U zeničkom naselju Babina Rijeka sinoć oko 23 sata došlo je do upotebe vatrenog oružja, a akcijom policije uhapšeno je šest osoba.

Glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Aldina Alić za Klix.ba je kazala da je policija privela šest osoba koje se dovode u vezu sa sinoćnjom pucnjavom u zeničkom naselju Babina rijeka u blizini zeničkih bazena.

Među uhapšenim je i muškarac koji je zadobio i lakše tjelesne povrede, a prema riječima očevidaca protekle noći čula se rafalna paljba.

Ovo je druga pucnjava u tri dana u Zenici, a prije dva dana uslijed povreda zadobivenih u pucnjavi u zeničkom naselju Jalija preminuo je J. H. iz Zenice.

Policija je u obje pucnjave reagovala te uhapsila sve osobe koje se dovode u vezu s ova dva događaja.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 11.08.2020.(utorak) i 12.08.2020.(srijeda) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 12.08.2020.(srijeda):
- PJD Tešanj
DV 10 kV Raduša
Naselja: Donja Raduša, Kašibovići, Gornja Raduša i Raduša Ilidža, od 08:00 do 16:00 sati.

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132

Istraživanja su provedena putem Valicon online panela JaZnam.ba na reprezentativnim uzorcima za BiH (n=500-650 po valu) online populacije

Iako se situacija u pogledu pandemije COVID-19 u BiH iz dana u dan pogoršava, čini se da bh. populacija još uvijek nije spremna vakcinisati se, jednom kada vakcina bude dostupna. Čak 39 posto građana ne planira se vakcinisati. Također, bh. građani u većini smatraju da vakcina ne bi trebala biti obavezna za sve.

S druge strane, potrebno je dodatno apelovati na svijest građana o učestalijem poduzimanju osnovnih mjera samozaštite poput pranja ruku, izbjegavanja grljenja i rukovanja i držanja fizičke distance kako bi se spriječilo širenje virusa.

Kompanija Valicon nastavlja, kontinuirano od mjeseca marta, na sedmičnoj/dvosedmičnoj osnovi pratiti utjecaj pandemije COVID-19 na građanke i građane Bosne i Hercegovine. Istraživanja su provedena putem Valicon online panela JaZnam.ba na reprezentativnim uzorcima za BiH (n=500-650 po valu) online populacije.

– Širenjem pandemije, sa sve većim porastom broja zaraženih virusom COVID-19, te sa sve većim udjelom mlade i zrele populacije koji oboljevaju, u svijetu se sa velikim interesovanjem i očekivanjima prate i informacije o testiranjima i mogućnostima pronalaska učinkovite vakcine. Osim izazova pronalaska učinkovite vakcine postoji i izazov prihvaćanja vakcine od strane javnosti, ali i pitanje koje se nalazi pred vladajućim institucijama – hoće li vakcinacija biti obavezna za sve građane. Stoga, kompanija „Valicon“ je htjela ispitati stavove bh. populacije u vezi potencijalne vakcine protiv COVID-19. Prema trenutnim rezultatima, bosanskohercegovačka populacija nije u potpunosti sigurna da li bi se vakcinisala protiv COVID-19 – navodi se.

Prema rezultatima, za vakcinisanje je 32 posto bh. populacije, a protiv 39 posto, dok je ostatak populacije neudlučan i nema jasan stav kada je u pitanju namjera eventualne vakcinacije protiv COVID-19.

– Kada detaljnije pogledamo dobijene rezultate, tek 11 posto populacije je u potpunosti sigurno da bi se vakcinisalo, jednom kada vakcina bude dostupna, dok je onih koji bi se vjerovatno vakcinisali, ali nisu potpuno sigurni nešto više od 21 posto ili petina bh. populacije. S druge strane, čak 39 posto bh. populacije nema namjeru da se vakciniše, od toga 22 posto ili petina navodi da se sigurno ne bi vakcinisalo, a 17 posto se vjerovatno ne bi vakcinisalo. Pored toga, značajan je procenat onih građana (29% ili gotovo trećina) koji nisu sigurni oko vakcinacije protiv COVID-19 što govori da među bh. građanima vlada određeni stepen nesigurnosti i bojazni kada je u pitanju sama vakcina – istaknuto je.

Dodaje se da su najčešće navedeni razlozi zbog kojih se bosanskohercegovačka populacija ne bi vakcinisala su:

– Manjak povjerenja u sigurnost po zdravlje same vakcine protiv COVID-19 (potencijalne nuspojave, sastav vakcine, itd.)

– Generalno nepovjerenje prema vakcinama svih vrsta

– Sumnja u postojanje samog virusa COVID-19

– Vjerovanje da je prirodni imunitet dovoljan u borbi protiv COVID-19 te da nema potrebe za primanjem vakcine

– Ne pripadanje rizičnoj skupini (starija populacija, hronični bolesnici)

– Bez obzira na ličnu namjeru o eventualnom vakcinisanju, provjerili smo kakav je stav populacije vezano za odluku o mogućoj obavezi vakcinisanja koje bi moglo biti postavljeno pred građane BiH. Tako, kada je u pitanju sama vakcina protiv COVID-19 te hoće li ona biti obavezna za sve građane u Bosni i Hercegovini, ako bi se pitali građani BiH, njih skoro dvije trećine (63%) smatra da vakcinisanje ne bi trebalo biti obavezno, dok nešto više od trećine (37%) podržava obaveznu vakcinaciju protiv COVID-19. Nisu pronađene značajne razlike između muškaraca i žena te po dobnim skupinama – navodi se u rezultatima istraživanja.

Ističe se da većina građana, njih 84 posto, navodi da uvijek ili često pere/dezinficira ruke nakon kontakta s drugima, 77 posto nastoji održati fizičku distancu i 72 posto izbjegava rukovanje i grljenje s osobama izvan vlastite porodice, okruženja.

– Kada je u pitanju nošenje maski, 81 posto građana nosi masku u zatvorenim prostorima, ali tek 30 posto to čini na otvorenom. Većina građana (77%) kaže da izbjegava posjećivati događaje, skupove s većim brojem ljudi, ali manje izbjegavaju posjete kafićima, klubovima i restoranima – to čini njih 56 posto. Starija populacija (55+) i osobe ženskog spola su puno više sklonije poduzimanju osnovnih mjera samozaštite kao što je pranje ruku, izbjegavanje rukovanja i grljenja, držanje fizičke distance, nošenje maske (u zatvorenom i otvorenom prostoru) te izbjegavanje društvenih događaja i ugostiteljskih objekata. S druge strane, mladi u dobi od 15-24 su veoma nedisciplinovani kada je u pitanju poduzimanje osnovnih mjera zaštite sebe i drugih protiv zaraze – istaknuto je.

Naglašeno je da općenito, kada posmatramo cijelu populaciju, može se reći da se svaki ili gotovo svaki deseti građanin BiH rijetko ili nikada se ne pridržava osnovnih propisanih mjera kao što su pranje ruku, nošenje maske u zatvorenom prostoru, izbjegavanje društvenih događaja, izbjegavanje rukovanja i grljenja, te držanje fizičke distance.

– Dodatno, svaki četvrti građanin i to uglavnom mlađa populacija redovno posjećuje kafiće i restorane kao što je bio slučaj prije pandemije dok petina rijetko ili nikada nosi masku na otvorenom. Stoga, potrebno je dodatno apelovati na svijest građana o učestalijem poduzimanju osnovnih mjera samozaštite poput pranja ruku, izbjegavanja grljenja i rukovanja i držanja fizičke distance kako bi se spriječilo širenje virusa – pokazali su rezultati istraživanja.

Obilne kiša praćena grmljavinom jutros je u Tuzli poplavila ulice i dovela do otežanog odvijanja saobraćaja.

Ovo je drugi put u zadnjih desetak dana da su tuzlanske ulice pod vodom.

Padavine nisu izazvale veće probleme osim težeg odvijan ja saobraćaj i nakupljanja vode na određenim lokacijama usljed začepljenja šahtova i drugih odvoda koje su čistile službe JKP Vodovod i kanalizacija Tuzla iz kojih su kazali da svakodnevno dobijaju pozive građana zbog začepljenja slivnika oborinske kanalizacije.

„Najveći problem nam predstavljaju nagle i velike količine padavina koje slivnici i fekalni kanali ne mogu prihvatiti i dolazi do izljevanja vode. Čim se smanje padavine, voda se povuče i ide svojim normalnim tokom“, ispričao je za Rašid Tanović, poslovođa u pogonu kanalizacije u JP Vodovod i kanalizacija Tuzla.

On je naglasio da služba radi 24 sata, a prioritet je da se sobezbijede uslovi za normalan saobraćaj na sjevernoj i južnoj saobraćajnici. Kako je kazao Tanović, najčešći uzroci začepljenja slivnika su velike količine vode i lišće. On apeluje na građane i stanare koji primjete nakupljanje lišća u slivnicima ispred svojih zgrada i objekata, da se angažuju i očiste.

Inače, poplave u većem obimu su nedavno zahvatile područje Tuzle te napravile ogromne štete. Komisija za procjenu šteta  Grada Tuzle nastalih prilikom stanja prirodne nesreće je i dalje na terenu kako bi se procijenilo pravo stanje nastalo nakon nesreće. Preliminarni podaci pokazuju da su štete veće od četiri miliona maraka,  a do sada je stiglo 430 prijava za štete koje su nastale na privatnim posjedima, komunalnoj infrastrukturi ali i one koje su načinjenje pravnim licima. Konačan izvještaj će razmotriti gradski Štab civilne zaštite i donijeti odluke o iznosu sredstava s kojima se može intervenisati u otklanjanju šteta.  Za sada je prioritet  otkloniti štete na komunalnoj infrastrukturi, putnim komunikacijama te sanirati oštećenja na vodovodnim i elektromrežama.

(N.N.)

IZVOR: Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

IZVOR: Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

NAPOMENA: Ukupni broj novih slučajeva je zbir za dane 04.08. (27) i 05.08. (6).

IZVOR: Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Pozivamo građane da se pridržavaju uputa i mjera kriznih štabova, a sve one koji obnašaju funkcije vlasti na angažman, solidarnost i službu narodu.

Borimo se za zdravlje svakog čovjeka, borimo se za svako radno mjesto.Samo zajedno možemo pobijediti!

VLADA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA

Službenici Policijske uprave Doboj uhapsili su pet vozača, a 37 isključili iz saobraćaja zbog vožnje u alkoholisanom stanju, dok su dva sankcionisana zbog upravljanja pod dejstvom droge ili psihoaktivnih lijekova.

Iz Policijske uprave Doboj su saopštili da je tokom akcije 1. i 2. avgusta, kontrolisano 357 učesnika u saobraćaju, od kojih je 235 alko-testirano.

Zbog učinjenih drugih prekršaja iz Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, sankcionisano je 29 učesnika u saobraćaju.

Policijska uprava Doboj apeluje da vozači motornih vozila, radi lične i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju, ne počinju vožnju i ne upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola, te da brzinu prilagode uslovima, stanju puta i vremenskim prilikima, uz obavezno korištenje pojasa.

(N.N.)

Broj žrtava razorne eksplozije u Bejrutu premašio je 100, dok je povrijeđeno više od 4.000 osoba.

Zvaničnici su objavili da očekuju da ta brojka nastavi rasti, dok spasilačke ekipe u ruševinama nastavljaju tražiti povrijeđene i umrle.

Libanski predsjednik Michel Aoun za srijedu je sazvao hitan sastanak kabineta, te je najavio da će u zemlji u naredne dvije sedmice biti na snazi vanredno stanje.

Vrhovno odbrambeno vijeće Libana predložilo je uvođenje vanrednog stanja i prijenos odgovornosti za sigurnost na vojsku.

U televizijskom izlaganju, predsjednik Aoun je rekao da je odlučio osloboditi sumu od 66 miliona dolara, u budžetu namijenjenu za hitne slučajeve.

'Rigorozne kazne za odgovorne'
Također je rekao da će biti pokrenula istraga o eksploziji i da će rezultati biti poznati za pet dana. Dodao je da će se odgovorni suočiti s najrigoroznijim kaznama.

Dok se cijeli svijet ujedinio i ponudio Libanu pomoć, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da su mu generali rekli da je eksploziju izazvala „neka vrsta bombe“.

„Sreo sam se sa nekim od naših velikih generala i čini se da oni misle da to nije bio događaj izazvan nekakvom fabričkom eksplozijom... Čini se da oni misle da je u pitanju bio napad. Bila je to neka vrsta bombe“, kazao je Trump, prenio je Tanjug, pozivajući se na AP.

Više libanskih zvaničnika je prethodno reklo da je eksploziju u skladištu u bejrutskoj luci najvjerovatnije izazvalo 2.750 tona amonijaka, koji tu više godina bio uskladišten mimo sigurnosnih pravila.

Novinarka Al Jazeere Zeina Khodr iz Bejruta javlja kako je šef opće sigurnosti države, general Abbas Ibrahim, posjetio mjesto eksplozije i kazao kako izgleda da je do nesreće došlo uslijed detonacije jako eksplozivnog materijala koji je bio uskladišten u luci.

Direktor libanske carine Badri Daher rekao je da njegova agencija nije odgovorna za skladištenje amonijum nitrata, te je prst uperio u šefa like Hassana Koraytema.

Potres snage 3,5 stepena
„Oni su odgovorni i mogu reći da je tamo bio materijal koji, u prvom redu, tu nije smio biti“, rekao je.

Njemački centar za geonauke GFZ objavio je da je eksplozija izazvala potres od jačine 3,5 stepena, a on se osjetio čak i na Kipru, koji se nalazi na udaljenosti od 200 kilometara.  

Prema riječima Mirne Doumit, predsjednice Reda medicinskih sestara Bejruta, u libanskom glavnom gradu su potpuno uništene tri bolnice.

EKsplozija se osjetila čak i na Kipru, koji se nalazi na udaljenosti od 200 kilometara  EPA
„Morali smo evakuisati pacijente iz tih bolnica u druge objekte. Uz to, imamo još dvije bolnice koje su djelimično uništene. Ovo je ogromna katastrofa i težak udarac za zdravstveni sistem, koji je ionako krvario,“ rekla je za Doumit za Al Jazeeru iz Libana.

„Ne mogu pronaći riječi da opišem ono što se desilo. Kao da smo u horor filmu“, dodala je.

Nasser Yassin, profesor na Američkom univerzitetu u Bejrutu rekao je Al Jazeeri da sumnja da će libanska vlada sama moći da se nosi sa katastrofom.

„U proteklih nekoliko mjeseci, vidjeli smo da libanska vlada ne donosi ispravne odluke o ekonomiji, finansijama i socijalnoj politici. Zato ne mogu zamisliti da se uspješno nose sa ovom katastrofom“, rekao je.

Iranski predsjednik Hassan Rouhani ponudio je da pošalje medicinsku pomoć Libanu, te je dodao kako je njegova zemlja spremna ponuditi liječenje povrijeđenim.

(Al Jazeera)

Broj izdatih viza za radnike sa zapadnog Balkana tokom korona-krize je znatno opao. Istovremeno, njemačke građevinske firme upozoravaju da neće biti u stanju da izvedu sve radove.

U prvoj polovini ove godine izdato je samo 4.801 viza, dok je 2019. godine izdato ukupno 27.259 viza za radnu snagu iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, sa Kosova, iz Sjeverne Makedonije i Srbije. Diseldorfski list „Rajniše post” piše da su razlog za znatno manji broj izdatih viza, u okviru takozvanog Pravila za zapadni Balkan, ograničenja javnog života koja su uslijedila nakon proglašenja pandemije. U mnogim zemljama njemačka diplomatska predstavništva koja izdaju vize radila su samo ograničeno.

Istovremeno, građevinske firme u Njemačkoj upozoravaju da će imati velikih problema s radnom snagom ukoliko pojednostavljena pravila za dobijanje vize ne budu produžena i nakon decembra. Bez takozvanog Pravila za zapadni Balkan, samo bi Građevinska udruženja Sjeverne Rajne Vestfalije „odjednom ostala bez 52.000 radnika”, izjavio je za list „Rajniše post” direktor udruženja Herman Šulte-Hiltrop. „Onda bi 2021. imali situaciju da radovi na gradilištima u oblasti izgradnje stambenog prostora moraju i potpuno da se obustave.”

Pravilo za Zapadni Balkan do 2023. godine

U julu je saopšteno da bi Njemačka trebalo da produži posebnu dozvolu koja omogućava dolazak radnika sa zapadnog Balkana. Agencija dpa koja je imala uvid u nacrt uredbe Ministarstva za rad, piše da će tzv. Pravilo za Zapadni Balkan iz 2016, koje ističe u decembru ove godine, ostati na snazi do 2023. Godišnje će u zemlju na taj način ubuduće u Njemačku moći da uđe najviše 25.000 radnika.

To Pravilo pojednostavljuje pristup radnika njemačkom tržištu rada: omogućava lakše dobijanje vize i bez znanja njemačkog jezika i poslovnih kvalifikacija. Uslov za dobijanje vize je da podnosilac zahtjeva dostavi radni ugovor i da to odobri Savezna agencija za rad.

Šulte-Hiltrop pozdravlja planove njemačke vlade o produženje Pravila za Zapadni Balkan, ali ne shvata zašto se kao gornja granica navodi 25.000 radnika godišnje. „Radi se o poslovima za koje ovdje kod nas nećete naći nikoga – kao recimo stručnjaci za armaturne mreže”, izjavio je za „Rajniše post” Šulte-Hiltrop, ali i ukazao na to da će narednih godina zbog starosti 150.000 od ukupno 850.000 zaposlenih u građevinskoj industriju prestati da radi. Šulte-Hiltrop smatra da gornja granica od 25.000 ljudi samo „nepotrebno zaoštrava ionako već napetu situaciju”.

(dw.com)

Udruženje privatnih poštanskih operatera (UPP) u Bosni i Hercegovini zatražilo je od Agencije za poštanski promet BiH i tri javna poštanska operatera da odustanu od inicijative da se Bosna i Hercegovina izuzme iz odredaba članova 15 i 20 Svjetske poštanske konvencije, odnosno da javni operateri odustanu od pokušaja legalizacije naplate 1,8 KM za međunarodne dolazeće pismonosne pošiljke.

“Činjenica je da tri javna poštanska operatera u Bosni i Hercegovini vrše naplatu naknade u iznosu od 1,8 KM za međunarodne dolazeće pismonosne pošiljke. Navedene pošiljke su po Svjetskoj poštanskoj konvenciji izuzete od obaveze plaćanja naknade, pa je jasno da javni poštanski operateri nelegalno vrše ovu naplatu”, naveli su iz Udruženja privatnih poštanskih operatera u BiH u dopisu Komisiji za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda BiH, koja je to pismo “primila k znanju”.

U UPP-u naglašavaju da je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) u skladu s aktima Svjetske poštanske unije po službenoj dužnosti provela nadzor javnog operatera “Hrvatska pošta” iz Zagreba i donijela rješenje kojim se javnim operaterima zabranjuje naplata duple poštarine za međunarodne odlazeće pošiljke do dva kilograma.

U suštini, privatni poštanski operateri se bune što tri javna poštanska operatera, odnosno “BH pošte”, “Pošte Srpske” i “Hrvatska pošta Mostar” za dostavu uglavnom robe naručene preko interneta naplaćuju 1,8 KM. Kako UPP ističe u pismu, ta naknada od 1,8 KM je često veća od vrijednosti samog paketa, s tim da je nelegalna jer je poštarina već plaćena odlaznoj pošti.

“Mi smo u neravnopravnom položaju. Konkretno, direktno nas ne dotiče to što javni operateri naplaćuju tu naknadu, ali i mi isto radimo te pošiljke i ne naplaćujemo kao oni. Tražimo samo iste uslove i ništa više”, rekli su nam u UPP-u, dodajući da je i više nego očigledno da se naplatom 1,8 KM krše zakoni i međunarodne konvencije.

U Agenciji za poštanski promet BiH kažu da naplata 1,8 KM za pismene pošiljke iz inostranstva nije u koliziji s odredbama domaćeg i međunarodnog zakonodavstva u oblasti poštanskog saobraćaja, dok u JP “Pošte Srpske” ističu da su u cilju povećanja bezbjednosti i kvaliteta u prenosu pošiljaka donijele odluku da sve obične pismonosne pošiljke u uvozu koje sadrže robu evidentiraju pojedinačno.

“To znači da ‘Pošte Srpske’ sve pismonosne pošiljke s robom koje prispijevaju neevidentirane od momenta preuzimanja pa do uručenja primaocima pojedinačno evidentiraju, te na taj način povećavaju sigurnost u prenosu navedenih pošiljaka“, kažu u “Poštama Srpske”, ističući da naplata dodatne poštarine nije u suprotnosti sa domaćim niti međunarodnim aktima.

Prema nezvaničnim informacijama, Agencija za poštanski saobraćaj BiH od Ministarstva transporta i komunikacija BiH zatražila je da se podnese inicijativa Kongresu Svjetske poštanske unije da se BiH izuzme akata Svjetske poštanske konvencije, koja kaže da se ne smije dva puta naplaćivati poštarina.

Rok za dostavu ove inicijative Kongresu Svjetske poštanske unije istekao je 10. juna, ali BiH je nije podnijela nadajući se da će imati dodatni rok zbog problema sa virusom korona, a i zbog činjenice da se još ne zna kada će i na koji način zasjedati ovaj kongres.

Ipak, Ministarstvo transporta i komunikacija BiH zatražilo je od Agencije za poštanski saobraćaj da precizira zakonski osnov za podnošenje inicijative, uz napomenu da ukoliko se ocijeni da je za podnošenje inicijative preduslov izmjena zakona u BiH, da će se ta inicijativa smatrati preuranjenom.

(akta.ba)

Drvorezbarstvo je umjetnički zanat duboko ukorijenjen u tradiciju i kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine i njenih naroda, a spretne ruke majstora na specifičan način obrađuju drvo oraha, trešnje, tise ili javora.

Jedan od majstora koji je izučio tajne ovog starog zanata je i Elvir Hambašić iz maglajskog naselja Donji Ulišnjak.

Konjičko drvorezbarstvo najpoznatije je u BiH i 2017. godine upisano je na UNESCO-ovu listu nematerijalne svjetske baštine u Evropi, a baš kod drvorezbara koji uživaju svjetsku slavu Elvir je "pekao" zanat, te se sa stečenim znanjem vratio u Maglaj.

"Drvorezbarstvom se bavim više od 12 godina, a ljubav prema zanatu razvijala se od samog djetinjstva, kada sam kao dječak od drveta pravio razne figure, čija izrada mi je kroz život pomogla da brže i lakše savladam posao kojim se danas bavim", pripovijeda Elvir za "Nezavisne".

Drvene rezbarije, koje uključuju namještaj, sofisticirane interijere i male dekorativne predmete, ističu se prepoznatljivim ručno izrezbarenim motivima i vizuelnim identitetom, a prva Elvirova rezbarija u drvetu bila je Maglajska tvrđava.

"Danas većinom radim velike stvari kao što su sećije, stolovi, stolice ili preciznije rečeno radim kompletne bosanske sobe, koje su vrlo važan segmenat prošlosti, ali i sadašnjosti našeg naroda, našeg bitisanja i bivanja. Svaki predmet je rezbaren tako da cijela soba bude u bosanskom stilu", priča maglajski drvorezbar.

Objašnjava da predmete izrađuje od drveta oraha, trešnje i javora, ali s obzirom na to da je orah teže nabaviti - trešnja je odlična zamjena.

"Prije početka rada prvo odaberem drvo s kojim ću raditi, poslije toga dolazi rad na stolarskoj mašini, lijepljenje isječenih dasaka, zatim crtanje šare i rad sa dlijetima, a poslije toga cijeli predmet sklapam i lakiram i tako dolazim do gotovog proizvoda", priča Elvir radeći posao koji nazivaju i pjesmom u drvetu.

Kazuje da što je predmet jednostavniji to je i vrijeme izrade kraće, dok je za veće i komplikovanije predmete potrebno i više vremena - na primjer, za jedan veliki peškun (sto) potrebno je 15 do 20 dana intenzivnog rada.

Drvorezbarstvo je Elvirov posao, ali i porodični posao cijele porodice Hambašić - u radionici mu pomažu supruga Sanida i djeca, srednjoškolci Amar i Irma, ali i šestogodišnja Amna.

"Supruga je po zvanju frizerka, ali napustila je taj posao, učila je uz mene i više od deset godina se bavi drvorezbarstvom i pomaže mi. I djeca su od velike pomoći, svako ima svoja zaduženja - svi imamo svoje uloge u izradi svih predmeta, zajedno rezbarimo drvo", ponosan je Elvir.

Jedini izvor prihoda za ovu petočlanu porodicu upravo je drvorezbarstvo, a svoj dom u naselju Donji Ulišnjak, koji podsjeća na izložbeni salon tradicionalno rezberenog namještaja, Hambašići su izgradili od sredstava zarađenih vlastitim radom u njihovoj radionici "Suvenir".

Za kraj razgovora Elvira smo pitali hoće li ovaj tradicionalni zanat nagristi zub vremena, s obzirom na to da smo svjedoci da stari zanati polako padaju u zaborav, a on kazuje da svaki stari obrt vremenom "pada", ali da misli da će ovaj zanat poživjeti još dugo, jer će uvijek biti ljudi koji će voljeti ovakav stil namještaja.

"Ljudi su vijekovima unazad voljeli imati komad namještaja rezbarenog u drvetu u svom domu, a mi smo primjer da su ovakvi komadi i danas traženi", zaključuje Elvir.

Bicikl od drveta
Hambašić je krajem prošle godine predstavio i svojevrsnu atrakciju Maglaja, ali i cijele BiH - drveni bicikl.

"Odmarao sam od drvorezbarstva i kako nisam mogao samo sjediti, pretražujući internet, pronašao sam drveni bicikl. Sama pomisao da nešto takvo postoji me zainteresirala, istraživao sam i shvatio kako i ja mogu napraviti jedan", prisjeća se Elvir.

Ram bicikla izrađen je od kvalitetne orahovine, a nesvakidašnje prevozno sredstvo kompletirano je dijelovima japanskog bicikla Shimano.

"Bicikl ima 21 brzinu, a težak je svega 12 kilograma. Prvi put kada sam ga provozao naparavio sam najmanje 100 slika sa mještanima koje je bicikl oduševio", kazuje Elvir.

(N.N.)