Počela je potraga za selektorom fudbalske reprezentacije BiH. Nasljednik Dušana Bajevića bi, prema najavama, trebalo da bude poznat do kraja godine. Do tada će Komisija za izbor selektora u saradnji sa Stručnom komisijom obavljati pregovore s potencijalnim kandidatima, a na kraju će Izvršni odbor N/FS BIH donijeti konačnu odluku.

U javnosti su dosad procurile informacije da su kandidati za užarenu klupu "zmajeva" bugarski stručnjak Ivajlo Petev, Sergej Jakirović, Meho Kodro te Sergej Barberez, ali nema sumnje da će u narednim danima isplivati još imena. Odranije se spekulisalo da su među ozbiljnim kandidatima nekadašnji selektor Srbije i bivši prvi čovjek bijeljinskog Radnika Mladen Krstajić, zatim Dragan Jović, a kružilo je ime i Save Miloševića, bivšeg trenera Partizana.

Petev je, inače, prvi kandidat s kojim su obavljeni pregovori. Radi se o treneru koji je najveće uspjehe ostvario s Ludogorecem, s kojim je osvojio dvije titule prvaka Bugarske, a između ostalog još je radio na Kipru (AEL Limasol) i Hrvatskoj, gdje se nije proslavio na klupi Dinama. Sjedio je i na klupi reprezentacije Bugarske.

Uskoro bi mogla biti poznata uža lista kandidata nakon što novooformljena Stručna komisija, u kojoj se nalaze Zvjezdan Misimović i Emir Spahić, obavi pregovore s potencijalnim kandidatima. U svemu ovome pitaće se dosta i Komisija za izbor selektora (Elvedin Begić, Ivan Beus, Milorad Sofrenić, Irfan Durić i Vico Zeljković), koja će na kraju predložiti kandidata Izvršnom odboru N/FS BiH, koji će donijeti konačnu odluku.

Nema sumnje da novog selektora čeka težak posao nakon izuzetno loše godine, u kojoj bh. fudbaleri nisu uspjeli izboriti odlazak na Evropsko prvenstvo, usljed čega je poljuljana atmosfera u bh. reprezentaciji, koja je izgubila onaj kult stvoren u posljednjih nekoliko godina. Novog selektora veoma brzo očekuje prvi veliki izazov, "zmajevi" će već u ponedjeljak saznati rivale u kvalifikacijama za Svjetsko prvesntvo 2022. godine u Kataru, a naći će se tek u četvrtom šeširu, što će dodatno otežati put BiH ka SP. Evropske kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo igraće se od marta do novembra naredne godine, tako da je jasno da je pred Bajevićevim nasljednikom malo vremena da počne s misijom povratka bh. fudbala na pravi kolosijek.

Takođe, mnogi si mišljenja da novom selektoru treba dati malo više vremena nego prethodnicima, s obzirom na to da je u toku smjena generacije u bh. selekciji, koja će imati tešku misiju u nadolazećim kvalifikacijama, te da će mu biti potrebno vrijeme da iskristalizuje tim kojem će prioritet biti Euro 2024.

(E.S./N.N.)

Hrvatska od danas počinje da kažnjava kršenje epidemioloških mjera, pa će tako za nepravilno nošenje maski kazna iznositi 500 kuna, odnosno 65 eura.

Hrvatski sabor je izmijenio Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, pa će tako vlasnik privatnog posjeda, ukoliko organizuje ili dopusti održavanje privatnog okupljanja protivno odredbama ovog akta, platiti novčanu kaznu u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna (650 do 1.300 eura).

Pravno lice, ako se ne pridržava epidemioloških mjera, biće novčano kažnjeno od 10.000 do 40.000 kuna (1.300 do 5.200 evra), prenose hrvatski mediji.

Za prekršaje odgovorne osobe u pravnom licu, kao i preduzetnike, te fizička lica koja obavljaju drugu samostalnu djelatnost propisana je novčana kazna od 5.000 do 10.000 kuna (650 do 1.300 eura).

U Hrvatskoj je juče evidentirano 3.955 novih slučajeva zaraze virusom korona, a preminulo je 68 ljudi.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH potvrdila je na današnjoj sjednici izborne rezultate Lokalnih izbora 2020. za sve gradove i opštine osim za Doboj i Srebrenicu.

U CIK-u je jutros održana 94. hitna sjednica na čijem dnevnom redu je Prijedlog Odluke o utvrđivanju i objavljivanju rezultata Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine.

"Za načelnika opštine Srebrenica i Skupštinu opštine Srebrenica, gradonačelnika Grada Doboja i Skupštinu grada Doboja rezultati će biti utvrđeni dopunskom odlukom CIK-a BiH po sticanju neophodnih uslova za utvrđivanje izbornih rezultata za navedene nivoe vlasti u osnovoj izbornoj jedinici Srebrenica i osnovnoj izbornoj jedinici Doboj", saopšteno je iz CIK-a BiH nakon sjednice.

Odluka o utvrđivanju i objavlјivanju rezultata Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine stupa na snagu danom donošenja.

"Odluka će se objaviti 05.12.2020. godine na internet stranici Centralne izborne komisije BiH , i smatraće se da je danom objave ista dostavljena svim učesnicima u izbornom procesu", saopšteno je iz CIK-a BiH.

Dani 06., 07. i 08. decembar ove godine su tri dana za podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića.

"U skladu sa članom 6.9 stav (1) i (2) Izbornog zakona BiH protiv Odluke  o utvrđivanju i objavlјivanju rezultata Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine može se putem Centralne izborne komisije BiH podnijeti žalba Apelacionom odjelu Suda BiH  u roku od dva dana od dana objave odluke na web stranici Centralne izborne komisije BiH", navedeno je u saopštenju CIK-a BiH.

Centralna izborna komisija BiH naređuje ponovno brojanje glasačkih listića ako utvrdi da je učinjena povreda Izbornog zakona BiH i da ta povreda utiče na dodjelu mandata.

U Centralni birački spisak za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, koji su održani 15. novembra, upisana su ukupno 3.283.194 birača.

Obrađeno je 97,38 biračkih mjesta, odnosno 1.607.808 glasačkih listića.

(N.N.)

Na pograničnom području s Hrvatskom inspektori Službe za poslove sa strancima BiH ove su sedmice pronašli veliku grupa ilegalnih migranata, među kojima je bilo više od stotinu djece.

Svi su premješteni u prihvatne centre u Unsko-sanskom kantonu gdje će dobiti potrebnu zaštitu, potvrđeno je u subotu iz sjedišta ove službe u Sarajevu.

Kako je pojašnjeno u saopćenju, inspektori Službe za poslove sa strancima provode pojačani nadzor nad teritorijem uz međudržavnu granicu, a u mjestu Bosanska bojna u napuštenim su kućama zatekli desetke migrantskih porodica, prenosi Hina.

Identificirali su 53 porodice sa 199 članov,a od kojih su 105 djeca. Pronađeno je i dvoje djece bez roditelja.

Premješteni u privremene prihvatne centre
U objektima u kojima su ih zatekli nije bilo ni minimuma uvjeta za njihov boravak tokom zime pa su svi migranti u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migrancije (OPM) premješteni u privremene prihvatne centre "Borići" u Bihaću i "Sedra" kod Cazina, koji su predviđeni za smještaj porodica te žena i djece.

Migrantima je uz smještaj osigurana i medicinska trijaža, a oni su nakon toga izdvojeni u izolacijski dio ovih centara u skladu sa epidemiološkim mjerama za sprečavanje širenja korona virusa.

Iz Službe za poslove sa strancima BiH istakli su kako su smještajni kapaciteti u migrantskim centrima na području Unsko-sanskog kantona u potpunosti popunjeni te da tamo trenutno boravi više od 3.200 migranata.

Najmanje još toliko migranata smješteno je u dva prihvatna centra u okolini Sarajeva, a procjena je Ministarstva sigurnosti BiH kako u toj zemlji trenutno boravi do osam hiljada migranata.

(Al Jazeera)

Tim Vlade Zeničko-dobojskog kantona za prevenciju i borbu protiv korupcije, u novom sastavu, jučer je održao sastanak sa članovima Komisije Skupštine ZDK za borbu protiv korupcije.

Na sastanku je razgovarano o aktuelnim aktivnostima ova dva tijela, procesima koji su u toku te njihovoj realizaciji. Razgovarano je i o izradi programa rada za 2021. godinu, vodeći računa o potrebi harmonizacije planiranih aktivnosti.

Teme sastanka bili su i rizici na korupciju u zakonodavnom postupku i procjena koruptivnih rizika u propisima, a sve u svjetlu primjene Uredbe o procjeni uticaja propisa FBiH i Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u ZDK-u.

Zauzet je zajednički stav da se za članove oba tijela ubuduće organiziraju zajedničke obuke i radionice, a sve u svrhu institucionalnog jačanja borbe protiv korupcije u ZDK-u.

Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona razmtrao je i uvažio zahtjev Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK te dao preporuku da se u tom kantonu može krenuti u postepeno ublažavanje načina na koji se izvodi nastava, odnosno da se osnovci i srednjoškolaci mogu vratiti u školske klupe.

Nakon današnje sjednice Kriznog štaba, resorni ministar obrazovanja Spahija Kozlić kazao je da su saglasnost dobili, ali i uz striktno “pridržavanje epidemioloških mjera” te, u situacijama u koliko se pokaže povećanje broja oboljelih, da se vrate na striktni pristup.

-Mjere će zavisiti od škole do škole, jer na području Kantona postoje škole koje mogu organizirati nastavu bez bilo kakvog prelaska na on-line. Ministarstvo će narednih dana preispitati, odnosno korigirati postojeće Uputstvo, a koje je otišlo prema osnovnim i srednjim školama te dostaviti Uputstvo kojim će se ublažiti određene mjere kada je u pitanju izvođenje nastave – napominje ministar Kozlić.

Član Kriznog štaba i direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica Senad Husejnagić, napomenuo je da je, upoređujući sa stanjem u Federaciji Bosne i Hercegovine, kod mladih do 20 godina, a u koju spadaju učenici osnovnih i srednjih škola, u tom kantonu „stopa obolijevanja je duplo manja nego u FBiH“. Preko četiri puta je, kaže, manja stopa zaraženih i u odnosu na ostalu populaciju, stariju od 20 godina.

-To ukazuje da su dosadašnje provedene mjere u školama, odnosno metodologija koju su škole primjenile u smislu osiguranja potrebnog nivoa biosigurnosti kako ne bi došlo do širenja infekcije, pokazale se uspješnim. Krizni štab smatra i dao je preporuku Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta da krene u pravcu vraćanja djece u škole, odnosno smanjenja online nastave, kako bi se povećao kvalitet nastave – kazao je Husejnagić.

Ministar zdravstva i predsjednik Kriznog štaba ZDK Adnan Jupić, kazao je da je u proteklih sedam dana evidentirano 219 novozaraženih koronavirusom u tom kantonu te 24 smrtna ishoda.

-Znači, imamo nešto manji broj pozitivnih ljudi i smrtnih slučajeva, u odnosu na protekli period. Sada dolazimo, otprilike, na onaj dio od početka oktobra, kada smo imali znatno mirniju situaciju. Ali, opet ponavljam, nema mjesta bilo kakvome opuštanju, jer ovo je problem s kojim ćemo se mi još dugo nositi – kazao je Jupić.

U divljim kampovima koji se nalaze u šumama oko Velike Kladuše i Bihaća, u šatorima i improvizovanim nastambama od drveta i najlona, još boravi značajan broj migranata, a zbog uslova u kojima žive i koji su pogoršani hladnoćom i snijegom izvjesna je humanitarna katastrofa.

Na ovo su upozorili humanitarni aktivisti navodeći kako je život u sadašnjim okolnostima, po snijegu i niskim temperaturama nemoguć te da su u pitanju životi ovih ljudi.

Podsjećamo da je u proteklom periodu, u šumskim predjelima u blizini granice s Republikom Hrvatskom, formirano mnoštvo ovakvih improvizovanih naselja, u kojima je boravio veliki broj migranata.

Iz ovih kampova oni svakodnevno kreću u gejm, odnosno pokušavaju ilegalno preći na teritoriju susjedne države te potom nastaviti put ka zemljama Evropske unije. "Veliki broj migranata je praktično zarobljen na ovim mjestima, jer je sada mnogo teže ilegalno preći preko granice. Oni traže mjesta gdje mogu boraviti u ovim zimskim uslovima, smještaju se u napuštene kuće, devastirane proizvodne hale, kojih je veliki broj na ovim prostorima, provaljuju u vikendice. Osim nekoliko humanitarnih organizacija koje im dostavljaju hranu i odjeću, o tim ljudima niko ne brine, već su prepušteni sami sebi", kaže za "Nezavisne" Esad Šabanagić, novinar i publicista iz Velike Kladuše.

Prema njegovim procjenama, samo na prostoru ove općine nalazi se više stotina stranih državljana koji su ilegalno došli u BiH i nemaju smještaja.

U prihvatnom kampu "Miral" u tom gradu trenutno se nalazi više od 800 migranata i kapaciteti tog centra su popunjeni pa se u njega ne primaju novi korisnici.

Alarmantna situacija je i u prihvatnom kampu Lipa, nadomak Bihaća, gdje su migranti također smješteni u šatorima i gdje ne postoje uslovi za boravak migranata tokom zimskog perioda.

Tim povodom se oglasio i Peter van der Auweraert, šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH, te naveo kako situacija postaje nepodnošljiva.

On je istakao kako je potrebno što prije pronaći adekvatno rješenje prije nego što životi budu izgubljeni, a trenutno je u Lipi smješteno oko 1.000 korisnika.

Prema njegovom mišljenju, potrebno je izvršiti pritisak na državnu vlast kako bi se pronašlo rješenje.

Sekretar Crvenog križa Bihaća Salem Midžić kaže kako u šatorima nema grijanja i da su migrantima u zaštiti od zime na raspolaganju samo ćebad i zimska odjeća. Iako su politički zvaničnici Unsko-sanskog kantona od međunarodnih organizacija koje upravljaju kampom tražili da se tamo osiguraju uslovi za zimski boravak, na tom planu ništa nije učinjeno.

U policiji USK kažu kako se dolaskom hladnijeg perioda smanjio priliv migranata u Unsko-sanski kanton, ali da oni povremeno dolaze u većim grupama.

Prema sadašnjim procjenama, oko 1.500 migranata je bez riješenog pitanja smještaja, a dolaskom zime i hladnoća izgledna je nova humanitarna katastrofa u Unsko-sanskom kantonu.

(N.N.)

Jako nevrijeme koje je zahvatilo Banjaluku sinoć dovelo je rušenja stabala i do isključenja električne energije u mnogim seoskim naseljima, a neka od njih su i dalje bez struje.

"Brojni prekidi u snabdijevanju električnom energijom su uglavnom zabilježeni u seoskim područjima Manjače i Potkozarja - od Kola, Bukvaleka, Saračice, Čokora, Bronzanog Majdana, Kmećana, Obrovca, Subotice do Verića, Šimića i Piskavice", saopštili su u "Elektrodistribuciji".

Najteža situacija je u zaseku Jorgići čiji su mještani bez električne energije već 48 časova.

"Ekipe 'Elektrodistribucije' su na terenu i rade na sanaciji mreže i otklanjanju kvarova. Dinamiku poslova na mnogim lokalitetima otežava nepristupačan teren, odnosno porušena stabla koja se nalaze na putevima i duž dalekovodnih pravaca, zbog čega su radnici prinuđeni da traže alternativne pravce za dopremu neophodne mehanizacije", naveli su u Elektrodistribuciji.

Dodali su da njihovi terenski radnici satima bez odmora, na pljusku i kiši, rade na uspostavi urednog snabdijevanja.

"Očekujemo da će u toku dana većina kvarova na srednjenaponskoj mreži biti otklonjena", kazali su u "Elektrodistribuciji".

Željko Kovačević, predsjednik Savjeta MZ Bistrica, rekao je za "Nezavisne" da je nevrijeme izlomilo priličan broj stabala, koja su vjerovatno zbog hladnog vremena poledila i postala krta.

"Mnoga od tih stabala leže po glavnoj saobraćajnici. Saobraćaj je bio pušten jutros od 10.30 do 11 časova, ali sada je ponovo obustavljen, na terenu je policija koja reguliše saobraćaj", rekao je Kovačević.

Dodao je da u Bistrici nema struje od sinoć, a strujni kablovi su oboreni po šumama.

"Situacija je neopisiva, taman kada se jedno stablo raskrči, dva padnu. Jedan jako ružan prizor", kazao je Kovačević.

Kako ističe dodatan problem predstavlja magla na tom području Bistrice.

"U prolazu sam vidio i jedan automobil koji je noćas ostao zarobljen, jer ga je poklopilo drvo", naveo je Kovačević.

Zbog obilnih kišnih padavina u naseljima Donje Karadže i Kopčić, u opštini Bugojno, došlo je do plavljenja privatnih kuća, saopšteno je iz Federalne uprave civilne zaštite.

Nadležni organi angažovali su bager na čišćenju kanala za oborinske vode, a angažovani su i bugojanski vatrogasci.

Obilne padavine izazvale su i porast vodostaja i izlivanje potoka i rijeka iz korita u Livanjskom kantonu, te plavljenje više podruma u javnim i privatnim zgradama na cijelom području kantona.

Tokom noći Civilna zaštita primila je nekoliko dojava o porastu bujičnih potoka Prusačka i Oboračka rika, na području opštine Donji Vakuf, koji su prijetili plavljenjem privatnih posjeda i objekata.

Nadležni organi angažovali su bager i pumpe za vodu komunalnog preduzeća "Gradina" radi sprečavanja plavljenja objekata.

U toku noći Hidroelektrane "Jajce jedan" su na ulaznoj građevini iz Velikog plivskog jezera ispustile određenu količinu vode zbog previsokog vodostaja rijeke Plive. Ispuštanjem vode nije došlo do plavljenja objekata nizvodno.

Zbog porasta vodostaja rijeke Trebižat, na stanici Humac, koji je jutros iznosi 359 centimetara, proglašene su vanredne mjere zaštite od poplava. Redovna odbrana od poplave na ovoj rijeci iznosi 280 centimetara.

(N.N.)

Čuvena slika Vranduka njemačkog landscape slikara Carla Eberta našla se Hampel Fine Art aukciji po početnoj cijeni od 85 hiljada eura.

Utvrda Vranduk u Bosni našla se u katalogu njemačke aukcijske kuće u sekciji “Moderna umjetnost, impresionizam i slikarstvo 19. stoljeća”. Na slici koja je rađena tehnikom ulje na platnu, dimenzija 110×180 cm, potpisan je Carl Ebert (Stuttgart, 1821-Munchen, 1885).

– Pogled na tvrđavu koja se nalazi oko 14 kilometara nizvodno od grada Zenice. Izgrađena je na stijeni iznad klisure, ispod koje rijeka Bosna sa svojim okruglim lukom na lijevoj strani čini prirodnu zaštitu. U prvom planu, na obali rijeke, smjestila se grupa putnika s konjima. Muškarci su uglavnom u košuljama svijetlih boja s prslucima, širokim pantolama i crveno-bijelim turbanom. Iza njih je napola razrušena stara koliba i konj s mladim ždrijebetom. Na samoj se rijeci može vidjeti mali čamac s veslima i posadom, a s druge strane ljudi na obali rijeke. Veliki kompleks dvorca je u blistavoj svjetlosti izlazećeg jutarnjeg sunca, koje sija s lijeve strane kroz visoko prozirno plavo nebo s bijelim oblacima, dok okolne kuće i zgrade, kao i lijeva strana planine s rijekom, ostaju zasjenjene. Kvalitetna slika poznatog umjetnika, s izvanrednim smjernicama svjetla i sjene. Malo retuširanja – navodi se u katalogu aukcije koja je završena 3. decembra.

– Tokom katastrofalne kampanje Eugena Savojskog 1697. godine, kada je gotovo cijela Bosna bila u pepelu i dimu, tvrđava Vranduk bila je jedina neosvojena tvrđava. Stoljećima je podnosila svakakve napade, neprijatelje i katastrofe, ali gotovo uvijek je insistirala da ispuni svoje ime kao ‘Vrata Bosne’ – dodaje se u katalogu.

Čuvena slika trenutno se nalazi u privatnom vlasništvu, a kupljena je na aukciji u bečkom Dorotheumu 16. novembra 1993. godine pod brojem 84. Na ovoj aukciji slika još nije pronašla svog kupca.

(furaj.ba)

U odluci koja bi mogla postati presedan na Balkanu, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) objavila je 26. novembra da Vlada FBiH, počevši od 2021, više neće pružati subvencije koje podržavaju izgradnju malih hidroelektrana (MHE).

Vodeće globalne organizacije za očuvanje prirodne sredine koje su u septembru hitno pozvale Vladu FBiH da zabrani nove MHE, pozdravljaju potez Vlade FBiH, kao prvi korak u zaštiti hiljade kilometara divljih rijeka Bosne i Hercegovine i ljudi i divljih životinja koji ovise o ovim vodama.

Više od 430 malih hidroelektrana u BiH je do sada izgrađeno, u izgradnji ili je planirano. Počevši od 1. januara 2021, subvencije za nove MHE neće više postojati u ovom entitetu, a sredstva predviđena za to preusmjeriće se kao poticaji na obnovljive izvore energije poput sunčeve energije. Novi bi propisi mogli pomoći u sprečavanju izgradnje barem 162 mala hidroenergetska projekta na 79 rijeka, ali vjerovatno neće moći zaustaviti još 30 projekata na 20 rijeka za koje investitori navodno trenutno imaju dozvole.

“Tako je inspirativno vidjeti da lokalni okolišni aktivizam upotpunjen međunarodnom podrškom potiče rašireno protivljenje ovoj pogubnoj okolišnoj praksi”, rekao je Wes Sechrest, glavni znanstvenik i izvršni direktor Global Wildlife Conservation.

Sada je kritično da Vlada FBiH ispuni svoje obećanje ne samo svojim ljudima, već i građanima cijelog svijeta, koji žele vidjeti zaštitu evropskog “plavog srca“.

Brane koje se grade za MHE sa sobom nose i izgradnju pristupnih puteva, mostova i dalekovoda. Gradnjom brana, odnosno MHE, uništava se okolna šuma i ugrožavaju se životinje koje tu žive.

Brane na MHE uništavaju ne samo rijeke i okolinu, nego preusmjeravaju i ograničavaju pristup pitkoj vodi lokalnim zajednicama. Privreda i poljoprivreda sela i okolnih mjesta potpuno ovisi o zdravim, slobodnim i netaknutim rijekama.

Lokalne zajednice širom države, naprimjer mještani koji žive pored rijeka Neretvice, Kruščice, Kasindolke, Plive, Ugra, Bjelave, Lašve, Doljanke, Bunskih kanala i drugih rijeka protestuju, formirajući ljudski štit da spriječe buldožere da započnu s poslom. Mnogi stanovnici BiH rijeke smatraju dijelom svog identiteta.

“Petnaestogodišnji aktivista iz doline rijeke Neretvice rekao mi je da je ova rijeka srce ljudi iz njegovog kraja”, rekla je Marsela Pećanac, osnivačica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.

Dodaja je da srce koje trenutno najjače kuca na Balkanu je upravo plavo srce, kao i da političari i investitori to znaju.

“Pored 109 MHE izgrađenih u BiH posljednjih godina, govori se o novim koncesijama za dvije male hidroelektrane u Jajcu, srednjovjekovnom glavnom gradu BiH, koji se nalazi na ušću dvije prekrasne rijeke, Plive i Vrbasa. Aktivisti pozdravljaju najavljene mjere Vlade FBiH i neće stati dok svaka rijeka u BiH ne bude sigurna od besmislenog razaranja i dok naše rijeke opet ne poteku slobodno”, kaže Pećanac.

Osim zahtjeva za ukidanje subvencija za male hidroelektrane, članice Koalicije za zaštitu rijeka BiH također su hitno zatražile od Vlade FBiH da izdavanje okolišnih dozvola u potpunosti prebaci na nivo federacije za sve MHE veće od 150 kW te da se znatno poboljšaju kriteriji i formiranje komisija za analize studija utjecaja na okoliš.

Presudno je da Vlada FBiH ispuni sve zahtjeve, pored ukidanja subvencija, koji su joj uručeni i provede svoja obećanja i odluke u djelo te na taj način dugoročno zaštiti rijeke u FBiH od MHE i sličnih projekata. Članice Koalicije za zaštitu rijeka BiH također pozivaju drugi entitet u Bosni i Hercegovini, Republiku Srpsku (RS), da poduzme slične korake.

Nakon inicijative FBiH ranije ove godine, RS je takođe predložila sličan zaključak o zabrani daljnje izgradnje MHE, ali je Narodna skupština RS odbila prijedlog uprkos zahtjevu lokalnih zajednica.

“Otkazivanje subvencija za hidroenergiju najvažniji je korak za spas rijeka jer ograničava dva temeljna uzroka izgradnje brana: novac i korupciju”, rekao je Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje Plavo srce iz Riverwatcha.

Sve dok se ljudi budu mogli bogatiti uništavajući rijeke, gradit će se brane. FBiH može postati pokretač novog trenda za zaštitu rijeka u cijeloj Evropi.

“Iako je ovaj korak u potpunosti u skladu s EU Green Deal, najava mora postati stvarnost. Draga Vlado FBiH: Evropa vas gleda”, kaže.

Gotovo sve balkanske rijeke su u opasnosti i pod naletom izgradnje MHE, uz planove za izgradnju preko 3.000 brana od kojih je preko 1.000 planirano unutar zaštićenih područja.

U projekte gradnje MHE ulažu lokalni i strani investitori, iz raznih izvora finansiranja, uključujući subvencije za obnovljivu energiju. Pojedini investitori tvrde da hidroenergija može pomoći da BiH dostigne cilj od 40 odsto obnovljive energije (što je među najvišim ciljevima u Evropi), kako bi država bila korak bliže pridruženju Evropskoj uniji.

Iako postojeće MHE u BiH proizvode tek oko tri odsto ukupne godišnji proizvodene električne energije u državi, uz ogromnu štetu po okoliš, do sada vlada je nastavljala izdavati dozvole i subvencije za nove male i srednje hidro-projekte koji jako malo doprinose “obnovljivoj energiji“.

Aktivisti širom svijeta zalažu se za zaštitu “plavog srca“ evropskog kontinenta na sličan način kako je to napravljeno u SAD sa Zakonom o divljim rijekama (“Wild and Scenic Rivers Act“) koji štiti rijeke od prirodnog, kulturnog i rekreacijskog značaja. Oni bi također željeli vidjeti ustavnu zaštitu vode i pravo na čistu vodu u cijeloj BiH.

Rijeke između Slovenije i Albanije, uključujući i rijeke u Bosni i Hercegovini, smatraju se najvažnijim čvorištem za ugroženu biološku raznovrsnost slatkih voda u Evropi. Šezdeset devet vrsta koje žive u ovim rijekama ne živi nigdje drugdje u svijetu.

Balkanske rijeke – poznate i kao “plavo srce“ Evrope – su dom za pastrmku glavaticu, mekousnu i prespansku pastrmku; ugroženu (ili dunavsku) mladicu; ugroženog balkanskog risa i ugroženog bjelonogog raka. One pružaju kritično važno stanište za mnoge od 113 ugroženih vrsta slatkovodne ribe na Balkanu.

Prema stručnjacima za slatkovodne vode, ako se ovi planovi realizuju, najmanje 10 odsto evropskih vrsta slatkovodne ribe će izumrijeti ili biti na ivici izumiranja.

Međunarodna unija za zaštitu biološke raznovrsnosti u slatkovodnim ekosistemima trenutno ispituje prijedlog za proglašenje 11 ključnih područja biološke raznovrsnosti u BiH, s mogućnošću proširenja, i ističe da su ova mjesta od globalne važnosti za zdravlje planete i održanje biološke raznovrsnosti.

Organizacije koje su dio ove široke koalicije uključuju: 2020 Action, American Rivers, Arnika, Atelje za transformaciju zajednice – ACT, CEE Bankwatch Network, Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, David Brower Center, EarthAction, Earth Law Centar, EuroNatur Foundation, Freshwater Life, Global Wildlife Conservation, International Rivers, International Union for Conservation of Nature Species Survival Commission Freshwater Fish Specialist Group, IUCN SSC Freshwater Conservation Committee, Institute for Environmental Security, Rainforest Action Network, The Redford Center, Riverwatch, Save the Blue Heart of Europe, Shoal, the World Fish Migration Foundation, World Future Council i WWF.

(klix.ba)