Nakon višemjesečnih priprema, urađenih svih neophodnih geotehničkih i geomehaničkih ispitivanja tla, izrade elaborata za uređenje mezarja i drugog, dobili smo konačno saglasnost za arheološka istraživanja najstarijeg muslimanskog mezarja u Bosni i Hercegovini, na Presjeci, prijevoju udaljenom od Ustikoline oko šest kilometara, potvrdio je u razgovoru za FENA-u Senad Čengić Sejo, predsjednik Medžlisa IZ u Ustikolini pod čijom ingerencijom je ovaj lokalitet, 2004. godine proglašen nacionalnim spomenikom.

Istraživanja su počela početkom ove sedmice i obavljaju ih arheološki tim Muzeja Sarajevo, Društva arheologa 1894 i Instituta za arheologiju Filozofsko fakulteta Univerziteta u Sarajevu, čije nalaze će, bez sumnje uvažavati i Zavod za zaštitu spomenika BiH.

Čengić naglašava da je uz istraživački rad primarni cilj ovog projekta, u koji je uključeno i Muftijstvo goraždansko i sam muftija Remzija ef. Pitić, trajna zaštita mezarja na Presjeci kao nacionalnog dobra od dalje devastacije i njegovo očuvanje za buduće naraštaje. Nastojat će na najbolji način iskoristiti lijepo proljetno vrijeme za radove a Fočaci su s radošću dočekali ovu vijest.

Jer bukvalno to je i posljednja prilika da se najvrijedniji polomljeni nadgrobni sanduci i nišani na primjeren način obnove i konzerviraju, da se spasi što se spasiti može, tačno četiri decenije poslije jedne druge ekipe arheologa koji su nanijeli više štete mezarju (loša konzervacija otvorenih grobnica, odnošenje kostiju umrlih u Sarajevo i sl) nego šest vjekova djelovanja snjegova i kiša te stalnih ratova na ovom strateški važnom uzvišenju. Inače, po svom izgledu i monumentalnosti nadgrobnih obilježja ono predstavlja unikatnu graditeljsko-arhitektonsku izvedbu i vrlo specifičnu kulturološko-običajnu zaostavštinu jedinstvenu na prostoru BiH.

-Tačan nastanak mezarja je nepoznat, ali vezuje se za 15 vijek i bilo je aktivno manje od stotinu godina. To je ustvari jedan vještački napravljen plato, približno kvadratnog oblika, nastao tako što je ta površina opkopana rovom širine oko četiri metra i dubine oko 1,5 metara sa istočne i južne strane, te oko dva metra sa sjeverne i zapadne strane. Potom je sa svih strana izgrađen kameni potporni zid (suhozid) prosječne visine 1,5 metara. Ulazno stepenište je na zapadnoj strani uz sjevernozapadni ugao. Očigledno je prostor za mezarje prethodno pomno odabran i uređen, što potvrđuje tezu da se radi o sjedilačkoj zajednici – ističe za našu agenciju osnovne karakteristike ovog groblja koje se prostire na oko 600 metara kvadratnih Adnan Muftarević, vođa istraživačkog tima arheologa.

Sa sagovornicima nismo puno razgovarali o historiji Presjeke, na kojoj su se po predanju „isjekle vojske“, pa susreli se i „isjekli svatovi“ i sl., jer je ona napisana davno. Prvo je nastalo šehidsko, pa civilno mezarje, a bukvalno od Grka i Rimljana do posljednjeg rata, ovaj lokalitet zbog strateškog položaja nije zaobišla nijedna buna niti rat u BiH. Isto tako nema važnijeg historičara koji se bavio srednjevjekovnom Bosnom ni svjetskog putopisca koji je pohodio gornje Podrinje da se nije bavio mezarjem na Presjeci.

Tako N. Lašvanin piše da se bosanski ban Tvrtko I Kotromanić ovdje, desetak godina prije „kosovskog boja“, jedva odbranio od Turaka, da mu je carstvo visilo o koncu. Safvet-beg Bašagić navodi da su tom prilikom turski askeri osvojili Prijepolje, Pljevlja, Čajniče, Ustikolinu, Nevesinje i Konjic, te se, nasreću, s plijenom odmah vratili u Edirne. Međutim, poslije bitke na Kosovu oni se kao plima šire Balkanom i stalno nastanjuju u gornjem Podrinju, a sultan Mehmed I je 1415. godine imenovao za namjesnika u Bosni Ishak-bega (otac graditelja Sarajeva) koji je Ustikolinu izabrao za sjedište.

Ništa čudno, jer baš u tom mjestu ima nekoliko gazova gdje se Drina može pregaziti ili preći na konju po nekoliko mjeseci u godini. Odatle će Ishak-beg ubrzo osvojiti sve utvrde do Višegrada i sarajevsku Kresavicu, a pomoći će Sandalju Hraniću, gospodaru Huma i stricu hercega Stjepana Vukčića Kosače, da porazi ljute rivale Pavloviće iz Hercegovine i zavlada teritorijem Travunije sve do mora i Dubrovnika. Nema sumnje da su Kosače ali i bosanski kralj, imali dil sa sultanom, da su plaćali određeni danak u zlatu, a u to vrijeme Sandalj Hranić se u službenim dokumentima javno potpisivao „Božijom milosti i velikog cara Mehmed-bega gospodar Zahuma…“.

Zanimljivo je da su Osmanlije i herceg Stjepan koji je naslijedio strica Sandalja, stali u zaštitu „bosanskiih krstjana“ kada ih je kralj Tomaš 1450. godine, po nalogu pape i hrvatskog biskupa Tome pokušao nasilu prevesati u katoličanstvo. Bašagić navodi da ih je oko 40 hiljada našlo utočište u jugoistočnoj Bosni i istočnoj Hercegovini, a Mustafa Imamović prenosi Tomaševu poruku papi „da seljaci (prostota) masovno prelaze Turcima koji im nude zaštitu“.

Kako su Osmanlije još od 1418. bili dominantna snaga u Ustikolini, s brojnom vojnom posadom, ojačana trgovcima i misionarima, nije teško zaključiti da je tu odmah morala biti bogomolja, a M.Imamović pominje da je već 1430. godine sagrađena prva džematska džamija i tekija koju je dao sagraditi osobno Ishak-beg Isaković a koju je “odnijela“ Drina u velikom povodnju 1737. godine. Nakon toga, godine 852. po hidžri (1448./1449) Turhan Emin-beg podiže impozantnu džamiju koja je druga po veličinu u Podrinju (iza Sultan Bajazitove u Foči). Graditelj džamije i njegova porodica sahranjeni su u mezarju na Presjeci, a njegov nišan je 80-tih godina prošlog vijeka prenesen u Sarajevo.

Dileme oko datuma smrti, koji je oštećen na nišanu Turhan Emin-bega, razriješio je austrijski putopisac Miron Zarzycki (1887.-1890.), kome je ustikoljanski ajan Muhamed-beg Čengić potvrdio da je prije oštećenja pisala godina smrti 869 (1464.). Inače taj ajan je rođeni pradjed našeg sagovornika s početka teksta, Senada Čengića.

(fokus)

Pripadnici oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL) pristali su u petak predati svoje posljednje uporište u Damasku, objavili su sirijski državni mediji, a agencije dodaju da Vlada pokušava preuzeti cijelu prijestonicu Sirije i okolna područja prvi put od 2011. godine.

Kapitulacija ISIL-a uslijedila je nakon sedmice eskalacije koju su potakle državne snage u području Hajar al-Aswad i palestinskom izbjegličkom kampu Yarmouk u Damasku, a koji su bili u rukama ISIL-a.

Snage režima bombardovale su ta dva dijela grada, prekrivši ih artiljerijskom vatrom, navodi agencija AP.

Dvije opcije
Izbjeglička agencija UN-a upozorila je da je ovo nasilje prijetnja za 12.000 palestinskih izbjeglica koje su i dalje na tom području – to su Palestinci koji su došli u Siriju od 1948. i njihovi potomci.

Pripadnicima ISIL-a data je mogućnost da ostanu i pomire se s Vladom ili da autobusima otputuju na teritoriju pod kontrolom ISIL-a u istočnoj sirijskoj pustinji, navodi agencija SANA. Iz Sirijske opservatorije za ljudska prava navode da su ISIL-ovci pristali na dogovor.

No, u petak navečer nastavljeni su zračni udari na Yarmouk, što mnogi tumače udarom na sporazum.

(Al Jazeera)

Aktuelna blokada Katara je u uvodniku lista The Financial Times opisana kao besmislena. List zaključuje kako je sazrelo vrijeme da se Saudijska Arabija i Arapski Emirati „malo spuste“.

Britanski list smatra kako su se razlike između zaljevskih država mogle riješiti diplomatskim putem. Međutim, Mohammed bin Salman i Mohammed bin Zayed, prijestolonasljednici Saudijske Arabije i Abu Dhabija, umjesto rješenja, izabrali su eskalaciju sukoba i još jednu krizu koja nije potrebna Bliskom istoku.

List je istakao kako je „obzirom na obim neprijateljskih osjećanja koje su Rijad i Abu Dhabi iskazali prema Dohi, malo vjerovatno da će doći do naglog zaokreta. Međutim, došlo je vrijeme kada se treba krenuti u tom pravcu“.

Omekšavanje retorike
Ovaj list navodi kako će omekšavanja retorike biti dobar početak, a trebalo bi ga slijediti postepeno ukidanje blokade.

Navodi se da je od 5. juna prošle godine Katar izložen blokadi od strane Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina.

Zaljevska kriza je izbila 23. maja 2017. godine, nakon hakiranja internetskog sajta Katarske novinske agencije.

Tom prilikom su objavljene informacije, s navodnim citatom izjave emira Katara, šeika Tamima bin Hamada al-Thanija. Doha ih je opisala kao lažne tvrdnje.

(Al Jazeera)

Sjeverna Koreja je saopćila da je obustavila testove balističkih raketa dugog dometa i planira da zatvori poligone za testiranje nuklearnih bombi.

Sjevernokorejska agencija KCNA saopćava da je obustava testova počela u subotu, prenosi AP.

Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je tu najavu sjevernokorejskog čelnika, te istakao kako se raduje sastanku s Kim Jong-unom.

"Sjeverna Koreja je odlučila obustaviti sve nuklearne pokuse i zatvoriti glavni poligon za testiranje. Ovo je vrlo dobra vijest za Sjevernu Koreju i svijet - veliki napredak! Veselimo se sastanku s Kimom", poručio je Trump u poruci na Twitteru.

'Poboljšanje ekonomije'
Kako se navodi, Sjeverna Koreja je odlučila da napravi ovakav potez u cilju održavanja "nacionalnog fokusa" i poboljšanja ekonomije.

Objava o obustavi nuklearnih i raketnih testova uslijedila je samo nekoliko dana prije nego što bi sjevernokorejski lider Kim Jong-un trebalo da se sastane s predsjednikom Južne Koreje Moon Jae-inom u pograničnom selu, kako bi pokušali okončati sukob između dvije Koreje, navodi Tanjug.

Odluka Sjeverne Koreje donesena je na plenarnoj sjednici Centralnog komiteta vladajuće Radničke partije, na kojoj se razgovaralo o "novoj etapi" politike.

(Al Jazeera)

Srbija će zabraniti upotrebu tankih plastičnih kesa i uvesti obaveznu naplatu biorazgradivih, najavili su iz Ministarstva za zaštitu životne sredine.

Kako je objavio list Politika od četvrtka, u tom ministarstvu rekli su da će Srbija, iako nije članica Evropske unije, primijeniti sve mjere nedavno usvojene Direktive o plastici.

Po toj Direktivi iz februara ove godine, ograničava se maksimalna godišnja potrošnja kesa na 90 po osobi do kraja 2019. godine, prenosi Beta.

Potroši se 20 miliona eura

"U stalnoj smo komunikaciji sa velikim trgovinskm lancima, kao i sa nevladinim sektorom, kako bismo uticali na razvoj ekološke svesti građana u vezi sa ovim pitanjem", rekli su u Ministarstvu za zaštitu životne sredine.

Prema nezvaničnim procjenama trgovinskog sektora, u Srbiji se godišnje potroši gotovo 20 miliona eura za nabavku plastičnih kesa, a građani u prosjeku troše sedam kesa dnevno.

(Al Jazeera)

Austrijska Vlada donijela je novi pooštreni zakon o podnositeljima zahtjeva za azilom, koji je naišao na brojne kritike, a njegova primjena bi mogla sa sobom donijeti i velike troškove, javljaju austrijski mediji.

"Dodatno osoblje i uređaji potrebni pri primjeni novog zakona donose sa sobom troškove koji premašuju iznos od dva miliona eura godišnje", javlja bečki dnevnik Der Standard, pozivajući se na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Novi zakon o strancima, odnosno dio koji se odnosi na podnositelje zahtjeva za azilom, predviđa oduzimanje novca budućim izbjeglicama i podnositeljima zahtjeva, i to u iznosu od 840 eura, koji bi trebali biti upotrijebljeni u djelomičnom pokrivanju troškova postupka obrade zahtjeva za azilom.

Teže do austrijskog državljanstva
Istovremeno bi se njihovi mobiteli analizirali, kako bi se pomoću geo podataka ustanovila tačna ruta dolaska u Austriju.

Tako će, ako se utvrdi da je izbjeglica u Austriju stigao preko neke zemlje Evropske unije, u nju biti i vraćen, shodno Dublinskom pravilu.

Mnoge izbjeglice su do sada do Austrije stizale preko Hrvatske.

Analize pokazuju da je ova vrsta intenzivne provjere, kako nadalje javlja Der Standard, povezana s visokim troškovima.

Novi zakon predviđa lakše protjerivanje podnositelja zahtjeva za azilom koji se ogriješe o zakon.

I stjecanje austrijskog državljanstva za izbjeglice će biti moguće tek nakon deset godina boravka u Austriji, umjesto dosadašnjih šest.

"Strog i ekikasan zakon bi trebao spriječiti zloupotrebu austrijskog prava na azil", rekao je austrijski ministar Herbert Kickl iz desno populističke Slobodarske partije Austrije.

Otežana integracija izbjeglica
"Novi zakon će imati i preventivni karakter. Kada se pročuje da provjeravamo imaju li izbjeglice novac, možda se mnogi odluče odustati od ovog puta", rekao je austrijski vicekancelar Christian Strache, takođe iz ove partije.

Humanitarne organizacije su kritizirale novi pooštreni zakon, ocjenjujući ga nehumanim.

"Nova pravila prodiru u privatnu sferu izbjeglica i tako otežavaju njihovu integraciju", saopćila je organizacija SOS Mensch.

(Al Jazeera)

Pripadnici Granične policije BiH od 1. januara do 21. marta 2018. godine u pokušaju ili neposredno nakon ilegalnog prelaska državne granice otkrili su 717 državljana zemalja visokog migracijskog rizika.

Također, 819 osoba je spriječeno da uđe u BiH na način da su odustali od pokušaja prelaska granice zbog angažiranja policijskih službenika na samoj graničnoj liniji s Crnom Gorom i Srbijom.

Ovi podaci, koje je u intervjuu za Radiosarajevo.ba prezentirao direktor Granične policije BiH Zoran Galić, govore o povećanom migranata koji nadiru prema našoj državi. Galić je prokomentirao informaciju direktora Službe za strance Slobodana Ujića o tome da se sprema dolazak novih 1.000 migranata u BiH.

“Činjenicu da je u manje od tri mjeseca 2018. otkriven ili odvraćen gotovo isti broj migranata kao u kompletnoj 2017. i operativne podatke kojima raspolaže Granična policija BiH možemo reći da se nastavlja trend rasta broja migranata koji na ilegalan način pokušavaju ili ulaze u BiH. Ipak, ne bismo licitirali brojem migranata koji bi u narednom periodu mogli pokušati koristiti područje BiH kao tranzitno za odlazak u zemlje EU. Podsjećam, na državnoj razini 2015. godine donesen je akcioni plan u slučaju masovnog priliva migranata za čije aktiviranje u prethodnom razdoblju nije bilo potrebe, a Granična policija BiH je izvršno tijelo koje bi u tom slučaju postupilo sukladno odlukama nadležnih tijela. Bosna i Hercegovina ima aktivno Koordinaciono tijelo za pitanje ilegalnih migracija kojim predsjedava ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić”, rekao je Galić.

On je napomenuo da je, uz istočnu Hercegovinu koja je u posljednja tri mjeseca 2017. bila područje s najvećim pritiskom ilegalnih migranata, povećan broj pokušaja ilegalnih prelazaka početkom 2018. na području Zvornika, Bratunca, Višegrada i Velike Kladuše. S obzirom na to, uz PGP Trebinje se, prema potrebi dodatno angažiraju policijski službenici i prebacuje specijalistička oprema iz drugih u jednice granične policije Zvornik, Višegrad i Velika Kladuša.

“Granična policija BiH intenzivirala je suradnju sa svim relevantnim tijelima za pitanja ilegalnih migracija u BiH, ali i na međunarodnom nivou s FRONTEX-om, IOM-om, UNHCR-om i dr. Sve vrijeme podršku u sprečavanju ilegalnih migracija Granična policija BiH dobiva od kantonalnih i entitetskih MUP-ova iz BiH i drugih nadležnih bh. tijela”, istaknuo je Galić.

Radiosarajevo.ba: Šta je sa prekograničnim kriminalom? Kakav je bilans rada u proteklom periodu?

“Kao i prethodnih godina, u 2017. Granična policija BiH ostvarila je značajne rezultate u potražnoj djelatnosti, čime je značajno unaprijedila suradnju s policijskim agencijama i drugim nadležnim tijelima u BiH, te INTERPOL-om i EUROPOL-om. Na ovaj način dali smo značajan doprinos povećanju stupnja sigurnosti u BiH. U 2017. na graničnim prijelazima BiH evidentirano je 547 osoba koje su prema raznim osnovama potraživala nadležna tijela u BiH, kao i 118 osoba koje su evidentirane u Interpolovim bazama podataka. Prema ovim osobama poduzete su mjere u skladu sa zahtjevima nadležnih tijela uključujući: lišenje slobode, lociranje, identificiranje, dostavljanje informacija o mjestu i vremenu prelasku državne granice, korištenim putnim ispravama i dr. Riječ je o osobama za kojima su raspisane potjernice ili raspisi o traganju, prema kojima su izrečene mjere zabrane prelaska državne granice ili su sigurnosno interesantne. Te osobe evidentirane su prilikom 3.756 prelazaka ili pokušaja prelazaka preko državne granice što je povećanje za 14,3 posto u odnosu na 2016. godinu. Pripadnici GPBiH otkrili su 59 motornih vozila i 780 dokumenata koji su predmet potražne djelatnosti”.

Radiosarajevo.ba: Koliko ste prijava dostavili i o kakvim se krivičnim djelima radi?

“GPBiH je 2017. na graničnim prelazima, u graničnom pojasu i u unutrašnjosti BiH evidentirala 341 kazneno djelo, a 2016. ih je bilo 296). Nadležnim tužiteljstvima dostavljeno je 328 službenih izvješća u kojima je prijavljeno 454 osoba. Evidentirano je 21 kazneno djelo „krijumčarenja ljudi“ i sedam kaznenih djela ”organiziranje grupe ili udruženja za vršenje KD krijumčarenje migranata”. Za navedena kaznena djela nadležnom tužiteljstvu podneseno je 25 službenih izvješća protiv 64 osobe. Privremeno je oduzeto 144 dokumenta za koje postoji sumnja da su falsificirani. U 2017. evidentirano je 111 kaznenih djela u vezi s opojnim drogama. Nadležnim tužiteljstvima podneseno je 114 službenih izvješća u kojima je prijavljeno 126 osoba. Prekršajno je procesuirano 170 osoba za počinjenih 170 prekršaja. Privremeno je oduzeto 124,8 kg marihuane i 47 stabljika težine oko 28 kg. Zbog nedozvoljenog prometa raznih vrsta roba i izbjegavanja carinskog nadzora nadležnim tužiteljstvima podneseno je 64 izvješća zbog 64 kaznena djela za koja su prijavljene 124 osobe”.

Radiosarajevo.ba: Često se na granici oduzima novac i roba. Kakvi su tu pokazatelji?

“U 2017. privremeno je oduzeto robe u vrijednosti 1.248.829 KM, te novca u raznim apoenima u protuvrijednosti 163.159 KM. Uz vrijednost robe od 513.755 KM, koja je u 68 predmeta ustupljena drugim tijelima, ukupna vrijednost oduzete robe je 1.762.584 KM. Prema raznim osnovama privremeno je oduzeto 59 transportnih sredstava. Nadležnim tužiteljstvima podneseno je 15 izvješća za 16 kaznenih djela u vezi s oružjem, municijom i eksplozivnim materijama”. GPBiH je u 2017. realizirala 153 operativne akcije (112 na lokalnom, 21 na regionalnom i 20 na centralnom nivou) i učestvovala u šest operativnih akcija u organizaciji FRONTEX-a i DCAF-a. GPBiH je imala nekoliko uspješnih akcija usmjerenih protiv krijumčarenja ljudima. Povodom uspješno realizirane akcije „Bosfor“, odnosno „Kabataš“, kako su je nazvale policijske agencije drugih zemalja, SELEC je Graničnoj policiji BiH uručio drugu nagradu za uspješnu borbu protiv prekograničnog kriminala, čime smo prepoznati kao veoma uspješna agencija među brojnim na području Jugoistočne Europe”.

Radiosarajevo.ba: Šta je s kadrovima i kapacitetima?

“U tijeku je školovanje dvije klase kadeta nakon kojeg će u GPBiH početi raditi još 150 policijskih službenika. Vijeće ministara BiH 22. juna 2017. donijelo je Odluku o utvrđivanju Plana prijema kadeta u policijske agencije na nivou institucija BiH u 2017. godini, prema kojoj je GPBiH odobren prijem još 100 kadeta u činu policajac i po okončanju konkursne procedure i školovanja svih kadeta problem će biti djelomično riješen s obzirom na činjenicu da GPBiH prema postojećoj sistematizaciji nedostaje oko 570 policijskih službenika. Napominjem da je riječ o sistematizaciji koja ne podrazumijeva aktualne potrebe GPBiH zbog čega se može reći da nam nedostaje najmanje 570 policijskih službenika. Uz nedovoljan broj policijskih službenika GPBiH se suočava s problemom kontinuiranog zanavljanja specijalističke opreme. Oprema kojom raspolažemo je solidna, ali se mora kontinuirano obnavljati. Bitno je istaknuti da izvanredno angažiranje i preraspoređivanje službenika iz jedne u drugu organizacijsku postrojbu i pojačan nadzor granice podrazumijevaju i značajno veće materijalne troškove, smještaj službenika, službena putovanja, gorivo, amortizacija vozila i sl.”.

Detaljni pregledi vozila koji dolaze iz Srbije i Crne Gore

“Granična policija BiH s drugim bh. i međunarodnim tijelima u čijoj su nadležnosti ilegalne migracije, bez obzira na evidentan nedostatak policijskih službenika, uspješno odgovara na problem povećanog broja ilegalnih migranata koji teritorij BiH pokušavaju koristiti kao tranzitno područje za odlazak u zemlje EU. Povećan broj ilegalnih migranata je problem na granici zbog kojih Granična policija BiH provodi mjere poput detaljnog pregleda svih teretnih motornih vozila koja dolaze iz Srbije i Crne Gore ili preusmjeravanja policijskih službenika i specijalističke opreme na one dijelove granice gdje je najveći priliv migranata ili angažiranja policijskih službenika na graničnoj crti koji svojim prisustvom odvraćaju migrante od pokušaja ilegalnog prelaska granice, ali ne možemo govoriti o krizi i slikama s granice kakve smo gledali u zemljama regije za vrijeme tzv. migracione krize”, rekao je Galić za Radiosarajevo.ba.

Federalna uprava policije saopćila je danas da je u toku jučerašnjih protesta demobilisanih boraca pred sjedištem Parlamenta FBiH u Sarajevu oko 17:45 sati došlo do pokušaja nasilnog ulaska u zgradu te da je pritom osoba inicijala D. H. (1968) iz Zenice fizički napala policajce i jednog pripadnika FUP-a teško povrijedila.
Radi se o načelniku Sektora uniformisane policije FUP-a kojem je ukazana ljekarska pomoć na Klinici urgentne medicine KCUS-a, a bivši major iz Zenice je zbog napada na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti lišen slobode i protiv njega je nakon kriminalističke obrade Tužilaštvu Kantona Sarajevo podnesen izvještaj i počinjenom djelu.

“Osoba D.H je evidentirana kao višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela nasilničko ponašanje, izazivanje opće opasnosti pucanjem iz vatrenog oružja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a on je 2013. godine zbog većeg broja izvršenih krivičnih djela bio predmetom kriminalističke obrade Federalne uprave policije. Također želimo informirati javnost da Specijalna policijska jedinica Federalne uprave policije 17.04.2017 godine nije uopšte bila angažirana u okviru osiguranja niti je vršila bilo kakve aktivnosti u vezi sa istim”, navedeno je u saopćenju za javnost FUP-a.

Podsjetimo, radi se o osobi koja se predstavila kao ratni major Hajriz Doglod. On je jučer policajca optužio da ga je spriječio pri pokušaju ulaska u zgradu.

“U tom fizičkom obračunu sam ga uhvatio za vrat nakon čega je on mene udario palicom. Kada se situacija smirila izvinio sam se, ali on nije htio prihvatiti moje izvinjenje”, rekao je Doglod.

(klix)

Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar u Bosni slab do umjeren, sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura. Dnevne temperature izmeđe 18 i 23, na jugu od 22 do 27 °C.

U petak 20.04.2018., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar u Bosni slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura. Ponegdje na jugoistoku Bosne povremeno su mogući i jaki udari vjetra. Jutarnje temperature od 6 do 10, na jugu od 11 do 16, a dnevne od 17 do 22, na jugu od 22 do 27 °C.

U subotu 21.04.2018., sunčano. Jutarnje temperature od 5 do 9, na jugu od 9 do 13, a dnevne od 19 do 23, na jugu od 21 do 26 °C.

U nedjelju 22.04.2018., sunčano. Jutarnje temperature od 6 do 11, na jugu od 10 do 15, a dnevne od 21 do 27 °C.

U ponedjeljak 23.04.2018., pretežno sunčano vrijeme. Poslije podne u Bosni umjeren porast naoblake krajam dana ili u večernjim satima može usloviti lokalne pljuskove. Jutarnje temperature od 8 do 13, na jugu do 16, a dnevne od 20 do 26 °C.

Vlada Zimbabvea otpustila je sinoć najmanje 16.000 medicinskih sestara koje su stupile u štrajk sa zahtjevom da im se isplate zaostale plaće, prenosi Anadolu Agency (AA).

Potpredsjednik Zimbabvea Constantino Chiwenga izjavio je za provladinu medijsku kuću ZBC da će radna mjesta otpuštenih štrajkača popuniti nezaposlenim medicinskim sestrama.

Chiwenga je odluku o otpuštanju hiljada štrajkača donio na bazi ovlasti koje potpredsjednik Zimbabvea ima u sektoru vladinih javnih usluga.

On tvrdi da je vlada Zimbabvea ranije odobrila Ministarstvu zdravstva 17,1 milion dolara za neizmirene plaće medicinskog osoblja i tako udovoljila njihovim zahtjevima. Štrajkače je optužio za neodgovorno ponašanje i da djeluju s političkim motivima.

Chiwenga je kazao da su nadležne ustanove već pokrenule proces zapošljavanja novog medicinskog osoblja, a da će po potrebi na posao biti vraćene i ranije penzionisane medicinske sestre.

Predstavnik sindikata medicinskog osoblja Enock Dongo je kazao da su vijest o otkazima saznali posredstvom medija i da ih smatraju ništavnim jer im to niko službeno nije saopćio.

Prosjećna plaća medicinskih sestara u Zimbabveu je 284 dolara. Medicinsko osoblje je stupilo u štrajk sa zahtjevom da im vlada isplati zaostala dugovanja i poveća plaće.