Dolazeća administracija u SAD, koja na dužnost stupa 20. januara, i EU izrazili su želju da sarađuju na zapadnom Balkanu, ali ta saradnja još nema definisanu formu niti usaglašene politike. Najveći izazov za uspjeh evro-američke politike u BiH i regionu će biti mogućnost ili nemogućnost da načelne i deklarativne ciljeve usaglase i koordinišu, a onda i sprovedu u praksi bez međusobnog takmičenja i rivalstava u personalnoj ili političkoj orijentaciji.

Razlog što još nema konkretnih detalja u vezi s planovima u narednom periodu leži u činjenici da je u SAD na vlasti i dalje administracija koju predvodi Donald Tramp, pa se evropski saveznici i dalje ustručavaju pokretati konkretne akcije u želji da ispoštuju formalnu primopredaju vlasti, a nova administracija, osim značajne, ali ipak i dalje deklarativne podrške novoizabranog predsjednika SAD Džoa Bajdena BiH u čestitki povodom 25 godina Dejtona, još se nije počela detaljnije baviti našim regionom.

Osim toga, zemlje članice EU više nemaju jedinstvenu politiku prema zapadnom Balkanu, osim formalno deklarisane politike otvorenih vrata za članstvo u EU. To se pokazalo, između ostalog, i činjenicom da zemlje članice nisu uspjele da usaglase zaključke u vezi s početkom pregovora o članstvu Sjeverne Makedonije i Albanije.

U službi za odnose s javnošću Evropske komisije su za "Nezavisne" rekli da je za EU uska koordinacija i partnerstvo sa SAD od esencijalne važnosti na zapadnom Balkanu, posebno, kako ističu, u dijalogu između Beograda i Prištine, za koji napominju da je to proces koji vodi EU. Ukazali su nam na zaključke Savjeta EU za spoljne poslove o želji EU da se ostvari strateška saradnja u brojnim regionima svijeta, uključujući i region zapadnog Balkana.

"Gdje god to bude moguće, našu saradnju trebalo bi proširiti i uključiti sve demokratije koje dijele naše mišljenje. EU je spremna da nastavi saradnju u svim područjima", saopšteno je nakon sjednice.

U SAD su brojni instituti i uticajni pojedinci iznijeli svoje prijedloge, a većina ih se slaže da Dejton treba ili ukinuti ili nadograditi. Osnovni razlog za jaču američku politiku u regionu bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da bude suzbijanje kineskog i ruskog uticaja u regionu. S obzirom na to da je ukidanje Dejtonskog sporazuma nerealno, jer o tome ne postoji unutrašnja saglasnost, većina konkretnih planova koje su objavili fokusira se na njegovu modifikaciju, koja bi dala jednaka prava svim građanima i pojednostavila funkcionisanje institucija.

Grad Dejton je prije dva dana objavio zaključke i preporuke njihove konferencije posvećene 25. godišnjici Dejtonskog sporazuma, u kojima se pozivaju na Bajdenovu poruku povodom ove godišnjice, u kojoj je izrazio spremnost da radi na promociji pravde, pomirenja i funkcionalne i multietničke BiH te da posao nije završen. U svojim zaključcima predlažu stratešku saradnju SAD i EU na odbrani liberalnih demokratija širom svijeta te naglašavaju da oslonac u EU u toj saradnji treba da bude Njemačka kao najvažnija zemlja u EU.
"Njemačka vlada očekuje američku inicijativu na zapadnom Balkanu, uključujući i u BiH, pod Bajdenovom administracijom. Ovo daje novoizabranom predsjedniku i njegovom timu temelj za novi pristup zasnovan na autentičnoj saradnji", kažu oni.

U osam zaključaka fokusiraju se na zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, borbu protiv korumpiranih političkih elita i pojednostavljenje administrativnog sistema. Smatraju da bi trebalo pomoći ljudima u BiH da se lakše i efikasnije bore za svoje interese, a vjeruju da OHR treba ojačati kako bi pomogao da se ove politike ostvare.

Mat Džozef, organizator konferencije i odbornik u Dejtonu, za "Nezavisne" kaže da od Bajdenove politike prema BiH očekuje da pomogne da se poboljša život običnih građana.

"Trebalo bi da se fokusira na to da pomogne istraživanje i procesuiranje predmeta korupcije, smanjenje birokratije, jačanje participacije građana BiH u vlasti, kao i da svi imaju zadovoljene osnovne potrebe. Dok budemo nastojali da počistimo korupciju kod nas u SAD, trebalo bi da pomognemo i vama da vi počistite svoju", rekao je.

Kurt Basuener, analitičar Centra za demokratizaciju politike i dobar poznavalac regiona, kaže za "Nezavisne" da je greška dosadašnjeg pristupa EU i SAD bila pretpostavka da lokalni političari zaista žele da se BiH priključi EU. On smatra da bi OHR trebalo da dobije jaču ulogu kako bi pomogao da se stvari pomjere s mrtve tačke.

"Mislim da SAD s novom Bajdenovom administracijom mogu katalizirati taj proces", smatra on.

(N.N.)