi od prirodnog gasa. U FBiH je to preko 20%, možete zamisliti da sve to pređe na električnu energiju… Znači to su velike cifre. Situacija se može dramatično promijeniti. Vi imate stanje na tržištu gdje se za iduću godinu ide sa cijenom megavat-sata preko hiljadu eura. Prije godinu dana bilo je 150-200 eura. Gas je bio za hiljadu kubika 150 dolara, sada 2-3 hiljade dolara. To su dramatične cijene”, dodaje Bećarević.

Zbog toga se zatvaraju pojedine fabrike u Evropi. Važno je, poručuje Bećarević, da se svi ujedine u doba energetske krize, te da odgovorno troše električnu energiju.

“Dajte da se svi ujedinimo u borbi, da štedimo i onda da vlast pomogne ne samo privredi nego i građanima i svima koji će imati ogromne račune za grijanje”, poručuje Bećarević.

Plin je znatno skuplji, pelet također. Građani se bore za egzistenciju, pa zbog malih plata ili penzija nemaju dovoljno novca za plin, pelet i odlučuju se grijati na struju. Sistem će, poručuju stručnjaci, doživjeti krah ukoliko se veliki broj građana bude grijao na taj način.

U Hrvatskoj je izdato narandžasto upozorenje za gospićku regiju zbog opasnosti od obilnih padavina koje bi u Gorskom Kotaru mogle da izazovu poplave.

Za ostatak kopnene Hrvatske izdato je žuto upozorenje zbog mogućih poplava.

Nastavljaju se problemi sa poplavama koji su počeli juče porastom vodostaja nekih rijeka, prije svega Kupe i njenih pritoka, dok su “Hrvatske vode” upozorile da se u Karlovcu očekuje uvođenje mjera odbrane od poplava, a vrh vodenog talasa moguć je noćas.

“Vodostaj je i dalje alarmantan u Selu Kupa, gdje iznosi 428 centimetara. Vodostaj Kupe u Hrvatskom iznosi 325 centimetara”, navedeno je u saopštenju.

Zbog vode na putu za sav saobraćaj zatvoren državni put na dionici Jurovski Brod-Kamanje, županijski put na dionici Brod na Kupi-Brod Moravice, lokalni put Blaževci-Zapeć, dok je zbog odrona zatvorena dionica Brod na Kupi-Hrvatsko.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske za danas najavljuju oblačno vrijeme sa kišom, ponegdje i obilnijom, mjestimično i uz grmljavinu.

Veća količina kiše očekuje se, ponajprije, u gorskoj Hrvatskoj i u većem dijelu centralne Hrvatske, gdje lokalno može pasti od 30 do 60 litara kiše.

Nedavno je prijavljeno trovanje hranom u restoranu Parlamentarne skupštine BiH. Kako saznaje Avaz, zaposlenica parlamenta se "otrovala" punjenim paprikama iz restorana, nakon čega je intervenirala kantonalna inspekcija.

Inspektori na terenu nisu pronašli punjene paprike, ali su uočili niz nepravilnosti u radu restorana kojim upravlja Služba za zajedničke poslove institucija BiH, potvrđeno je Avazu.

Navodno je uništeno 90 kilograma mesa

"Jedna osoba imala je proljev i mučninu", navedeno je u prijavi. Avaz saznaje da je zbog neispravnog skladištenja uništeno čak 90 kilograma mesa te da neki proizvodi nisu imali ni deklaraciju.

Inspektori su na terenu utvrdili da su zamrznuta unaprijed pripremljena imenovana i neimenovana jela pakirana u oštećene PVC vrećice. Isto tako, pronašli su mliječni proizvod kojem je istekao rok trajanja te sirovine bez deklaracije.

"Navedene proizvode ukupne količine 89.69 kilograma na licu mjesta inspektor proglašava higijenski neispravnim te naređuje njihovo uništenje putem KJKP 'Rad', a potvrdu o uništenju potrebno je predočiti inspektoru na uvid", stoji u izvješću koji je portal Avaz dobio na uvid.

Analizom uzoraka na Veterinarskom fakultetu dobiven je zadovoljavajuć rezultat gotovog jela, ali su rezultati ispitanih briseva površina pokazali povećan ukupan broj bakterija, naveli su inspektori. Utvrđeno je da je meso koje se doprema u restoran svježe, ali da se neadekvatno zamrzava.

Natron-Hayat iz Maglaja je zasigurno jedna od rijetkih kompanija, ako ne i jedina iz realnog sektora, koja je svim svojim radnicima isplatila pomoć od po 1.080 KM.

Da je pomoć isplaćena, potvrdio je za Faktor direktor kompanije Muhamed Zahirović.

Oni su na ovaj način postupili po preporuci Vlade Federacije BiH koja je sadržana u Uredbi za pomoć i pomogli svojim uposlenim, u vrijeme inflacije i rasta indeksa potrošačkih cijena.

"Tačno je da je Natron-Hayat isplatio po 1.080 KM pomoći radnicima. Isplata je izvršena za 868 radnika. Uprava je cijenila da je najbolji momenat za isplatu kraj augusta, kako bi radnici lakše prevazišli finansijske teškoće u vezi s početkom školske godine i osiguranju grijanja za zimski period. Svakako da im je dodatno primanje značajno pomoglo", kazao nam je Zahirović.

Upitali smo da li ima poruku za ostala poslodavce.

"Poruka ostalim poslodavcima je da, ukoliko su u mogućnosti, isplate pomoć radnicima i tako podignu moral radnicima za ostvarenje boljih poslovnih rezultata", kazao je.

Osvrnuo se na Uredbu za pomoć stanovništvu Vlade Federacije BiH koja je donesena u julu.

"Što se tiče Odluke Vlade o pomoći stanovništvu, osvrnut ću se samo na dio koji se odnosi na privredu. Svakako bi bilo bolje da je Vlada dozvolila neoporezivu isplatu u više tranši. Naša trenutna likvidnost nam je omogućila jednokratnu isplatu, ali postoji niz preduzeća koja imaju problema s likvidnošću. Svojom odlukom Vlada je pomogla likvidnim firmama, a nelikvidnim stvorila problem u vidu pritiska radnika za dodatnom isplatom. Prava pomoć poslodavcima bi bila u smanjenju doprinosa na plaću uposlenika", rekao je Zahirović.

(akta.ba)