Najmanje 32 hiljade ljudi u BiH ostalo je bez posla od početka pandemije koronavirusa, no to je, izgleda, tek vrh ledenog brijega. Nova otpuštanja, posebno u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva očekuju se već na jesen.

Ugostiteljska djelatnost, hotelijerstvo, trgovina, umjetnost, ali i proizvodnja – najviše su pogođeni posljedicama koronavirusa. Mnogi privredni subjekti rade sa 20 posto do 50 posto kapaciteta, neki su silom prilika morali staviti ključ u bravu.

“Svi smo mislili da će ovo trajati neka dva – tri mjeseca, nakon čega će se nastaviti normalan život, tako smo se i ponašali. Neki su otpustili radnike, pa su ih počeli vraćati kada je život malo krenuo, neki su crpili vlastite rezerve, međutim, sedam mjeseci je dug period, dosta se toga potrošilo i sada počinje realan život. Sada se uposleni moraju prilagoditi realnim potrebama, a definitivno da je tržište palo”, rekao je predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

Da je palo, potvrđuje i broj radnika koji su ostali bez posla, najviše u uslužnom sektoru.

“Mi možemo očekivati još goru situaciju polovinom septembra, kada se završi ljetnja sezona, tada će biti otpušten veliki broj radnika, prvenstveno u Neumu. Ovdje, u kontinentalnom dijelu FBiH puno se hotela zatvorilo tokom ovog mjeseca”, rekao je Senad Halilović, predsjednik Udruženja turističkih privrednika BiH, piše N1.

Ništa bolja situacija nije ni u RS. Ništa bolja situacija nije ni u RS.

“Oko 2.000 radnika je u zadnjih 15-ak dana otpušteno iz sektora ugostiteljstva. Ako se ne izađe sa pravovremenim mjerama, ako Vlada ne ponudi pomoć i mjere ovoj privrednoj grani, taj broj će znatno da se uveća”, rekao je Vladan Šurlan iz Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS.

O tim mjerama predstavnici Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS danas su razgovarali i sa entitetskim premijerom Radovanom Viškovićem, no, čini se, bez nekog rezultata.

“Ništa konkretno se ne preduzima, sve se završava na razumjevanju i na priči. Nama treba nešto konkretno da se učini, kako bismo vidjeli da nismo ostavljeni sami”, dodao je Šurlan.

Mjere, tamo gdje ih ima, uglavnom su zakasnile – naglašavaju privrednici.

“Korona zakon 2 ne možemo čekati. Mi sada imamo pregovore sa Ministarstvom turizma FBiH koji imaju razumjevanja prema turističkim subjektima, ali sve to ide sporo”, rekao je predsjednik Udruženja turističkih privrednika BiH Senad Halilović.

A vrijeme neumitno curi. U Federaciji BiH (FBiH) za sedam dana, od 27 jula do 3. avgusta, bez posla je ostalo gotovo 1.700 radnika, podaci su Poreske uprave tog entiteta. U RS, od početka pandemije na evidenciju nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje prijavilo se 10.429 lica, kojima je prestao radni odnos, dok je njih 9.199 brisano zbog zaposlenja i obavljanja privatne djelatnosti.

Romska populacija u Bosni i Hercegovini na teži način suočava se sa koronavirusom, prvenstveno zbog velike nezaposlenosti, loših uslova u kojima većina živi, ali i nedostatka higijenskih potrepština.

U Savezu Roma BiH kažu da osim nekoliko opština koje su im pomogle donacijama i udruženja Roma, niko nije pomogao u donacijama higijenskom opremom tokom pandemije, javlja BHRT.

“Testiranje još niko nije išao. Mislim evo vidite, narod se i dalje boji. Maske ima narod se čuva. Ko se čuva dobro je, ko se ne čuva, opet šta znam”, kaže Mirsad Zahirović, naselje Crni vrh, Sarajevo.

Pandemija koronavirusa involvirala se u sve sfere društva, naročito u onaj dio koji se odnosi na ekonomsku situaciju. Kada o tome govorimo tu su najugroženiji svakako Romi u BiH sa kojima smo razgovarali, i koji kažu da vlasti i nisu pokazale sluha za njihove probleme, te da nisu u dovoljnoj mjeri dobili potrebne maske i ostala higijenska sredstava kada se govori o pandemiji.

“BiH do sada nije obezbijedila ni jedan vid pomoći. Par puta sam kontaktirao Dom zdravlja Vrazovo, obavještavao o pristiglim porodicama iz inostranstva. Da su stigli u BiH pogotovo početkom aprila ušli su u BiH nisu bili testirani. Zašto Domovi zdravlja ne rade svoj posao na način kako bi morali to da rade”, govori Dervo Sejdić, predsjednik Saveza Roma BiH.

“Javno kažem, ne dam svoju djecu u školu. Ja neću sutra da svoje dijete liječim da se ja zarazim. Ja sam dijabetičar to je opasno po mene, a drugo to mi je sve na svijetu, što da ja svoje dijete zarazim zbog nečije gluposti”, mišljenja je Roberto  Sejdić, naselje Crni vrh, Sarajevo.

Sa strahom od pandemije, ali i nedostatkom maski i higijenskih sredstava, suočavaju se i Romi u banjalučkom naselju Veseli brijeg.

“Svi se štite kako mogu i znaju. Ni doktorima kada se razboliš, malo nešto prehladiš odmah misle da je korona, a da provjere, kakvi”, smatra Jelena Osmanović, naselje Veseli brijeg, Banja Luka.

“Masku kada idemo u grad. Ne hodamo nigdje. Čuvamo se”, kaže Ajša Mujkić, naselje Veseli brijeg, Banja Luka.

Iz mostarskog udruženja Humano srce, poručuju da su sami prikupili nešto maski i rukavica, te da je to sve što im je na raspolaganju. Ističu, mnogo toga je potrebno, a nikoga nije briga.

“Niko ni iz Vlade da je došao da pita kako ta djeca žive. Da li imaju šta jesti. Da pomognu malo ovoj dječici. Znate šta je, ne moramo sada okretati glavu kad je Rom Ciganin, pa svi smo mi ljudi”, rekao je Dževad Gegić, predsjednik Udruženja „Humano srce“ Mostar.

“Tako sam bolesna i meni je svejedno, pošto nemam nikavu mogućnost nemam napolju spavam”, ispričala je Bibica  Sulejmanović iz  Mostara.

Kako u udruženjima ističu, sretna okolnost je ta da do sada nema zaraženih koronavirusom, osim dva slučaja za koja se pretpostavljalo da su pozitivni. Jedan u Sarajevu, drugi u Bihaću. Možda je pandemija ta koja bi sve koji su to zaboravili trebala podsjetiti da čovjeka čine djela.

Dnevno povećanje broja oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj otvara sve više pitanja o tome kad će biti poznate i kakve će biti epidemiološke mjere, kako bi se u očekivanim hladnijim danima dodatno smanjile mogućnosti širenja Covida-19.

No, čini se da se za buduće odluke Štaba ipak čeka ona Ustavnog suda, koja bi trebala odgovoriti na pitanje jesu li izmjene Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti bile ustavne. Tačnije, neki tvrde da su te izmjene omogućile Štabu da donosi mjere koje zadiru u ustavna prava, što drže protuustavnim i traže decidirani odgovor Ustavnog suda.

Jutarnji list saznaje da, bude li Ustavni sud potvrdio legitimitet Štaba, uskoro bi uslijedile mjere kojima će se nastojati smanjiti šansa virusa. Među ostalim, predviđa se obavezno testiranje svih zdravstvenih i nezdravstvenih uposlenika koji rade u sistemu prije povratka na radno mjesto, bilo s godišnjeg ili s bolovanja. Isto se već provodi u nekim domovima za starije, a u nekoliko navrata “uhvaćeni” su zaraženi djelatnici koji su bili bez ikakvih simptoma. Ta mjera postala bi obavezna za sve.

Sigurno je da će se u svim zatvorenim prostorima morati nositi maske, uljučujući i na radnom mjestu, ako se radi u prostorima otvorenog tima (nema kancelarija). Ograničit će se i broj osoba na svadbama, vjerovatno u početku na tridesetak, ali ako se pokaže da je ta vrsta okupljanja i dalje izvor zaraze, dogodit će se ono što trenutno vrijedi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a to znači u “svadbenoj povorci” bit će samo mladenci i uža porodica.

Morat će se ograničiti i okupljanja na javnim mjestima, što znači da oni koji žele organizirati neko događanje s većim brojem ljudi, to mogu samo tako da se proširi područje događanja. Primjerice, zagrebački advent morat će “okupirati” više gradskog prostora ako bude želio dobiti dozvolu.

Nova školska godina također će se detaljno organizirati. Čini se da postoji suglasje gotovo svih zemalja EU da djeca do deset godina trebaju ići na nastavu u škole, a ona starija mogu je pratiti online. Odluke o organizaciji nastave za predstojeću školsku godinu ovisit će i o kapacitetima škole, odnosno tamo gdje se nastava inače odvije samo u jednoj smjeni moguće je da se uvede i druga, kako bi u isto vrijeme i u školi i u razredu bilo što manje učenika.

Odluke o nastavi u školama za mlađe dobne grupe učenika temelje se i na nekim novim, upravo objavljenim studijama, prema kojima djeca mlađa od 10 godina nemaju sposobnost prenošenja koronavirusa kao odrasli, dakle manje su opasna za ukućane. No, kod onih starijih, sposobnost prenošenja virusa identična je s onim odrasle populacije.

“Rizik za infekciju i njeno prenošenje raste s dobi”, rekao je dr. Alasdair Munro, s odjela za zarazne bolesti iz Sveučilišne bolnice Southamptonu. Upravo to je razlog što većina stručnjaka drži da bi nastava za stariju djecu trebala biti online, budući da brže šire infekciju.

Čini se da će se u kratkom vremenu morati donijeti mjere vezane uz “tretiranje” Covida-19, koje će biti obavezne, sviđalo nam se to ili ne, a za koje postoje dokazi da su učinkovite. Ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama, vode se rasprave, ali na kraju se sve svodi na činjenicu da je nakon lockdowna otvaranje povećalo broj oboljelih.

Drugim riječima, ono za što se odluči štab ili drugo mjerodavno tijelo ako se bude moralo osnivati nakon odluke Ustavnog suda, morat će se provoditi bez “pjesničkog” tumačenja. Posebno se to odnosi na zdravstveni sistem i domove za starije, jer u suprotnom, ne samo Hrvatskoj, mogao bi se dogoditi “novi Bergamo”.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 18.08.2020.(utorak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Raduša
Naselja: Kotlanice 2, Dolac, Srednja Raduša i Raduša Lipe, od 08:00 do 16:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Njemački privrednici izrazili su nezadovoljstvo namjerom vlade da ograniči priliv radne snage sa Zapadnog Balkana na 25.000 godišnje.

Oni navode da uredba o Zapadnom Balkanu, koja je na snazi od januara 2016, otvorila je mogućnosti za zaposlenje u Njemačkoj ljudi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, iz Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, istovremeno smanjila ilegalnu imigraciju i predstavlja uspešan model njemačke migracione politike, piše Handelsblat.

List dalje navodi da "od dodatne radne snage nisu profitirala samo preduzeća, već i njemački fondovi socijalnog osiguranja".

Kako prenosi Dojče vele, nacrt zakona na kojem rade ministarstva, kako bi se broj radnika sa Zapadnog Balkana ograničio na 25.000 godišnje, naišao na kritiku sa više strana

Handelsblat citira političara Zelenih Ditera Janekea koji kaže da je to "besmislen, kratkovid i potpuno pogrešan signal" i dodaje da se otpor formira i u privredi.

Ahim Derks, zamjenik izvršnog direktora Njemačke privredne komore (DIHK), kaže da posle krize, kada potražnja za kvalifikovanim radnicima ponovo poraste, predviđeni kontigent može postati usko grlo. Sličan stav ima i Savezno udruženje njemačkih udruženja poslodavaca (BDA).

"Savezna vlada opravdava reformu s jedne strane činjenicom da postojeća Uredba ističe krajem godine, a s druge strane naglašava da velika potražnja za vizama predstavlja ogromno opterećenje za konzulate u državama Zapadnog Balkana. Dugo čekanje na vizu dovodi do nezadovoljstva poslodavaca i radnika", stoji u nacrtu prijedloga zakona.

Umjesto određivanja kvote, političari bi trebalo da uvedu efikasnije procedure za izdavanje viza, kaže Derks iz DIHK, i dodaje da bi digitalizacija tu mogla značajno da pomogne, navodi Handelsblat.

List piše o važnom aspektu za nemačku javnost, naime da "studija eksperta za migracije Herberta Brikera i njegovih kolega sa Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB) pokazuje da se strahovi u vezi s prilivom radnika sa Zapadnog Balkana nisu obistinili".

Udio nezaposlenih i primalaca socijalne pomoći među onima koji dolaze na osnovu Uredbe o Zapadnom Balkanu je najmanji u poređenju sa svim ostalim grupama migranata.

Građani Zapadnog Balkana su se takođe bolje snašli u pogledu stabilnosti zaposlenja i zarada.

Više od polovine njih (54 odsto) rade kao stručnjaci, odnosno kvalifikovani radnici, dok 42 procenata rade kao takozvani pomoćni radnici.

Handelsbalt ističe da "zaposlenih sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj posebno mnogo ima u građevinskoj industriji, koja se snažno zalaže za produženje Uredbe".

Centralna asocijacija njemačke građevinske industrije (ZDB) procjenjuje da oko 50.000 građevinskih radnika sa Zapadnog Balkana radi na njemačkim gradilištima, uključujući armirače, koje je teško naći u Njemačkoj.

(N.N.)

Ne znajući da im je za petama presretač MUP-a RS, vozači na drumovima koje operativno pokriva Policijska uprava Doboj često do kraja pritisnu papučicu gasa, pa je svojevremeno u Garevcu, na regionalnom putu od Modriče ka Šamcu, isti zabilježio nevjerovatnih 186 kilometara na sat.

"Najveća brzina u četvrtak je snimljena u mjestu Botajica 128 i imali smo u Miloševcu 115... Ograničenje je bilo 80. Muškarci brže voze nego žene. A starosna dob onih koji čine prekršaje je od 20 do 30 godina... Bilo je slučajeva da žene prekorače brzinu, ali nije bilo toliko velikih prekoračenja koliko kod muškaraca", kazao je Srđan Jović, službenik Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Doboj.

Iako smo na parkingu Policijske uprave Doboj otkrili tip vozila i registarske oznake presretača, rečeno nam je da nam to na putu neće mnogo pomoći jer on prije i nego što ga uočimo snimi prekršaj ako smo ga počinili.

"On nije uočljiv, ništa posebno nema, jedino što su na početku svog rada presretači odmah bili fotografisani i njihove tablice bile su objavljene na društvenim mrežama, a i fotografije ovih novih koji su na instaliranju opreme isto su već objavljene na društvenim mrežama", rekao je Slobodan Radinković, načelnik Policijske uprave Doboj.

On je podsjetio da presretač, osim što bilježi prekoračenje brzine vozila koje se kreće ispred, snima i vozilo koje dolazi iz suprotnog smjera. Njima kazne za počinjene prekršaje stižu na kućnu adresu, dok vozila sa stranim tablicama policajci nastoje zaustavljati kako bi se odmah izdavao prekršajni nalog, a ukoliko umaknu presretaču, uz pomoć aplikacije koja bilježi ranije počinjene prekršaje ti vozači dolijaju u redovnoj kontroli saobraćaja. Vozači narednih dana treba da budu na oprezu, jer ne znaju ko se kreće iza njih te ko im dolazi u susret.

"Jedan presretač je na našem području do kraja mjeseca. Presretači koji su nabavljeni još nisu stavljeni u rad s obzirom na to da im se ugrađuje oprema. Vrlo brzo očekujemo da i oni budu u funkciji. Mi ćemo dobiti jedan presretač koji će biti stalno tu", kazao je Jovica Žigić, načelnik Sektora policije PU Doboj.

U MUP-u RS "Nezavisnim" su rekli da će se 10 službenih vozila uskoro naći u kontroli saobraćaja te da su ona različitih boja i da je riječ o novijim modelima škoda, golf, opel, ford i pežo. Dodali su da vozila nisu još u upotrebi, jer se trenutno nalaze u završnoj fazi ugradnje opreme, odnosno posebnih svjetlosnih uređaja koji će omogućiti kontrolu i zaustavljanje vozila.

"Preostalih pet mobilnih radara nabavljenih u isto vrijeme trenutno su u fazi ugradnje u službena vozila, te očekujemo da ćemo već početkom sljedećeg mjeseca u preostalih pet vozila imati ugrađenu kompletnu opremu, kao i obučene policijske službenike, koji će se naći na putevima RS i vršiti kontrolu učesnika u saobraćaju", kažu u MUP-u RS. Oni su pojasnili da će vozila biti spremna za upotrebu nakon kompletne ugradnje uređaja i opreme i pribavljanja svih potrebnih sertifikata o ispravnosti mjerila.

"Vozila se trenutno nalaze na putevima RS u cilju testiranja ugrađenih uređaja i opreme, odnosno obuke policijskih službenika za rad na uređajima i u tom periodu do zvaničnog puštanja u upotrebu neće sankcionisati prekršaje", napomenuli su u MUP-u RS.

Milija Radović, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, kaže da se na našim putevima sve više vidi da se napušta klasičan način kontrole brzine koji je bio do sada te da se kontrolisanjem saobraćaja automatskim modovima smanjuje i mogućnost korupcije.

"Bitan je kod vozača onaj subjektivni osjećaj da će biti kažnjeni ako načine prekršaj", kaže Radović.

(N.N.)

Trećom odlukom o odobravanju subvencije plate za mjesec april, koju je danas donijela Vlada Zeničko-dobojskog kantona, obuhvaćena su 243 uposlena u 27 pravnih i 75 fizičkih lica kojima je zbog pandemije koronavirusa bio zabranjen rad naredbama Federalnog štaba civilne zaštite i Kriznog štaba FBiH. Za isplatu subvencije ovim radnicima u visini minimalne plate u FBiH od 406 KM, odobren je iznos od 98.658,00 KM.

Na prijedlog Ministarstva za privredu Vlada je ranije usvojila dvije odluke kojima je isplata subvencije odobrena za 549 radnika, a na narednim sjednicama očekuje se donošenje novih odluka s obzirom da je na javni poziv za isplatu subvencije za april pristiglo 1.600 zahtjeva privrednih subjekata.

Isplata polovine plate za mjesec mart i minimalne plate za april prva je interventna mjera Vlade Zeničko-dobojskog kantona za pomoć privredi, kao odgovor na posljedice pandemije koronavirusa. Subvenciju za mjesec mart od 203 KM dobilo je 4.979 radnika u ovom kantonu.

Sve dosadašnje odluke Vlade o odobravanju subvencije mogu se preuzeti s internet stranice Zeničko-dobojskog kantona www.zdk.ba.

Press služba ZDK

Na prijedlog Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, Vlada Zeničko-dobojskog kantona odobrila je povećanje upisne kvote na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Zenici u narednoj akademskoj godini sa 90 na 108 studenata.

-Na Odsjeku opće medicine broj studenata je povećan za 12, a na Odsjeku zdravstvene njege za novih šest studenata. Radi se o samofinansirajućim studentima i studentima koji su u okviru konkursne procedure položili prijemni ispit - rekao je ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Spahija Kozlić.

Planom upisa studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija na osam fakulteta Univerziteta u Zenici u akademskoj 2020/2021. godini, predviđen je upis ukupno 1.283 redovnih, samofinansirajućih i vanrednih studenata.

Press služba ZDK

Potražnja za biciklima skočila je u jeku pandemije virusa korona, što potvrđuje i podatak da je za sedam mjeseci ove godine BiH uvezla bicikala u vrijednosti od 7,3 miliona maraka, što je za 2,4 miliona više u odnosu na isti period lani.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za sedam mjeseci prošle godine u BiH je uvezeno bicikala u vrijednosti od 4,9 miliona maraka.

"Bicikli su zaista jedna od rijetkih vrsta robe čija je vrijednost uvoza znatno porasla", istakli su u UIO.

U UIO navode da je najviše bicikala uvezeno iz Srbije, u vrijednosti od 2,37 miliona maraka, dok je na drugom mjestu Kina, iz koje su stigli bicikli u vrijednosti od 2,18 miliona KM. Osim toga, na domaće tržište stigli su i dvotočkaši iz Bugarske i Njemačke.

Zamjenik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović kaže za "Glas Srpske" da je bilo za očekivati da će potražnja za biciklima "eksplodirati", a time i uvoz tog prevoznog sredstva, s obzirom na to da od marta stanovnici Srpske i BiH moraju da vode računa o fizičkoj distanci i svim ostalim mjerama preduzetim radi sprečavanja širenja korone.

"U javnom gradskom prevozu građani su prinuđeni da na malom zatvorenom prostoru borave sa više ljudi, od kojih mnogi ne nose zaštitne maske. Za razliku od toga, biciklista je uvijek na distanci od ostalih učesnika u saobraćaju, samim tim u dobroj mjeri siguran od 'kovida 19', zbog čega je u cijeloj Evropi, pa tako i kod nas, bum kada je riječ o nabavci i korišćenju bicikala", istakao je Radović i dodao da je u Kini pet puta porasla prodaja bicikala, dok je u evropskim zemljama taj broj udvostručen.

Radović kaže da su evidentne manje gužve u saobraćaju u mjestima gdje su bicikli zamijenili automobile, a i zagađenje životne sredine je svedeno na minimum.

"Povoljne trendove povećanja uvoza i upotrebe bicikala trebalo bi da prati i izgradnja staza za bicikliste, a to nama nedostaje. Opštine bi trebalo da u budžetima planiraju novac za te namjene kako bi pratile trendove koje je nametnula korona", naglasio je Radović.

Predsjednik bijeljinskog Udruženja potrošača "Zvono" Jovan Vasilić ističe da je evidentno da sve više Semberaca vozi bicikl.

"Osim novih, stanovnici Semberije rado pazare i polovne, ali veoma očuvane bicikle iz inostranstva, koje uspijevaju da kupe po nešto povoljnijim cijenama", rekao je Vasilić, naglasivši da pune ruke posla imaju i serviseri bicikala koji prepravljaju polovne dvotočkaše.

Proizvođači

Da je potražnja za biciklima porasla u cijelom svijetu potvrđuju podaci najvećih proizvođača ovih dvotočkaša. Jedan od najvećih austrijskih proizvođača bicikala, kompanija "KTM", umjesto 800, u jeku pandemije proizvodi 1.000, a uskoro planiraju da dnevnu proizvodnju povećaju na 1.200 bicikala.

(Akta)