Dolazeća administracija u SAD, koja na dužnost stupa 20. januara, i EU izrazili su želju da sarađuju na zapadnom Balkanu, ali ta saradnja još nema definisanu formu niti usaglašene politike. Najveći izazov za uspjeh evro-američke politike u BiH i regionu će biti mogućnost ili nemogućnost da načelne i deklarativne ciljeve usaglase i koordinišu, a onda i sprovedu u praksi bez međusobnog takmičenja i rivalstava u personalnoj ili političkoj orijentaciji.

Razlog što još nema konkretnih detalja u vezi s planovima u narednom periodu leži u činjenici da je u SAD na vlasti i dalje administracija koju predvodi Donald Tramp, pa se evropski saveznici i dalje ustručavaju pokretati konkretne akcije u želji da ispoštuju formalnu primopredaju vlasti, a nova administracija, osim značajne, ali ipak i dalje deklarativne podrške novoizabranog predsjednika SAD Džoa Bajdena BiH u čestitki povodom 25 godina Dejtona, još se nije počela detaljnije baviti našim regionom.

Osim toga, zemlje članice EU više nemaju jedinstvenu politiku prema zapadnom Balkanu, osim formalno deklarisane politike otvorenih vrata za članstvo u EU. To se pokazalo, između ostalog, i činjenicom da zemlje članice nisu uspjele da usaglase zaključke u vezi s početkom pregovora o članstvu Sjeverne Makedonije i Albanije.

U službi za odnose s javnošću Evropske komisije su za "Nezavisne" rekli da je za EU uska koordinacija i partnerstvo sa SAD od esencijalne važnosti na zapadnom Balkanu, posebno, kako ističu, u dijalogu između Beograda i Prištine, za koji napominju da je to proces koji vodi EU. Ukazali su nam na zaključke Savjeta EU za spoljne poslove o želji EU da se ostvari strateška saradnja u brojnim regionima svijeta, uključujući i region zapadnog Balkana.

"Gdje god to bude moguće, našu saradnju trebalo bi proširiti i uključiti sve demokratije koje dijele naše mišljenje. EU je spremna da nastavi saradnju u svim područjima", saopšteno je nakon sjednice.

U SAD su brojni instituti i uticajni pojedinci iznijeli svoje prijedloge, a većina ih se slaže da Dejton treba ili ukinuti ili nadograditi. Osnovni razlog za jaču američku politiku u regionu bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da bude suzbijanje kineskog i ruskog uticaja u regionu. S obzirom na to da je ukidanje Dejtonskog sporazuma nerealno, jer o tome ne postoji unutrašnja saglasnost, većina konkretnih planova koje su objavili fokusira se na njegovu modifikaciju, koja bi dala jednaka prava svim građanima i pojednostavila funkcionisanje institucija.

Grad Dejton je prije dva dana objavio zaključke i preporuke njihove konferencije posvećene 25. godišnjici Dejtonskog sporazuma, u kojima se pozivaju na Bajdenovu poruku povodom ove godišnjice, u kojoj je izrazio spremnost da radi na promociji pravde, pomirenja i funkcionalne i multietničke BiH te da posao nije završen. U svojim zaključcima predlažu stratešku saradnju SAD i EU na odbrani liberalnih demokratija širom svijeta te naglašavaju da oslonac u EU u toj saradnji treba da bude Njemačka kao najvažnija zemlja u EU.
"Njemačka vlada očekuje američku inicijativu na zapadnom Balkanu, uključujući i u BiH, pod Bajdenovom administracijom. Ovo daje novoizabranom predsjedniku i njegovom timu temelj za novi pristup zasnovan na autentičnoj saradnji", kažu oni.

U osam zaključaka fokusiraju se na zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, borbu protiv korumpiranih političkih elita i pojednostavljenje administrativnog sistema. Smatraju da bi trebalo pomoći ljudima u BiH da se lakše i efikasnije bore za svoje interese, a vjeruju da OHR treba ojačati kako bi pomogao da se ove politike ostvare.

Mat Džozef, organizator konferencije i odbornik u Dejtonu, za "Nezavisne" kaže da od Bajdenove politike prema BiH očekuje da pomogne da se poboljša život običnih građana.

"Trebalo bi da se fokusira na to da pomogne istraživanje i procesuiranje predmeta korupcije, smanjenje birokratije, jačanje participacije građana BiH u vlasti, kao i da svi imaju zadovoljene osnovne potrebe. Dok budemo nastojali da počistimo korupciju kod nas u SAD, trebalo bi da pomognemo i vama da vi počistite svoju", rekao je.

Kurt Basuener, analitičar Centra za demokratizaciju politike i dobar poznavalac regiona, kaže za "Nezavisne" da je greška dosadašnjeg pristupa EU i SAD bila pretpostavka da lokalni političari zaista žele da se BiH priključi EU. On smatra da bi OHR trebalo da dobije jaču ulogu kako bi pomogao da se stvari pomjere s mrtve tačke.

"Mislim da SAD s novom Bajdenovom administracijom mogu katalizirati taj proces", smatra on.

(N.N.)

Japan namjerava da ukine automobile koji troše gorivo u narednih 15 godina i dostigne nultu emisiju ugljen dioksida, kao i da generiše dva biliona dolara rasta u zelenim tehnologijama do 2050. godine, saopštila je danas Vlada.

"Strategija zelenog rasta" podrazumijeva orijentaciju na vodonik u automobilskoj industriji, a ovo je akcioni plan čiju je realizaciju obećao premijer Jošihide Suga u oktobru.

Suga je rekao da su zelene investicije prioritet u obnovi ekonomije od posljedica pandemije kovid 19 i da bi se Japan uskladio sa EU, Kinom i ostalim zemljama koje imaju ambiciozne planove ove vrste.

Vlada će ponuditi poreske podsticaje i ostalu finansijsku podršku kompanijama u iznosu od 870 milijardi dolara godišnje kroz zelene investicije do 2030. godine i 1,8 biliona dolara do 2050. godine.

Planirano je da vozila koja troše gorivo budu zamijenjena do 2035. godine vozilima sa električnim pogonom, uključujući hibridne automobile i one koji koriste gorivne ćelije.

Da bi ubrzala širenje upotrebe električnih vozila, Vlada namjerava da značajno smanji cijenu baterija do 2030. godine.

Istovremeno se planira povećanje potrošnje vodonika na tri miliona tona do 2030. godine i oko 20 miliona tona do 2050. godine sa sadašnjih 200 tona godišnje u proizvodnji energije i saobraćaju.

(N.N.)

Policija je u Doboju uhapsila M. M. iz Banje Luke zbog napada na policajca.
Lice M.M. uhapšeno je iza ponoći, oko 00.40 časova, jer se oglušilo o naredbu da prestane sa vikom i agresivnim ponašanjem, te udarilo policijskog službenika u glavu.

Ovo lice nije zaustavilo automobil na izdato policijsko naređenje i nastavilo je kretanje, a uočeno je da je na vozilu razbijeno prednje lijevo staklo i otkinut lijevi retrovizor.

Zbog nastavljenog agresivnog ponašanja lice M.M. je prevezeno na Odjeljenje neuropsihijatrije u dobojskoj bolnici, gdje je zadržano na liječenju, saopćeno je iz dobojske Policijske uprave.

Povrijeđenom policajcu je ukazana ljekarska pomoć u Službi hitne pomoći Doma zdravlja Doboj.

Okončano je protestno okupljanje građana u Doboju, koji su izašli na ulice jer Centralna izborna komisija (CIK) nije potvrdila rezultate izbora u ovom gradu, čime je odblokiran saobraćaj na magistralnom putu.
Službenici dobojske Policijske stanice za sigurnost saobraćaja jutros su prijavili da se na magistralnom putu u Doboju spontano okupilo oko 1.500 građana koji su blokirali magistralni put Doboj - Maglaj u dobojskom naselju Vila.

Prijava je podnesena oko 10.45 sati. Za vrijeme blokade magistralnog puta saobraćaj je presmjeravan alternativnim pravcima.

"O svemu je obaviješteno nadležno Okružno javno tužilaštvo Doboj, prema čijim uputstvima ćemo preduzimati dalje mjere i radnje", navedeno je u saopćenju policije.

Građani su se oko 11:25 sati mirno razišli, a nakon završenog protesta normalizovano je saobraćanje na magistralnom putu, saopćeno je iz BIHAMK-a.

Podsjetimo, građani zahtijevaju smjenu aktuelnog predsjednika i članova Gradske izborne komisije, formiranje nezavisne izborne komisije te da u ponovljenim izborima bude onemogućen rad svim predsjednicima i članovima biračkih odbora kod kojih su uočene izborne nepravilnosti.

(klix.ba)

Zbog pandemije koronavirusa, ali i predstojećih praznika, građanima Bosne i Hercegovine je zabranjen ili ograničen ulazak u zemlje regiona.

Novom odlukom u Hrvatsku se privremeno zabranjuje ili ograničava ulazak u ovu zemlju.

Putnici koji dolaze iz zelenih područja Evropske unije (zemlje u kojima je manje od 100 zaraženih na 100.000 stanovinka), ne trebaju PCR test niti neki drugi uvjet za ulaz u Hrvatsku. Svi ostali trebaju negativan PCR test koji nije stariji od 48 sati ili se trebaju testirati pri dolasku u Hrvatsku i u izolaciji čekati rezultat.

Trenutno, gotovo da i nema zelenih regija u Evropi.

Ulazak bez negativnog PCR testa za građane iz EU država je dopušten za zdravstvene radnike, pogranične radnike, učenike, stažiste i studente koji svakodnevno putuju u inozemstvo uz uvjet da ne borave u Hrvatskoj i izvan nje duže od 12 sati.

Karantin od 10 dana

Putnici iz BiH ne mogu ući u Hrvatsku, osim ukoliko se radi o tranzitu.

Ova Odluka stupila je na snagu 1. decembra 2020. godine.

Državljani BiH koji žele ući u Sloveniju moraju posjedovati negativan PCR test ne stariji od 48 sati ili idu u obavezan karantin u trajanju od 10 dana.

Srbija i Crna Gora

Iako je član Predsjedništva BiH Željko Komšić jučer razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem te dogovorio da svi građani BiH mogu ući u Srbiju bez PCT testa, a ne samo stanovnici RS, ta odluka zvanično nije dostavljena Graničnoj policiji.

Tako da, dok se ne dostavi odluka, državljani BiH mogu ući u Srbiju sa negativnim PCR testom, ne starijim od 48 sati ili bez PCR testa, ali uz obaveznu 10-dnevnu izolaciju. Ova odluka ne važi za stanovnike Republike Srpske.

Tranzit za strane državljane ograničava se na period ne duži od 12 sati od momenta ulaska u Srbiju.

Što se tiče ulaska u Crnu Goru, građanima BiH moguć je ali uz obavezni PCR, ELISA ili ECLIA test star maksimalno 72 sata.

Tranzit kroz Crnu Goru bez posjedovanja testa omogućen je uz kontrolu vremena ulaska, prolaska kontrolnih punktova i izlaska, bez zadržavanja u Crnoj Gori.

(avaz.ba)

Više stotina građana Doboja, nezadovoljnih odlukom Centralne izborne komisije (CIK) BiH da ne potvrdi rezultate lokalnih izbora u ovom gradu, okupilo se pored magistralnog puta Doboj-Maglaj u dobojskom naselju Vila.
Veliki broj građana još pristiže, zbog čega je u ovom dijelu magistralnog puta saobraćaj usporen.

CIK nije objavio rezultate lokalnih izbora u Doboju, a na sjednici 19. novembra usvojio je zaključak o pokretanju postupka utvrđivanja povreda pravila izbornog procesa ili izbornih prava na biračkim mjestima u izbornoj jedinici Doboj.

Predstavnici dobojskih odbora PDP-a, DNS-a, SDS-a, Narodnog pokreta "Banja Luka zove" i SP-a su 17. novembra, zbog, kako navode, uočenih izbornih nepravilnosti, potpisali zajednički zahtjev o ponavljanju lokalnih izbora u ovom gradu koji je dostavljen CIK-u.

U zahtjevu se traži da budu smijenjeni aktuelni predsjednik i članovi Gradske izborne komisije, da CIK u Doboju formira nezavisnu izbornu komisiju, da u ponovljenim izborima bude onemogućen rad svim predsjednicima i članovima biračkih odbora kod kojih su uočene izborne nepravilnosti.

Oni su zatražili da ponovljene izbore prate nezavisne organizacije i da na biračkim mjestima bude postavljen videonadzor.

(klix.ba)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 25.12.2020.(petak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 25.12.2020.(petak):
- PJD Tešanj
Trafo područje Tešanj Cerovac br.1183, od 08:30 do 15:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Prijateljima, poslovnim partnerima i saradnicima, te svima pripadnicima katoličke vjeroispovjesti Sretno Badnje Veče i Čestit Božić želi firma Haskomerc 2 d.o.o. Jelah!

Svim katolicima u Bosni i Hercegovini upućujemo iskrene čestitke u povodu nastupajućeg vjerskog praznika.

Vjerujemo da ćete radost blagdana podijeliti sa svojim najbližim, prijateljima i komšijama u skladu sa vjekovnom tradicijom našeg međusobnog poštivanja, tolerancije i razumijevanja.

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA                       OPĆINSKI NAČELNIK

     Senad N. Subašić, dipl.ecc.                                         Mr.sci. Suad Huskić

Iako su prve aktivnosti digitalizacije TV signala u BiH  preduzete su još 2006. godine, institucije BiH nisu blagovremeno i efikasno provele potrebne aktivnosti koje bi osigurale okončanje procesa digitalizacije u definisanim rokovima. Kasnilo se u donošenju relevantnih odluka vezanih za proces digitalizacije TV signala, a kasnilo se i u provedbi aktivnosti nabavke i instalacije opreme za digitalizaciju TV signala.

Od odobrenih 36,9 miliona KM za Projekt višegodišnjih kapitalnih ulaganja digitalizacije javnih radiotelevizijskih servisa BiH, do sada je realizovano samo 6,7 miliona KM.

" Analogno emitiranje još uvijek zauzima frekvencije koje su trebale biti oslobođene za razvoj novih digitalnih tehnologija. BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi u kojoj se još uvijek emitira analogni TV signal. Većina građana BiH još uvijek je uskraćena za kvalitetan digitalni TV signal. Trenutno ne postoji aktuelni plan aktivnosti i rok za završetak procesa digitalizacije TV signala u BiH", kažu iz Ureda za reviziju institucija BiH. 

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine proveo je reviziju učinka na temu: ''Digitalizacija TV signala u BiH'' s ciljem da utvrdi da li su institucije BiH efikasne u provođenju aktivnosti digitalizacije i koje su posljedice zaostajanja.

Provođenje ove revizije trebalo bi doprinijeti realizaciji Ciljeva održivog razvoja, a naročito ciljeva održivog investiranja u infrastrukturu i inovacije, smanjenju nejednakosti i omogućavanju pristupa informacijama.

" Nalazi revizije ukazuju da institucije BiH nisu osigurale efikasnu i blagovremenu provedbu aktivnosti digitalizacije TV signala. Loše upravljanje aktivnostima digitalizacije bez planova sa jasno utvrđenim odgovornostima, aktivnostima i rokovima uzrokovali su da su probijeni svi rokovi za okončanje procesa digitalizacije uključujući i onaj koji je BiH preuzela kao obavezu iz međunarodnog sporazuma.  U BiH se još uvijek emitira analogni zemaljski TV signal i nije definisan konačan rok za okončanje procesa digitalizacije.Zbog kašnjenja u procesu digitalizacije TV signala najveću štetu imaju građani BiH kojim nije osiguran kvalitetan zemaljski digitalni signal i ekonomija BiH kojoj nisu oslobođene frekvencije za korištenje i razvoj novih digitalnih tehnologija", poručuju iz ovog Ureda. 

Ured za reviziju preporučuje da Ministarstvo komunikacija i prometa BiH izradi plan aktivnosti sa rokovima i odgovornostima za nastavak procesa digitalizacije TV signala,a da Vijeće ministara BiH treba osigurati nezavisan nadzor i redovno izvještavanje o provedbi aktivnosti digitalizacije.

(akta.ba)