U Prijedoru je sve spremno za obilježavanje Međunarodnog dana bijelih traka kojim se danas građani i aktivisti sjećaju svih žrtava iz 1992. godine među kojima je i 102 djece, javlja Anadolu Agency (AA).

U Udruženju "Izvor" u Prijedoru članice su jutros rezale i pripremale bijele trake za sugrađane.

Predsjednica Seida Karabašić kaže da su pripremljene i ruže, te odštampana imena 102 ubijene djece.

"Svake godine smo suorganizatori s Centrom za mlade 'Kvart' i Inicijativom 'Jer me se tiče'. Pripremamo bijele trake i ruže, a fokus je na civilnim žrtvama rata i govorimo o stradalim u ovom gradu, koji još uvijek nemaju status koji treba da imaju, a činjenica je da nemamo ni spomen-obilježje", rekla je Karabašić za AA.

Tačno u podne šetnjom kroz centar grada do Trga Zorana Karlice građani će s ružama i bijelim trakama oko ruke podsjetiti na maj 1992. godine kada je počela kampanja protjerivanja Bošnjaka, otvaranja logora i pogroma naroda nesrpske nacionalnosti.

Jučer su odigrane četvrtfinalne utakmice seniorskog Kupa ZDK, evo parova i rezultata:

Maglaj: Moševac – Rudar Zenica (3:3) Penali 4:3

Tešanjka: Pobjeda – Natron 3:2

Olovo: Stupčanica – Žepče (0:0) Penali 4:5

U prva dva para sastali su se drugoligaši FBiH, grupa Centar, a treći par je činio Kantonalni ligaš Stupčanica iz Olova i drugoligaš Žepče, koji se nakon boljeg izvođenja penala (4:5) plasirao u polufinale Kupa ZDK.

Tešanjska Pobjeda, nakon preokreta, bila bolja od maglajskog Natrona (3:2).

Najviše uzbuđenja viđeno je u Maglaju na utakmici Moševac i Rudar iz Zenice. Nakon 90 minuta igre završeno je neriješenim rezultatom 3:3, iako su Zeničani preokrenuli rezultat od 1:0 na 1:3. Ipak, domaći su uspjeli da izjednaće na 3:3. Poveli su domaći sa 1:0 u 42′ preko Adila Kovačića. Gosti izjednačuju rezultat na 1:1 u 50′ preko Besima Kolića, a onda isti igrač postiže i svoj drugi gol u 60′ za potpuni preokret od 1:2. Kapiten Zeničana Ahmed Aletić povećava na 1:3 u 63′. Domaći uspjevaju da smanje na 2:3 u 68′ preko Adila Kovačića, a u 81′ i da izjednače rezultat na 3:3 preko Demira Safića.

Pristupilo se izvođenju jedanaesteraca u kojem su uspješniji bili nogometaši Moševca i sa 4:3 eliminisali Rudar iz daljeg takmičenja u Kupu ZDK.

Utakmica između Moševca i Rudara odigrana je na gradskom stadionu u Maglaju pred oko 150 gledalaca.

Ekipa Rudara nastupila je u sljedećem sastavu:

Semin Durmić, Abdu-Selam Lužić, Mirza Serdarević, Harun Vardo, Ahmed Aletić (cap), Aldin Kubat, Ermin Spahić (od 46′ Enes Šeper), Besim Kolić, Mahir Jusić, Imran Sarajlić, Ajdin Hrustić (od 46′ Harun Tabaković –od 83′ Ermin Gluhić).

Još na klupi: golman Ganibegović Mustafa. (Glavni trener Armin Bujak, predstavnik kluba Ševko Adilović).

(E.Imamović)

Godinama osnovne škole u BiH bilježe rapidan pad broja upisanih učenika, a uzroci tome, kako kažu direktori obrazovnih ustanova, su sve prisutniji trend iseljavanja naših građana na privremeni rad u Evropsku uniju i pad nataliteta.

 Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2017/2018. godini u BiH, u 1.817 osnovnih škola upisano je 282.614 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 5.115 učenika.

“U ovoj školskoj godini u prve razrede upisana su 31.182 učenika, što je u odnosu na prošlu školsku godinu manje za četiri odsto”, kazali su iz Agencije.

Stevica Đogazović, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola prijedorske regije, kazao je za “Nezavisne” da je, nažalost, i ove školske godine upisan manji broj učenika, a najčešći razlog je to što veliki broj đaka odlazi zbog toga što cijele porodice idu u inostranstvo.

“U zadnje vrijeme dešava se da za jedan dan po četiri učenika najave odlazak iz jedne škole zbog toga što se sele u inostranstvo”, kazao je Đogazović i dodao da nekoliko područnih škola na teritoriji Prijedora koje su imale po tri odjeljenja sada nema nijednog upisanog učenika.

“Manji broj djece izazvaće i veliki problem u samom nastavnom procesu, odnosno to utiče i na broj nastavnog osoblja i na njihovu potrebnu normu”, kazao je Đogazović.

Da u školske klupe u Brčkom svake godine sjedne manje đaka, kaže i Mara Matkić, šef Pododjela za predškolsko i osnovno obrazovanje Vlade Brčko distrikta.

“U svih 15 osnovnih škola u Brčko distriktu upisan je 661 učenik ove godine, a prošle godine to je bilo 614, dok smo prije deset godina imali i do 1.000 upisanih učenika”, kazala je Matkićeva.

“Godinama imamo stagnaciju u brojnosti stanovništva, a u zadnje vrijeme veliki je broj ljudi koji se iseljavaju iz BiH”, pojašnjava Matkićeva.

Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, ističe da Banjaluka sigurno najbolje stoji u odnosu na druge gradove.

“Glavni faktor je upravo to što se rađa malo djece. Možda je jedan od faktora i to što se jedan broj učenika odselio”, ističe Popržen.

Elvira Mijić, predsjednica Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije, kazala je da je u posljednjih sedam godina u cijeloj RS primjetan pad broja učenika za 25 odsto.

“Iako pronatalna politika nije u našem domenu, očigledno je da na tome treba raditi”, ističe Mijićeva.

Dragan Mrdić, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola hercegovačke regije, ističe da je u Trebinju isti broj učenika već nekoliko godina unazad.

“Međutim, u Gacku i Bileći primjetan je pad broja učenika, a samim tim je i manje odjeljenja”, kazao je Mrdić i dodao da je glavni razlog pad nataliteta.

Merima Šuta, direktorica “Šeste osnove škole” Mostar, ističe da u posljednjih deset godina broj učenika skoro pa stagnira, a sa druge strane ima i pozitivnih primjera, gdje je primjetan rast broja upisanih učenika.

Ekrem Jahić, direktor OŠ “Meša Selimović” Sarajevo, kaže da u njihovoj školi u zadnje tri godine imaju trend povećanja broja učenika.

Mala matura u RS

Ove školske godine mala matura će biti uvedena eksperimentalno u 21 osnovnu školu u RS, a polaganje će biti 6. i 7. juna.

“Testove iz srpskog jezika đaci će polagati 6. juna, dok će dan kasnije raditi testove iz matematike”, kazao je Predrag Damjanović, direktor Republičkog pedagoškog zavoda RS.

(6yka.com)

Skupština Kosova usvojila je rezoluciju kojom se ukida kontrola kretanja putnika koji prelaze granicu s Albanijom, prenosi Gazeta express.

Svih 73 prisutnih poslanika glasalo je za rezoluciju kojom se za građane Kosova i Albanije u potpunosti otvara izlaz i ulaza preko prijelaza Morina i Cafa Pruš kod Ðakovice i Vrbnica kod Prizrena.

Ukidanje roaminga

Prema riječima Dardana Molocaja iz Socijaldemokratske partije, koji je predložio rezoluciju, ovim se ukida kontrola kretanja građana, a ne prijelazi.

Skupština je usvojila i odluku o ukidanju roaminga za mobilnu telefoniju između operatera na Kosovu i u Albaniji.

(Al Jazeera)

U drugoj polovini dana, jači razvoj oblačnosti, uvjetovati će pljuskove i grmljavinu. Pljuskovi će lokalno biti i obilni, a postoje uvjeti i za pojavu grada. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 30, na jugu do 32 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 1.06.2018 (Petak)., više sunčanog vremena u jutarnjim satima. Od sredine dana, jači razvoj oblačnosti, će uvjetovati lokalne pljuskove i grmljavinu. Pljuskovi će lokalno biti i obilni, a postoje uvjeti i za pojavu grada. Vjetar slab do umjerene jačine sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 10 i 16, na jugu zemlje od 16 do 20, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 23 i 28, na jugu zemlje do 30 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 2.06.2018 (Subota)., malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Od sredine dana, postupno povećanje oblačnosti. Tokom dana, sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini bez padavina. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 10 i 16, na jugu zemlje od 16 do 20, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 30, na jugu zemlje do 32 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 3.06.2018 (Nedjelja)., sunačno vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Padavine se očekuju u zapadnim, istočnim i ponegdje u centralnim djelovima. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 10 i 16, na jugu zemlje od 16 do 20, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 30, na jugu zemlje do 32 stupnja.

Prijedor, ali i cijeli svijet, sutra se prisjeća 3.176 ubijenih, među kojima je 102 djece. “Dan bijelih traka – 31. maj”, koji je već odavno prerastao i Prijedor i Bosnu i Hercegovinu, i ove godine bit će obilježen mirnom protestnom šetnjom preživjelih Prijedorčana na Gradskom trgu, a kako je najavljeno, i u još 50 gradova širom svijeta.

Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka i bivši logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja Mirsad Duratović kazao je u razgovoru za Fenu da će fokus ove godine biti na 102 ubijene prijedorske djece i inicijativu roditelja da se postavi dostojno spomen-obilježje ubijenim mališanima u centru Prijedora, iako gradske vlasti već dugo odbijaju to da urade.

– Bijele trake su jedan od dokaza namjere da se u Prijedoru počini genocid, jer se obilježila grupa na vidljiv i jasan način zbog istrebljenja i progona s tog teritorija – ističe Duratović.

Ukazao je na činjenicu da će Dan bijelih traka biti obilježen i u Beogradu, uličnom akcijom “Žena u crnom“, ali uz veliko osiguranje policije.

Govoreći o presudama za počinjene zločine u Prijedoru, Duratović kaže da je do sada izvršena 51 pravosnažna presuda, a da su zločinci osuđeni na 770 godina.

– Te presude su za Prijedorčane srpske nacionalnosti i ne postoji grad u svijetu u kojem živi toliko građana koji su osuđeni za ratne zločine nad komšijama – kazao je Duratović.

Dodao je da se još vodi 37 procesa na Sudu BiH te je izrazio nadu da će i ostali počinioci najtežih ratnih zločina odgovarati za svoja djela.

– U Prijedoru se danas ne živi, već preživljava, jer smo mi ‘strano tijelo’ kojeg se neko pokušao osloboditi 1992. godine, pa nije uspio genocidnom operacijom, a danas to radi drugim, nimalo blažim metodama koje nisu toliko uočljive kao genocid – istakao je.

Za to postoji, naglasio je, hiljade primjera diskriminacije kojim su izloženi povratnici, žrtve logora i zločina, koji ne mogu ostvariti osnovna prava. Duratović navodi da je on, kao bivši logoraš, nepoznata kategorija za sistem u RS-u.

– Naprotiv, zakonska rješenja i pravilnici sasvim otvoreno, bez imalo skrivanja preferiraju pripadnike vojnih formacija RS-a. Ako se dodjeljuju stipendije iz gradskog budžeta, u pravilniku piše da djeca poginulih boraca i ratnih vojnih invalida imaju veliku prednost, dok djeca logoraša i ne postoje – pojasnio je.

U Prijedoru danas, kaže, ništa ne podsjeća na 3.000 ubijenih. Ni mala spomen-ploča na zgradama gdje su bili logori ili kod masovnih grobnica. Nasuprot tome, podignute su spomen-ploče s fotografijama i imenima bivših radnika preduzeća, ustanova i institucija koji su bili pripadnici Vojske RS-a i koji su tokom agresije na BiH poginuli negdje na frontu. Za pripadnike drugih naroda, navodi Duratović, tu nema mjesta.

– U logoru Trnoplje, izgrađen je spomenik poginulim borcima vojske RS-a, a u prostorijama gdje su logoraši ubijani, žene i djevojčice silovane, nalaze se i fotografije poginulih boraca koji nisu iz Trnopolja, ali bitno je da je teritorija obilježena – istakao je.

Time se šalje jasna poruka da povratnici nisu dobro došli u Prijedor te koriste svaku priliku da “uguše glas“ koji govori i istinu.

– Oni koji su ‘preživjeli’ Prijedor i dalje smatraju da se desio genocid. Zašto mi nemamo pravo da ono što nam se desilo nazovemo pravim imenom, a ne kako je neko to odredio – potcrtao je.

Licemjerno je, smatra Duratović, da prijedorske vlasti kažu da nema nijedne zvanične presude za genocid, dok u isto vrijeme obilježavaju godišnjicu zločina nad Srbima u Jasenovcu i Kozari, za koje, isto tako, nema presuda.

– Ono na što se nije obazirala ni međunarodna zajednica ni organizacije koje se bave pitanjima ljudskih prava je kada je 2012. godine Gradska skupština u Prijedoru na tematskoj sjednici zabranila finansiranje svih organizacija koje se bave prijedorskim genocidom – kazao je Duratović, napominjući da je ta odluka još na snazi.

Ocijenio je da međunarodna zajednica pokušava stvoriti uslove za povratak protjeranih, a da u isto vrijeme ne reaguje na “gušenje slobode govora“.

Duratović poručuje da građani koji su izloženi diskriminaciji, mogu to podnijeti godinu ili pet godina, ali da nakon 15 ili 20 godina jednostavno popuštaju pod teretom, prvenstveno zbog egzistencije i zaposlenja.

Duratović je 20. jula 1992. izgubio sve, kada mu je na kućnom pragu ubijena gotovo cijela porodica, otac, brat, djed, nana, amidže i rođaci. Tačnije njih 47. Zbog mrve sreće, Mirsad je kao dječak preživio živi štit, nakon čega je odveden u logor Omarska, zatim Manjaču te Trnopolje.

Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima. Ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece.

Zbog toga se, u znak sjećanja na stradanje nesrpskog stanovništva Prijedora i okoline 31. maja, u Prijedoru i svijetu obilježava “Dan bijelih traka”.

(Fena)

Njihove boje krasile su Papinu stolicu koja je pravljena 2015. kada je Papa Franjo bio u posjeti Bosni i Hercegovini, radili su specijalne materijale za Sarajevsku Vijećnicu, a vrše i isporuke boja za čuveni Mercedes.

Duga Ideal već duže od 30 godina uspješno posluje na tržištu dobojsko – zeničke regije, pozicioniravši se na ovom području kao jedan od vodećih trgovaca koji nudi robe i materijale za gradnju. Kako je ukratko izgledao razvojni put kompanije i da li je bilo jednostavno doći do pozicije lidera u branši u ovoj regiji?

Počeli smo kao mala porodična trgovina 1987. godine. Od početka smo se trudili biti drugačiji od ostalih, i vjerovatno je to uticalo da budemo, usudila bih se kazati, inovativan trgovac. Mi danas pratimo razvoj novih tehnologija i stavljamo ih kroz potpuno nove i vlastite brandove u funkciju. Na taj način bivamo ne samo drugačiji već i efikasniji, jer kreiramo novu vrijednost za isti novac. Imamo primjer našeg branda “Activplast” koji je zapravo materijal nastao u našoj laboratoriji. Tako je i sa nekim ostalim proizvodima iz brenda Activ kao što su ThermoActiv, ThermoActiv professional, ActivPutz, FasActiv i drugi.

U tome bi se sadržavala naša inovativnost. Trudimo se našim kupcima dati bolje od onoga što imaju drugdje, sa mnogo truda, pažnje savjetovanja i edukacije koju im prutžamo svakodnevno. Eto, zbog toga je Duga Ideal idealan partner za gradnju i uređenje svim potrebnim materijalima. Naš cilj je da svaki dom sa nama bude  funkcionalniji, ljepši, zimi topliji i ljeti ugodniji. Takav model poslovanja rezultirao je liderskom pozicijom na ovom dijelu tržišta u oblasti kojom se bavimo.

Kako je Duga Ideal poslovala u protekloj godini, da li ste zadovoljni postignućima kompanije?

Imali smo značajne investicije u 2017. godini, ali što je najvažnije ispunili smo naše planove. Prošla godina bila je u znaku potpune rekonstrukcije naših prodajnih objekata. Naime, završili smo projekat modernizacije i proširenja prodajnog objekta koji se nalazi na pravcu M17 u Mravićima, općina Doboj Jug po savremenim standardima prodaje.

Na taj način smo se još bolje regionalno pozicionirali. Sa 1.800 m2 savremeno uređenog prodajnog prostora i 7.000 artikala Duga Ideal je postala jedan od najbolje opremljenih trgovačkih kompanija u dobojsko – zeničkoj regiji, specijaliziranih za boje, lakove, fasade, keramiku, grejne i vodoinstalacione sisteme, kao i druge materijale i opremu za enterijere i eksterijere.

Kako se ova investicija odrazila na vaše poslovanje?

U rekonstrukciju i modernizaciju smo samo prošle godine investirali 1.130.000 KM. Već sada možemo kazati da su nam se investicije isplatile jer smo npr. povećali broj zaposlenih za 70%, a broj kupaca za 17%. Imamo 80 novih partnera, kako građevinskih firmi, tako i proizvođača poluproizvoda koji se redovno opskrbljuju robama iz našeg asortimana. Posebno se vodilo računa o energetskoj efikasnosti čemu mi kao kompanija dajemo veliki značaj, i na što smo veoma ponosni, počev od rješenja za zagrijavanje, preko izolacija, rasvjete, i svega ostalog.

Sve u svemu investicija je otvorila nova tržišta, dobili smo nove kupce, realizirali nova zapošljavanja, energetski smo efikasniji, štedimo više energije i više čuvamo okolinu. Jasno je već sada da je investicija bila pun pogodak.

Kakve su reakcije kupaca sa aspekta zadovoljstva kupovinom, primjećujete li u tom smislu promjene?

Naše stalne mušterije kod nas zakazuju termin. Oduševljeni su novim ambijentom, načinom izlaganja robe, i prostorom uopće. I, ranije je postojala ta navika na profesionalnu uslugu koju decenijama pružamo, ali je ovaj novi ambijent kao takav to upotpunio.  Mi s druge strane imamo više prostora da se posvetimo njima i svaki dan je sve više onih koji bi da kupuju od  nas. Oni sada dolaze kod nas po inspiraciju.

Zanimljive su reference Duge Ideal: isporučili ste  boje za Papinu stolicu koja je pravljena 2015. kada je Papa Franjo bio u posjeti Bosni i Hercegovini, zatim specijalne materijale za sarajevsku Vijećnicu. Tu je i profesionalna antikorozivna zaštita kompanije EFT-Dong Fang u Stanarima, itd. Osim toga, vršite isporuke boja i za čuveni Mercedes. Kako objašnjavate sve ove “slučajeve”?

Duševna satisfakcija! Imamo sjajan tim mladih ljudi koji bukvalno traga za izazovima, posvećeni u poslu kojeg beskrajno vole. Ako je npr. potrebno postići određen postotak sjaja nekom bojom, u našoj labratoriji  vrše ispitavanja, izračunavanjem formula miksaju se različite kombinacije. Na kraju postignete maskimum i uživate u osjećaju da ste nadmašili sami sebe. Vrlo brzo se “pročuje” za vas, i pukne priča: što ne može niko znaju da mi to možemo.

Ističete da ste “idealan partner za gradnju”. U čemu se ogleda vaša konkurentost na tržištu?

Uz sve ovo o čemu smo do sada razgovarali dodala bih npr. nekoliko prednosti kao što su širok asortiman robe, besplatna dostava na kućnu adresu i u dogovoreno vrijeme, besplatno savjetovanje. Tu je i preporuka provjerenih majstora, a imamo i prilaz za velike kamione i family friendly parking. Imamo robu visokog kvaliteta, prisutne su i stalne akcije. Poštujemo rokove.

I, što je najvažnije ponosni smo na naše edukovano osoblje. Dešava se da nas kupci iz Sarajeva, Mostara i drugih gradova posjećuju jer smo na jednoj od najfrekventnijih lokacija magistralnog puta M17 kada uvjereni u naše prednosti žele raditi samo s nama. Mi im ovo povjerenje naravno višestruko uzvratimo najboljom uslugom.

Poslovni uspjeh se temelji na izvrsnosti ali i osjećaju za druge pogotovo one koji su u potrebi. Možete li podijeliti s nama neke od primjera angažmana kompanije Duga Ideal za dobrobit zajednice i pomoći onima koji su u nevolji?

Nastojimo pomoći onim kojima je pomoć potrebna, ali biti i dijelom uspješnih sportskih  i drugih priča sredine u kojoj svi zajedno živimo. Donirali smo dio sredstava za mobilni inkubator opštoj bolnici u Doboju, a nastoji se pomoći i socijalno ugroženim porodicama, odvajajući određena novčana sredstva i materijale za obnovu njihovih domova.

Kompanija pomaže također rad mnogih loklanih sportskih klubova. Za vrijeme užasnih poplava 2014. godine koje su najviše pogodile ovu regiju Bosne i Hercegovine, Duga Ideal je podijelila 1000 kanti boje za obnovu oštećenih kuća. U tim istim poplavama most „Duga“ u Zavidovićima u potpunosti je uništen. Most je ponovo izgrađen 2017. i drago nam je da je obojen našom bojom, tako da je most „Duga“ novim izgledom opravdao svoje ime.

Duga Ideal je uspješna porodična firma kakavih je niz u Bosni i Hercegovini. Šta nam možete iz vašeg iskustva upravljanja kompanijom kazati, kakava je budućnost takvih firmi kod nas?

Smjena generacija će biti po mom mišljenju veliki izazov za porodične firme, bile one velike, srednje ili male. Mi smo tu smjenu generacija uspješno prošli. Naš model upravljanja je postavljen odozdo prema gore pri čemu zbog specifičnosti posla kojim se bavimo prodaja i logistika imaju posebno mjesto. Mada ta poslovna šema izgleda vertikalno ona je zapravo po načinu vođenja biznisa više horizontalno ustrojena. To nas čini stabilnijim i jačim u izazovima upravljanja kompanijom i u donošenju odluka.

Generalno različitosti u top managementu koliko god su nedostatak one su i prednost, zbog različitih uglova gledanja. Ljudi čine biznis i mi tome posvećujemo posebnu pažnju. Bez obizra na relativno mali broj zaposlenih, ukupno 23, insistirali smo na odjelu za ljudske resurse. S druge strane u porodičnim firmama imate puno odricanja u privatnom i poslovnom životu što mora rezultirati uspjehom.

Kakvi su planovi Duga Ideal, razmišljate li o širenju vašeg poslovnog koncepta na druga tržišta?

U planu je širenje, ali u nekom srednjoročnom periodu. Kada to kažem mislim na domaće tržište sa fokusom ka većim gradovima, i to zbog priliva kupaca kojih već sada imamo iz udaljenijih regija. U suštini, mislim da je naš trade – koncept do te mjere zanimljiv i poseban da bi, sigurna sam, uspio na bilo kojem drugom području ili tržištu. A, kada ste svjesni toga, samo nebo vam je granica.

(bisznisinfo)

Na dan 30.04.2018. u Bosni i Hercegovini je bilo 458.355 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, saopštio je danas direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Muamer Bandić.

Prema riječima direktora Bandića, u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 7.975 osoba ili 1,71%, a u odnosu na isti mjesec 2017. godine broj nezaposlenih je manji za 29.075 osoba.

Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 251.206 ili 54,81% su žene.

U odnosu na prethodni mjesec nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 6.080 osoba (1,77%), u Republici Srpskoj za 1.714 osoba (1,53%) i u Brčko distriktu BiH za 181 osobu (1,68%).

Direktor Bandić je naveo da i dalje najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe sa trećim stepenom obrazovanja: KV radnici 32,55%, te radnici sa SSS 27,83%. Struktura osoba koje traže zaposlenje, zaključno sa 30.04.2018. godine je slijedeća:

• NKV 126.520 ili 27,60%,
• PKV 7.772 ili 1,70%,
• KV 149.212 ili 32,55%,
• VKV 2.117 ili 0,46%,
• NSS 1.155 ili 0,25%,
• SSS 127.564 ili 27,83%,
• VŠS 6.682 ili 1,46% i
• VSS 37.333 ili 8,14%

Kada je riječ o ulascima i izlascima sa evidencija nezaposlenosti direktor Bandić je istakao da je u aprilu je brisano ukupno 20.825 osoba sa evidencija službi zapošljavanja. Od ovog broja zaposleno je 14.248 osoba.

Istovremeno je za 7.325 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 5.668 novih radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u martu 2018. godine, broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 794.505, a od toga je 336.356 žena. U odnosu na februar 2018. godine broj zaposlenih osoba se povećao za 3.108 osoba ili 0,4%, a broj zaposlenih žena se također povećao i to za 0,5%.

Stopa registrovane nezaposlenosti za mart 2018. godine iznosila je 37,0% i u odnosu na februar 2018. godine smanjila se za 0,4 postotna poena.

Direktor Bandić je naglasio da je u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj zaposlenih veći za 21.452 osobe.

(akta.ba)

Njegov radni dan počinje već od 6 sati ujutro, zatim odrađuje brojne sastanke s radnicima i kolegama, kao i drugim ljudima važnima za uspješan rad grupacije koja zapošljava tisuće ljudi. Nakon sastanaka kreće u operativne poslove i ostaje do 23 sata. Rusmir Hrvić po mnogočemu je zanimljiv sugovornik s kojim se može pričati o svim temama jer je izuzetno dobro informiran. Po izboru Večernjakova pečata, on je gospodarstvenik godine, tako da smo ovih dana s Hrvićem radili veliki intervju i dotakli se brojnih tema.

Gospodine Hrviću, kako ste doživjeli priznanje Večernjakova pečata za gospodarstvenika godine?

- Velika je čast i zadovoljstvo biti dijelom jedne tako prestižne manifestacije u kojoj ljudi na izravan način odlučuju tko zaslužuje osvojiti priznanje. Večernjakov pečat još je jedna potvrda u nizu da ono što radimo, radimo s puno ulaganja, ljubavi, znanja i truda. Priznanje nije odano samo meni, nego svima koji su na bilo koji način dio AS grupacije. Ne smijem zaboraviti ni svoje prijatelje, poznanike i sve one koji su godinama bili uz mene kroz cijeli proces i put k ovome što je danas ostvareno. Bez njihove nesebične podrške sve bi bilo mnogo teže.

Primili ste tisuće čestitki i priznanja nakon ove manifestacije. Pa, evo, s obzirom na to da ste uvijek rado viđen gost u Mostaru na Večernjakovu pečatu, kako doživljavate ovu manifestaciju koja je, prema mišljenju mnogih, smjerokaz kako ova zemlja može funkcionirati?

- Dobio sam mnogo pohvala i poruka iz cijele BiH i inozemstva. Ljudi su čestitali iz svih dijelova svijeta i neizmjerno sam im zahvalan. Ono što me najviše raduje jesu komentari kako je nagrada zaslužena. Večernjakov pečat je definitivno postao brend... Jedna od onih manifestacija koje na prvo mjesto stavljaju promociju pozitivnih vrijednosti, uspjeha i svega onoga što je prijeko potrebno kako BiH tako i regiji. Sve ono na što je stavljen naglasak, a to su humanost, tolerancija, prave pozitivne vrijednosti i uspjeh u svim poslovnim područjima, treba promovirati svaka država u svijetu. Nama je potrebno jako gospodarstvo, jaka Bosna i Hercegovina i regija. Trebamo svi zajedno poticati konkurentnost kako bismo podigli i konkurentnost našeg gospodarstva i naše države, a sve to u cilju poboljšanja životnoga standarda građana BiH. Trebamo ukidati granice i podjele unutar Bosne i Hercegovine, ali i regije, jer je to uvjet za veće tržište i veće mogućnosti. Podjele trebaju biti prošlost, a Europska unija budućnost. Tako razumijem ovu značajnu manifestaciju kakva je Večernjakov pečat.

Idemo u gospodarske teme, kakav je radni dan Rusmira Hrvića?

- Moj radni dan počinje već od šest sati ujutro. Nakon uobičajenih priprema iz Tešnja krećem za Sarajevo. Radni dan podrazumijeva veliki broj sastanaka, kako sa zaposlenicima tako i s vanjskim poslovnim suradnicima. Nakon formalnih devet sati radnog vremena, koje odvojim za sastanke, tek onda počinjem raditi sve operativne stvari koje me čekaju. Radim do 23 sata, šest dana u tjednu. Nedjelja je rezervirana za odmor. Također, mnogo putujem po cijeloj BiH.


Zapošljavate 4500 ljudi, AS grupacija praktički djeluje na čitavom području Bosne i Hercegovine, demonstrirate moć s Klasom, kupili ste i Agrokomerc. Koja je strategija uspjeha vas i vašeg tima?

- Ima jedna sjajna izreka koja kaže da će planinu pomaknuti samo onaj tko je na početku pomicao kamenčiće. Ista je stvar i kod nas. Sve radimo strateški, planirano i bez nerealnih očekivanja. Imamo jasne kratkoročne i dugoročne ciljeve, znamo čemu težimo i zašto. Naša jasna vizija nema samo cilj unaprijediti poslovanje kompanije u smislu dobiti – riječ je o viziji s kojom se poistovjećuju svi zaposlenici jer su njihova motivacija i težnja cilju glavni preduvjet da se on ostvari. U biti, mi pomažemo posrnulim tvrtkama da ponovno stanu na noge kako bi bile korisne za svoje zaposlenike i društvo u cjelini. Pri tome inzistiramo na inovacijama i jednom posebnom modelu poslovanja koji je postao svojstven za našu grupaciju, a koji kroz novoosnovani AS Holding, kao društvo za upravljanje društvima, biva na svojevrstan način patentiran. Naš model korporativnoga upravljanja, koji primjenjujemo kroz AS Holding, omogućava nam u tom smislu biti još uspješniji.

Ima li AS grupacija koncept suradnje s proizvođačima na selu, a da nisu među onih 4500 zaposlenih i kako to funkcionira?

 - Imali smo do sada, ali ne u onom opsegu u kojem planiramo imati. Kroz ciljeve koje smo postavili, fokus ćemo svakako više usmjeriti i na ovaj segment.


S obzirom na to da stalno širite proizvodnju i povećavate raspon svog djelovanja, ne sumnjamo da planirate nove investicije. Imate li već nešto konkretno na čemu sada radite?

– Puno je toga na čemu trenutačno radimo. I ranije smo naglašavali da proces akvizicija, rasta i razvoja nije okončan. Uskoro ćemo dati više detalja u vezi s tim. Također, istaknuo bih da smo se ove godine fokusirali na jačanje korporativnoga upravljanja jer smo 2017. godine formirali AS Holding. U trenutku kada smo nakon 20 godina rasta i razvoja dostigli vrhunac, odlučili smo krenuti ispočetka i to na način da ponudimo novu vrijednost, ovoga puta u sferi upravljanja. Smatramo kako je došlo pravo vrijeme za nove izazove te nakon više od dva desetljeća poslovanja, u kojem smo širili svoj poslovni portfelj, sada trebamo, usporedno s nastavkom tog procesa, kreirati snažan sustav upravljanja koji će generirati daljnji rast i razvoj i koji će biti u stanju odgovoriti izazovima koji nas očekuju u vremenu priprema za ulazak u EU.

Prošli put kad smo razgovarali osvrnuli smo se na iseljavanje, ali to je neizostavna tema, nažalost. Što je privlačno u tom zovu Zapada da mladi ljudi, cijele obitelji, čak i oni iz državne uprave, što je nekad bilo nezamislivo jer imaju siguran posao, tako odlaze i kako zaustaviti iseljavanje stručnih kadrova?

- Okolnosti su se promijenile i mi danas iz male Bosne i Hercegovine konkuriramo cijelom svijetu. I dalje mislim da svi zajedno moramo uraditi puno više. Politike trebaju kreirati bolji i konkurentniji poslovni ambijent, građani trebaju, osim prava, preuzeti i odgovornosti, a poslodavci još više tragati za uspješnim poslovnim rješenjima. Svi zajedno moramo puno više učiti. Moram istaknuti kako je zabrinjavajuća spremnost mladih ljudi na odlazak i njihova razočaranost situacijom u BiH. Od izuzetne važnosti je osposobljavanje realnog sektora i zapošljavanje građana kao uvjet za formiranje obitelji i dostojanstven život. Bez sustavnih rješenja i bez sustavnog pristupa ne možemo mnogo očekivati. S druge strane, mladi bi morali imati više kolektivne energije, ali i svijesti, da su oni ti koji trebaju odlučivati o svojoj, ali i budućnosti zemlje.

Za vas kažu da ste primjer uspješnog, ali i prema radnicima, poštenog gospodarstvenika kojemu nijedan segment poslovanja ne promiče. Koja bi bila vaša poruka kolegama gospodarstvenicima, ali i političarima koji stvaraju gospodarski ambijent svojim radom ili neradom?

- Prije svega trebaju živjeti i voljeti to što rade. Svaki dan ulagati u sebe i svoje zaposlenike i njegovati jednako korektan odnos prema svim zaposlenima. Svaki radnik je izuzetno bitna karika u lancu bez kojeg ni jedan veliki sustav ne bi funkcionirao na pravi način.

(akta.ba)

Još uvijek nije objavljen poseban propis odnosno pravilnik kojim se reguliše upotreba vazduhoplovnih sistema na daljinsko upravljanje (dronova) u vazdušnom prostoru BiH, potvrdio je za Fokus.ba Aleksandar Lalović, Stručni saradnik za odnose s javnošću i WEB u Direkciji za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA).

No, ovaj propis je u fazi izrade i nakon što bude donesen definisat će ko, kada, gdje i u koje svrhe može upotrebljavati dronove u vazdušnom prostoru BiH.

U prednacrtu ovog pravilnika navedeno je primjerice da jedna osoba neće moći istovremeno upravljati sa više dronova, te da neće moći nadlijetati dronom iznad skupa ljudi na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 50 metara.

Također, neće biti moguće nadlijetati iznad ljudi, životinja, objekata i vozila na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 30 metara.

Osoba koja upravlja dronom koji je svrstan u kategoriju „specifična“ morat će posjedovati polisu osiguranja za dron koji pokriva štetu nanesenu trećim licima na zemlji na teritoriji BiH.

„U toku je obrada komentara i odgovori na komentare koji su pristigli u fazi javnih konsultacija na Pravilnik kojim se reguliše upotreba dronova, kao i upoređivanje propisa koji izrađuje BHDCA sa propisom koji je u fazi izrade od strane Evropske agencije za bezbjednost vazduhoplovstva (EASA) za zemlje Evropske unije“, naveo je Lalović za Fokus.ba.

U 2017. godini BHDCA je zaprimila oko 15 zahjeva za izvođenje operacija dronovima, a u 2018. godini više od 10.

„Najveći bezbjednosni rizici u vezi sa upotrebom dronova, a koji se odnose na nadležnost BHDCA je bezbjedno odvijanje vazdušnog saobraćaja za sve korisnike vazdušnog prostora, naročito u blizini aerodromskih zona“, istakao je Lalović.

Zemlje koje su do sada objavile i primjenjuju posebne propise kojim se reguliše upotreba dronova imaju određene istovjetne odredbe, ali i svoje specifičnosti i razlike.

„Naglašavamo, da je do donošenja posebnog propisa kojim se reguliše upotreba dronova u vazdušnom prostoru BiH, ova oblast regulisana Zakonom o vazduhoplovstvu BiH, kao i Naredbom o pravilima letenja i Pravilnikom o odobravanju letova na osnovu kojih BHDCA izdaje rješenja o odobrenju izvođenja operacija dronovima“, zaključio je Lalović.

(fokus.ba)