Program obilježavanja Dana MZ Raduša će početi u četvrtak, 18.04.2019.g. u 9.00 sati akcijom dobrovoljnog darivanja krvi u prostorijama MZ-e ...

Ragbi tim Crusaders (Križari) saopćio da je njihova simbolika uvredljiva za dio ljudi u zajednici nakon napada.

Ragbi tim iz Christchurcha, Crusaders (Križari), razmatra promjenu imena i brenda nakon terorističkog napada na dvije džamije u tom novozelandskome gradu.

Nakon napada u kojem je napadač, koji je sebe opisao kao bijelog supremacistu, otvorio vatru na vjernike u dvije džamije 15. marta i pritom ubio 50 ljudi, ragbi tim "smatra krajnje važnim pitanje primjerenosti našeg brenda", rekao je Colin Mansbridge, izvršni direktor Crusadersa.

Profesionalno sportsko udruženje Super ragbi, koja okuplja 15 timova među kojima i Crusaderse, angažirao je nezavisnu istraživačku kompaniju koja bi svojim savjetima trebala pomoći Crusadersima da odluče o svom imenu i brendu.

'Simbolika uvredljiva za dio ljudi'
Ime i brend, izgrađeni na stiliziranoj verziji srednjovjekovne Engleske, izabrani su kada je počelo Super ragbi takmičenje 1996. To je bilo priznanje engleskom nasljeđu Christchurcha i uključivalo je prizor vitezova i konjanika te simbole poput mačeva i zastava.

"Nakon napada u Christchurchu očito je da je simbolika koju je koristio klub, u kombinaciji s imenom 'Križari', uvredljiva za dio ljudi u zajednici zbog njene povezanosti s vjerskim križarskim ratovima između kršćana i muslimana", rekao je izvršni direktor novozelandskog ragbija Steve Tew.

Opcije uključuju zadržavanje imena ali promjenu brenda ili potpuni rebrending, kazao je Tew.

(Al Jazeera)

Nema pravne osnove po kojoj se Karadžić može žaliti na pravosnažnu presudu ili njen dio, naveo je Carmel Agius, predsjednik Rezidualnog mehanizma.

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove odbio je zahtjev obrane Radovana Karadžića da mu bude omogućeno podnošenje žalbe na duljinu doživotne zatvorske kazne, a koju mu je prošlog mjeseca Mehanizam odredio zbog genocida i drugih zločina počinjenih u BiH.

"Ne postoji pravna osnova u Statutu ili pravilima Mehanizma po kojima se Karadžić može žaliti na pravosnažnu presudu ili njen dio", navedeno je u odluci koju je potpisao Carmel Agius, predsjednik Mehanizma.

Istom odlukom također je odbijen Karadžićev zahtjev za odobrenje imenovanja pravnog savjetnika koji bi mu pomogao prilikom pripreme zahtjeva za preispitivanje pravosnažne presude.

Tražio adekvatnu kaznu
Nedavno je Karadžićeva obrana podnijela podnesak u kojem je navedeno kako je Mehanizam pogriješio kada mu je odredio doživotnu kaznu zatvora jer nije vodio računa o "praksama sudova u bivšoj Jugoslaviji" te mu je time "prekršio ljudska prava".

Karadžićevi odvjetnici su također naveli da Vijeće Mehanizma nije dalo obrazloženje svoje odluke da mu kazna bude povećana sa 40 godina na doživotnu.

"Vijeće je pogriješilo kada je baziralo odluku da poveća kaznu na način da je upoređivalo kazne izrečene drugim optuženima, a pri tome nije razmišljalo o stavkama koje čine Karadžićev predmet specifičnim, poput činjenice da je voljno napustio mjesto predsjednika", stoji u podnesku, prenosi Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Karadžić je zatražio da Mehanizam poništi svoju odluku o duljini kazne i predmet vrati Prvostupanjskom vijeću koje bi donijelo odluku o adekvatnoj kazni.

Nema žalbe na pravosnažnu presudu
Bivši čelnik bosansko-hercegovačkih Srba je prošlog mjeseca pravosnažno osuđen pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove na doživotnu kaznu zatvora za genocid, te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Istom presudom oslobođen je krivnje za genocid 1992. godine.

Pravila suda u Haagu ne dozvoljavaju podnošenje žalbe na pravosnažnu presudu. Samo u jednom predmetu – protiv Veselina Šljivančanina za zločine u Hrvatskoj – dozvoljeno je samo djelimično preispitivanje konačne presude.

(Al Jazeera)

MUP Livanjskog kantona podnio je izvještaj Tužilaštvu u Livnu o počinjenom kaznenom djelu protiv 54-godišnjeg I.M. rođenom u Tomislavgradu, a nastanjenim u Sarajevu, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo “primanje nagrade ili drugog oblika za trgovinu utjecajem”.

U izvještaju se navodi da je imenovani koristeći se svojim utjecajem, predsjednika Komisije za dodjelu poljoprivredne mehanizacije i opreme iz donacije Narodne Republike Kine državi Bosni i Hercegovini kao i predsjednika Komisije za provjeru kapitalnih ulaganja, nezakonito sebi pribavio imovinsku korist.

Učinio je to način da je dvjema osobama s područja Glamoča obećavao da će omogućiti donaciju, tačnije traktore sa svim priključcima koje je u narednom razdoblju trebala donirati NR Kina.

Zauzvrat, spomenuti su dali 10 posto od vrijednosti traktora, kako bi dobili donaciju, navodi se u saopćenju MUP-a LK.

Širom Federacije BiH jučer je počela zapljena kineskih traktora koji su nezakonito prodati, a što je utvrđeno u policijskoj akciji kodnog naziva “Farmer”. Ovi traktori su dio donacije iz Kine iz 2014. godine, a u okviru pomoći stanovništvu pogođenom u poplavama koje su se desile te godine.

(Fokus)

Iako igraju protiv ekipe iz nižeg ranga, trener Sarajeva Husref Musemić ne potcjenjuje protivnika i od svojih igrača traži maksimalni oprez.

Prve utakmice polufinala nogometnog Kupa Bosne i Hercegovine za sezonu 2018/19. igraju se danas.

Na Gradskom stadionu u Bijeljini sastat će se OFK Sloga iz Gornjeg Crnjelova i Sarajevo, dok će na stadionu Pacara igrati Široki Brijeg i TOŠK iz Tešnja. Oba susreta počinju od 16.00 sati.

Iako igraju protiv ekipe iz nižeg ranga, trener Sarajeva Husref Musemić ne potcjenjuje protivnika i od svojih igrača traži maksimalni oprez.

– U ranijim fazama Kupa smo se već sastali s Veležom i kakanjskim Rudarom, te smo u tim susretima vidjeli da su to ekipe koje mogu da nam naprave probleme. Morat ćemo biti oprezni i sa Slogom i uz takav pristup u dvije utakmice doći do rezultata koji će nas odvesti u finale – kazao je Musemić.

Ulogu favorita imaju i nogometaši Širokog Brijega protiv ekipe iz Tešnja.

Pomoćni trener domaćeg tima Aleksandar Vlaho ističe da respektuju TOŠK-a, koji “plasmanom u polufinale sigurno ima kvalitet”.

– Ipak, mi smo Široki Brijeg, mi smo premijerligaška ekipa i svjesni smo da smo favoriti u ovom meču. Imat ćemo i neke promjene u sastavu u odnosu na prethodni meč, ali ko god sutra istrči na teren sigurno će uraditi sve da već u prvoj utakmici napravimo rezultat koji bi nas približio finalu – najavio je Vlaho.

Revanš susreti na programu su 10. aprila u Sarajevu i Tešnju.

(Fokus)

U utorak, 02.04.2019. godine, u sportskoj dvorani JU “SRC” Tešanj odigrana je završnica “Biznis lige 2018/2019” u malom nogometu. Ligu je osvojila ekipa BME, koja je, u do kraja neizvjesnoj finalnoj utakmici, savladala tim Ilma rezultatom 3:2. U borbi za treće mjesto, uspješnija je bila ekipa Medžlisa Islamske zajednice Tešanj koja je slavila rezultatom 2:1 protiv odlične ekipe Madi.

Ovu Ligu je organizovala Javna ustanova „Sportsko rekreacioni centar“ Tešanj, a učestvovalo je ukupno 13 ekipa privrednih subjekata sa područja općine Tešanj. Liga je počela u oktobru 2018. godine, po bod sistemu, odigrano je ukupno 78 utakmica, dok su najbolje 4 ekipe igrale završnicu lige.

Sve tri ekipe dobile su pehare i medalje, dok je objedničkoj ekipi BME uručen veliki prijelazni pehar, koji će do naredne Biznis lige krasiti prostorije ove firme. Direktor JU “SRC” Tešanj također je uručio zahvalnice delegatu i sudijama za uspješno vođenje ovog takmičenja.

Završnica lige privukla je pažnju ljubitelja malog nogometa koji su došli da bodre svoje kolege iz radnih organizacija, a svojim prisustvom ovaj projekat su podržali Općinski načelnik Suad Huskić i predstavnik Udruženja privrednika “Biznis centar Jelah-Tešanj” Mesud Ajanović.

Čestitamo pobjednicima, kao i svim učesnicima Bizmis lige, te se nadamo da će naredne godine ovo takmičenje biti još masovnije.

(Sportski savez Općine Tešanj)

Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijen sistem prikupljanja komunalnog otpada, nedostaje sanitarnih deponija, veliki procenat otpada odlaže se na gradska i općinska smetljišta, mnogo je divljih odlagališta, a uz to godišnje se u promet pusti oko 1,2 milijarde plastičnih kesa tregerica.

To znači da se mjesečno u BiH upotrijebi 100 miliona kesa, a ukupne količine kesa koje se plasiraju na tržište Federacije BiH iz godine u godinu su sve veće te u ovakvim okolnostima s komunalnim otpadom u BiH to predstavlja veliki problem.

Broj prijavljenih kesa u 2014. godini bio je oko 66.433.500, u 2015. godini 64.450.800, u 2016. godini 67.821.000 i u 2017. godini 69.992.900 kesa. Od broja prijavljenih kesa manji procenat otpada na one na koje se plaća naknada i broj takvih kesa je u opadanju jer je 2014. godine bio oko 9.321.600, a u 2017. godini 3.057.500.

Tokom proizvodnje jedne plastične kese emitira se oko 200 miligrama CO2. Za dobijanje jedne plastične kese utroši se oko 500kJ prirodnog gasa, 120kJ nafte ili 80kJ uglja. Prosječna dužina korištenja kese tregerice je 12 minuta nakon kojih ona postaje otpad koji se reciklira u vrlo niskom procentu (jedan posto).

Govoreći o Uredbi o naplati plastičnih kesa koja je stupila na snagu 2014. godine, stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić u razgovoru za Fenu napomenula je da taj dokument nije rezultirao smanjenjem broja kesa tregerica, čija je debljina stijenke do 20 mikrona.

To kese u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi na koje se ne obračunava naknada kao i kese koje se izdaju na kasi za pakovanje proizvoda koji imaju svoju primarnu ambalažu.

Podsjetila je da je osnovni razlog uvođenja plaćanja naknada za plasman plastičnih kesa tregerice nije bio naplata naknada već podizanje svijesti o problemu upotrebe plastičnih kesa zbog čega se nisu ni očekivala velika sredstva od obračune ove naknade.

Sredstva koja su uplaćena u Fond po osnovu plasmana kesa tregerica za osam obračunskih perioda (po dva na polugodišnjem nivou za period od 2014. do 2018. godine) iznosi oko 960.000 KM.

Od ukupnom naplaćenog iznosa prema Zakonu o Fondu 70 posto sredstava proslijeđeno kantonima što iznosi  672.000 KM dok je Fondu preostalo 30 posto odnosno 288.000 KM, što bi na godišnjem nivou iznosilo oko 72.000 KM,  namijenjena za projekte zaštite okoliša.

“Obzirom da kese tregerice gledajući težinski čine vrlo mali procenat plastičnog otpada, Uredba nije dovoljna da riješi veliki procenat plastičnog otpada s kojim imamo problem. Veći dio plastičnog otpada je predmet Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom”, dodala je Hadžić-Ramić.

Ovaj sistem je baziran na principu “produžene odgovornosti proizvođača i uvoznika” koji su putem plaćanja naknade obavezu upravljanja ambalažnim otpadom u koji spada i plastični ambalažni otpad prenijeli na operatera sistema.

Operateri sistema kojih u Federaciji BiH ima dva, a u Republici Srpskoj jedan su odgovorni za postizanje propisanih ciljeva za reciklažu kompletnog ambalažnog otpada čiji je dio i plastični ambalažni otpad.

Federalnim planom upravljanja otpadom za period od 2012. do 2017. godine je bazirana na konceptu izgradnje Regionalnih centara upravljanja otpadom, a dio tog plana je realiziran kroz izgradnju nekoliko regionalnih deponija otpad u čijem okviru su predviđeni centri za upravljanje otpadom.

Međutim, Hadžić-Ramić ističe da je to dugotrajan finansijski i tehnički vrlo zahtjevan proces, a veliku ulogu imaju i lokalne zajednice koje nose dio odgovornosti i obaveze za zatvaranje postojećih deponija i priključivanje regionalnim deponijama.

Pojasnila je da je jedan od problema nedostatak finansijskih sredstava, ali kao drugi problem identificirala je podijeljene nadležnosti kada je u pitanju upravljanje komunalnim otpadom što otežava donošenje odluka i ujednačavanje cijena kao i uvjeta u sistemu upravljanja komunalnim otpadom.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma pokrenulo je izradu nova Strategije upravljanja otpadom nakon koje će biti izrađen i novi Plan upravljanja otpadom te će nakon toga biti poznat daljnji smjer u sistemu upravljanja otpadom u Federaciji BiH.

Ovaj Fond kao ključni segment u ovoj oblasti prepoznao je potrebu za operativnom i finansijskom podrškom prema reciklažnoj industriji koja je ključna za uspostavljanja sistema upravljanja otpadom odnosno osnova cirkularne ekonomije u otpadu.

Također, vodeći se činjenicom da Fond generalno iz oblasti upravljanja otpadom prikuplja vrlo skromna sredstva od naknada prepoznata je potreba za stvaranje novog finansijskog mehanizma revolving fonda.

To je finansijski mehanizam, pojašnjava Hadžić-Ramić putem kojeg je svim zainteresiranim subjektima koji se bave nekom od aktivnosti upravljanja otpadom daje mogućnost da po povoljnim uvjetima (s nultom kamatnom stopom) dobiju kreditna sredstva za projekte u oblasti reciklaže, smanjenja nastajanja i korištenja otpada.

Stoga je stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić izrazila nadu da će se razvijanjem ovog mehanizma u narednom periodu omogućiti i određeni poticaji u smislu granta za najuspješnije korisnike.

(akta.ba)