Na inicijativu Fuada Čibukčića, predsjednika Nadzornog odbora “BH Telecoma”, u plan aktivnosti za ovu godinu uvršten je i projekt pokretanja LTE tehnologije, odnosno uvođenja mreže 4G Advance. Time bi BiH iz nepopularnog društva zemalja koje su još na 3G mreži, gdje se nalaze Ukrajina i Albanija, prešla u društvo Njemačke i Turske, koje jedine za sada imaju mrežu 4G Advance.

Javni poziv

Čibukčić za naš list kaže da bi ovim projektom BiH mnogo dobila kao i njeni građani, a “BH Telecom” bi utvrdio svoju lidersku poziciju na telekomunikacijskom nebu u našoj zemlji.

– Primjera radi, 700 posto bismo imali brži prijenos podataka – naglašava Čibukčić.

On dalje navodi da je do sada osnovna prepreka bila legislativa koju je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, s Ismirom Juskom (SBB) na čelu, promptno riješilo s prelaskom na digitalni signal te se oslobodio frekventni opseg.

– Država bi inkasirala, prema nekim procjenama, oko 36 miliona KM od prodaje licenci operaterima, a Regulatorna agencija za komunikacije treba da utvrdi način dodjele licenci u javnom pozivu koji oni raspisuju – dodaje Čibukčić.

Koliko su u “BH Telecomu” ozbiljno shvatili ovu priliku, govori i Tarik Čaršimamović, izvršni direktor ove kompanije za tehnologiju i razvoj servisa.

– Već smo pripremili neophodnu dokumentaciju. Dio zavisi od dodjele frekvencija, a Vijeće ministara treba usvojiti dokument o politici sektora. Taj dokument je već prošao javnu raspravu, sada slijedi usvajanje na Vijeću ministara i odluka o načinu dodjele licenci. Nakon toga možemo krenuti u uvođenje mreže koja odgovara uvjetima i smatram da je ovo ulaganje u budućnost – ističe Čaršimamović.

Odluka o koncesiji

Iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) kažu da su i oni završili svoj dio obaveza u smislu da je osiguran neophodni radiofrekventni spektar, ali koji se ne može staviti u upotrebu dok Vijeće ministara BiH ne donese strateški dokument – politiku sektora telekomunikacija.

– Podsjećanja radi, Agencija još radi u skladu s Politikom sektora telekomunikacija koja predviđa aktivnosti do 2012. Nadamo se da će Vijeće ministara BiH donijeti novi strateški dokument u što skorije vrijeme kako bi se sektor telekomunikacija dalje razvijao, što podrazumijeva i razvoj mreže sljedeće generacije (NGN), te uvođenje 4G mreže. Vijeće ministara odlučuje o visini koncesije, kao i o tome kada, kome i kako će se ona dodjeljivati – kažu iz RAK-a.

Višestruka korist

Osim direktne koristi za državni budžet, bila bi omogućena znatna ulaganja u mrežnu infrastrukturu mobilnih operatera, te uvođenje novih usluga

Frekvencije koje bi se dodjeljivale 4G operaterima omogućile bi pokrivanje ruralnih područja s manjom gustoćom stanovnika, a operateri bi mogli efikasnije planirati razvoj mreža

Smanjio bi se digitalni jaz između urbanih i ruralnih sredina

Povećanje brzine širokopojasnog pristupa internetu pozitivno bi se odrazilo na ekonomiju u cjelini, a naročito u slabije razvijenim područjima

36 miliona KM inkasirala bi država od prodaje licenci operaterima

(avaz.ba)

Slovenački parlament u utorak je bez glasa protiv prihvatio izmjene zakona o penzionom i invalidskom osiguranju, prema kojima će penzioneri s punim uvjetima za starosnu mirovinu imati zajamčenu penziju od 500 eura.

Cilj je zakona osigurati da minimalne pune mirovine budu barem tako visoke da siromašni penzioneri ne trebaju tražiti od države zaštitni dodatak.

To nije u suprotnosti s temeljnim načelima penzionog i invalidskog osiguranja, rekla je obrazlažući prijedlog ministrica za rad i socijalnu politiku Anja Kopač Mrak.

Minimalnu mirovinu od 500 eura primalo bi, prema podacima vlade, oko 45.200 penziona.

Prema podacima mirovinskog osiguranja početkom godine mjesečnu penziju manju od 500 eura primalo je 98.200 penzionera, ali svi su oni umirovljeni s punim radnim stažom i potrebnim godinama života.

Zakon je prihvaćen jednoglasno bez glasa protiv, uprkos tome što su vladin prijedlog oporbene stranke najprije ocjenjivale populističkim potezom namijenjenim privlačenju birača, u zadnjoj godini mandata sadašnje vlade.

(faktor.ba)

Zahvaljujući potpori Vlade, u Federaciji je osigurano više od 4,500.000 KM za program imunizacije koji je u potpunosti usklađen s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i koji se provodi u zemljama EU. Poručio je to pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez na skupu u Sarajevu, čime je počelo obilježavanje Svjetskoga tjedna imunizacije u BiH. Predstavnici nadležnih institucija ocijenili su alarmantnim što je posljednjih godina u BiH došlo do pada obuhvata imunizacijom, a koji u 2016. iznosio oko 70 posto.

Promijeniti stavove

- Zato moramo promijeniti stavove građana, koji moraju znati da je imunizacija najveće dostignuće u zdravstvenoj znanosti s obzirom na to da nas štiti od značajnog broja bolesti. Moglo bi se reći da je imunizacija žrtva svoje uspješnosti jer smo svi zaboravili bolesti koje su zahvaljujući cjepivu iskorijenjene, kazao je Čerkez. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH Davor Pehar naglasio je da obuhvat imunizacije u BiH nije onaj preporučeni od Svjetske zdravstvene organizacije koji iznosi 90-95 posto.

- Nizak cijepni obuhvat stvara pretpostavku za pojavu epidemija i drugih bolesti. Ospice nisu bezazlena bolest, u zemljama EU već je umrlo 17 ljudi. Roditelji moraju shvatiti da je jedina ispravna odluka cijepljenje djece, dodao je Pehar. Zbog niske pokrivenosti imunizacijom, na skupu je zabrinutost izrazila predstavnica UNICEF-a u BiH Geeta Narayan navodeći kako je nužno osigurati da postoje pouzdane informacije o koristima cijepljenja temeljene na dokazima.

Spriječiti bolesti

Zahvaljujući cijepljenju, istaknula je, od 2010. do 2015. u svijetu je spriječeno 10 milijuna slučajeva smrti te su, kako kaže Narayan, kontraindikacije vrlo male u odnosu na činjenicu koliko cijepljenje može spriječiti bolesti.

Svake godine u posljednjem tjednu travnja države članice Svjetske zdravstvene organizacije, uključujući BiH, obilježavaju Europski/Svjetski tjedan imunizacije u cilju podizanja svijesti o važnosti imunizacije.

S tim u vezi, Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo FBiH, u suradnji s Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u BiH i UNICEF-om u BiH, organiziralo je jučer u Sarajevu znanstveni skup.

(VL/Fena)

“Dječiji festival” u organizaciji Instituta Yunus Emre u Sarajevu bit će održan danas u Zenici, gdje će više od sedam hiljada djece iz sedam kantona koja uče turski u okviru projekta “Moj izbor je turski” imati priliku uživati u druženju i zabavi.

Program će obogatiti spektakularni koncert popularnog bh. pjevača Harija Varešanovića, a najavljen je i dolazak poznate glumice turske serije “Elif” Isabelle Damla Guvenilir.

Direktor Instituta Yunus Emre u Sarajevu Mehmet Akif Yaman kazao je da ovaj projekt traje još od 2011. godine te da je broj djece koja uče turski jezik porastao na sedam hiljada. Dodao je da se projekt ne sastoji samo od učenja turskog jezika, već od različitih aktivnosti kao što je takmičenje u pjevanju, sportu i još mnogo toga.

Također je dodao da će nastaviti s realizacijom projekta bratimljena škola, pojašnjavajući da oko 120 škola u BiH ima svoju bratsku školu u Turskoj te da se taj broj povećava. Naglasio je da je prošle godine oko 100 učenika posjetilo Tursku i obratno.

“Nastavit ćemo svoj rad, a najvažniji dio projekta je Dječiji festival koji traje već pet godina i to je nagrada za svu djecu koja uče turski jezik “, zaključio je.

Direktor Ziraat banke u BiH Ali Riza Akbaş na današnjoj pres-konferenciji govorio je o značaju učenja turskog jezika, ističući da je njihova zadaća da uvesele djecu.

Ambasador Turske u BiH Haldun Koç naglasio je veliku vrijednost sutrašnje aktivnosti jer je to, kako kaže, ulaganje u budućnost koja će im se vratiti.

Istakao je značaj nastavka i tradicije dječijeg festivala te izrazio nadu da će sutra svi uživati u programu.

“BiH i Turska su jako povezane zemlje, a djeca su sigurnost naše saradnje u budućnosti “, zaključio je ambasador.

Festivalu će osim mnogih zvanica iz kulturnog i političkog života, prisustvovati i ministar civilnih polova BiH Adil Osmanović te ministar kulture i turizma Turske Nabi Avci.

(BHRT)

Ambasador Japana u Bosni i Hercegovini Kazuja Ogava danas će u Tešnju prisustvovati ceremoniji primopredaje dva projekta iz oblasti deminiranja, vrijedna po 740 000 KM.

Vlada Japana je, u okviru temeljne grant pomoći za Projekte ljudske sigurnosti (GAGP), odobrila sredstva za projekte podrške aktivnostima deminiranja u Tešnju i Doboju”, zahvaljujući kojima je oko 800.000 kvadratnih metara kontaminiranog područja očišćeno metodama deminiranja i tehničkog izviđanja i predato lokalnom stanovništvu.

Iz Ambasade Japana ističu da su Tešanj i Doboj područja ozbiljno zagađena minama, a naročito Doboj, koji se smatra jednim od 10 najzagađenijih područja u BiH, tako da je deminiranje prioritetna oblast japanske pomoći BiH.

“Prema uvjerenju da su lokacije koje su obilježene kao “lokacija bez mina” preduslov za normalan život i privredne aktivnosti u kontaminiranom području, Japan je od 1998. dodijelio pomoć za aktivnosti deminiranja u BiH u iznosu oko 8,6 miliona eura, ističe se u saopštenju.
Unutar GAGP-a, japanska pomoć za BiH je dosegla oko 35 miliona KM u proteklih 20 godina, obuhvatajući vitalne sektore, kao što su primarna zdravstvena zaštita, osnovno obrazovanje i deminiranje, saopšteno je iz Ambasade Japana u BiH.

(BHRT)

Svaki građanin Bosne i Hercegovine s prosječnim primanjima ostane u šoku kada ode u kupovinu. Cijene hrane, pića, kozmetike, garderobe, bijele tehnike iz dana u dan divljaju bez kontrole. Uzme li se u obzir prosječna plaća od 846 KM, može se zaključiti da građani BiH samo čudom preživljavaju.

Bez kontrole

Tim više u depresiju baca podatak da je jeftinije živjeti u nekom gradu u Njemačkoj nego u glavnom gradu BiH, ako gledamo tamošnju prosječnu plaću, koja je višestruko viša od bosanske.

Napravili smo uporedbu cijena namirnica u Sarajevu i Štutgartu, pri čemu nam je pomogla naša državljanka koja trenutno živi u tom njemačkom gradu.

Tamo, recimo, litar ulja koša 1,50 KM, dok je kod nas 2,20. Mlijeko je kod nas 1,40 KM, dok je tamo 0,99. Kilogram brašna kod nas je 0,70, a u ovom njemačkom gradu 0,62 KM.

Marin Bago, predsjednik Udruge “Futura“, ističe da nije novost da su cijene kod nas u nekim slučajevima čak tri puta više nego u većini zemalja Evropske unije.

– U BiH trgovci diktiraju standard. Niko ih ne kontrolira i oni se bogate preko leđa građana, koji su većinski siromašni – kaže Bago.

Formiranje cijena u našoj zemlji je slobodno, što je ponovo loše po građane, a trgovcima privatnicima daje mogućnost lakog bogaćenja.

– Naši građani novac najviše troše na hranu, a trgovci su toga svjesni. Posljednja tri mjeseca porasle su cijene voća i povrća za čak 17 posto. O tome svi šute – dodaje predsjednik „Future“.

Bez zaštite

Bago kritizira predstavnike lokalnih zajednica, koji nemaju namjeru da zaštite potrošače.

– Svaki načelnik općine trebao bi kontrolirati ili upozoravati trgovca koji otvori neku prodavnicu ili tržni centar u gradu. To se ne čini, što ostavlja sumnje za mito i korupciju – dodaje Bago.

Naša državljanka iz Štutgarta pohvalila se da je nedavno u jednom tržnom centru u tom gradu kupila majicu i patike za dva eura. Bago kaže da je slična situacija i u trgovinama tekstila i tehničke robe, gdje su odjeća i obuća kod nas dva, a negdje i tri puta skuplji nego u zemljama EU, a nabavljaju se u Kini, Turskoj, Bugarskoj po veoma niskim cijenama.

Slobodno formiranje cijena

Cijene proizvoda na bh. tržištu se formiraju slobodno i u skladu s entitetskim zakonima o kontroli cijena, podsjećaju iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH. Dodaju da se cijene određuju prema uvjetima na tržištu, osim za pojedine proizvode gdje je posebnim propisima određen drugačiji način utvrđivanja cijena.

Po veš-mašinu u RS

Iz udruženja za zaštitu potrošača navode da je situacija u Republici Srpskoj dosta bolja i da građani iz FBiH često odlaze u manji bh. entitet kako bi se snabdjeli.

– Često se odlazi u RS po mlijeko, povrće, veš-mašinu ili kod zubara – kaže Bago.

(avaz.ba)

Američki predsjednik Donald Trump počeo je opću ofenzivu protiv Kanade, glavnog gospodarskog partnera Sjedinjenih Američkih Država, i objavio trgovinski rat nametanjem poreza na građevinsko drvo te prijetnjom da će ga uvesti i za mliječne proizvode.

Nakon što je u ponedjeljak uveo porez na uvoz kanadskog građevinskog drva, američki je predsjednik u utorak na društvenoj mreži Twitter napisao: "Kanada je jako otežala aktivnosti naših proizvođača mlijeka iz Wisconsina i drugih pograničnih država. To više nećemo tolerirati. Vidjet ćete", prenosi Hina.

Vjeran svojm obećanjima iz kampanje, Trump je krenuo u ofenzivu protiv trgovinskih sporazuma za koje drži da nanose štetu Amerikancima.

"Pristojan sam, ali vrlo odlučan u obrani interesa Kanade", odgovorio je kanadski premijer Justin Trudeau u utorak.

Optužbe američkih proizvođača
Povezane s Meksikom u sjevernoameričkom sporazumu o slobodoj trgovini (Alena), SAD i Kanada ostvaruju godišnji promet trgovinskih razmjena blizu 545 milijardi dolara, što, prema američkim podacima, predstavlja deficit na štetu Washingtona od 11,2 milijarde dolara.

Udarom na građevinsko drvo Trump otvara stari predmet, koji dijeli te susjede već 35 godina.

Američki proizvođači optužuju kanadske kolege da izvoze građevinsko drvo po dampinškim cijenama, zahvaljujući subvencijama koje primaju.

Trgovinski rat možda će ići naruku američkim proizvođačima drva, ali bi mogle pogoditi građevinski sektor, ocjenjuju neki stručnjaci i predviđaju da bi cijena gradnje kuće mogla porasti za 12 posto.

(Al Jazeera)

Kamioni s prvim dijelovima američkog proturaketnog štita THAAD stigli su u Južnu Koreju, dok ne popušta napetost sa susjednom Sjevernom Korejom, objavile su svjetske novinske agencije pozivajući se na južnokorejski Yonhap.

Dolazak šest kamiona na golf-teren na koji je oprema trebala biti dopremljena bio je povod za sukob stanovnika i policije, izvijestio je France-Presse.

Washington i Seul isprva su bili najavili da će se proturaketni štit početi postavljati 7. marta, uz obrazloženje da će štititi od prijetnje sjevernokorejskih balističkih raketa, koje režim u Pjongjangu uporno razvija unatoč međunarodnim sankcijama.

Štit, koji bi trebao biti operativan do kraja godine, presretat će i uništavati sjevernokorejske balističke rakete kratkog i srednjeg dometa u završnoj fazi njihove putanje, prenosi Hina.

Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja odlučili su postaviti štit THAAD nakon razgovora privremenog južnokorejskog predsjednika i američkog potpredsjednika Mikea Pencea početkom marta.

Protivljenje štitu
Kina se oštro protivi postavljanju tog štita jer će on ograničiti njene raketne kapacitete.

Nakon nedavnih sjevernokorejskih raketnih pokusa, SAD je prema Korejskom poluotoku poslao nosač aviona Carl Vinson i zračno-pomorsku grupu.

Kineski predsjednik Xi Jinping u telefonskom razgovoru s američkim kolegom Donaldom Trumpom u ponedjeljak pozvao je SAD na "suzdržanost" prema Sjevernoj Koreji.

Glasnogovornik glavnog kandidata na južnokorejskim predsjedničkim izborima 9. maja Moon Jae-ina rekao je u srijedu da je odluka američkog vojnog vrha da postavi dijelove proturaketnog štita THAAD za osudu, prenosi Reuters.

Moonov glasnogovornik Park Kwang-on ističe u saopćenju da je to "veoma loša" odluka jer lišava buduću vladu prava da donese političku odluku o spornom proturaketnom odbrambenom sistemu.

(Al Jazeera)

Danas se u Hercegovini, zapadnoj i sjeverozapadnoj Bosni očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U ostaku naše zemlje, uglavnom, sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima ponegdje na zapadu Hercegovine je moguća slaba kiša. Vjetar, umjeren do jak, južni i jugozapadni. Jutarnje temperature od 4 do 10, u Hercegovini i Krajini od 9 do 15, a dnevne od 17 do 23 °C.

U četvrtak 27.04.2017., prije podne umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom poslijepodneva pretežno oblačno. Poslije podne ili u večernjim satima kiša se očekuje u zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne, kao i u Posavina. U Hercegovini kiša krajem dana ili u večernjim satima. Jutarnje temperature od 7 do 13, u Hercegovini i u Krajini od 11 do 16, a dnevne od 19 do 24 °C.

U petak 28.04.2017., pretežno oblačno vrijeme. Prije podne kiša se očekuje na zapadu, sjeverozapadu Bosne i većem dijelu Hercegovine. Poslije podne ili u večernjim satima padavine i ostatku naše zemlje. Intenzivnije padavine u Hercegovini i na zapadu Bosne. U drugom dijeli dana razvedravanje u Krajini. Jutarnje temperature od 8 do 14, a dnevne od 16 do 22 °C.

U subotu 29.04.2017., pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima kiša se moguća u istočnim i jugoistočnim područjima Bosne i većem dijelu Hercegovine. Tokom dana razvedravanje u Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne, a u ostalim područjima krajem dana ili u večernjim satima. Jutarnje temperature od 3 do 10, na jugu od 11 do 15, a dnevne od 10 do 16, na jugu do 18 °C.

Bosna i Hercegovina je, samo zbog toga što su se njeni građani odrekli državljanstva, izgubila “jedan cijeli grad” od preko 75.000 stanovnika. Sada sve češće ispis iz registra državljana traže cijele porodice, kako bi postali Nijemci, Austrijanci, Slovenci…

BiH ima Sporazum o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, a uskoro bi Sporazum mogao biti potpisan i sa Crnom Gorom.

O ovoj tematici u intervjuu za RSE govori pomoćnik ministra civilnih poslova BiH, za državljanstva i putne isprave, Milan Zjajić.

Koliko se do sada državljana Bosne i Hercegovine odreklo svog matičnog državljanstva?

– Otkako Ministarstvo civilnih poslova posjeduje evidencije o odricanju od državljanstva BiH, odnosno vodi ove poslove, od 1996. godine do kraja 2016. godine, bh. državljanstva su se odrekla 73.593 lica. Bio je jedan ciklus oko 2002. i 2003. godine, kada se godišnje odricalo više od osam, devet hiljada lica. Kasnije se taj broj smanjivao i on se od 2008. ustalio na cifri od približno 3.500 godišnje.

Ovaj veliki broj odricanja u periodu 2001-2003. godine vjerovatno je posljedica što su u to vrijeme osobe, koje su kao izbjeglice boravile u inostranstvu, stekle uslove za dobijanje državljanstva u državama u kojima su boravili i da im je to bio prioritet u rješavanju njihovog statusa.

Da li je to i najčešći razlog, odnosno moraju li se navoditi razlozi kada se traži ispis iz bh. državljanstva?

– Razlozi variraju. Mi ne tražimo razloge prilikom procesa odricanja od bh. državljanstva, međutim, u neformalnom razgovoru stranke nam najčešće govore svoje razloge i motive. Nekada su to pretežno bila pitanja vezana za radno-pravni status, međutim, u posljednje vrijeme puno je onih koji se odriču bh. državljanstva radi studiranja u inostranstvu.

Ili, iz razloga koji se na prvi pogled čine banalnim, ali mnogi kažu da zbog toga što zbog prirode posla moraju često na službena putovanja u države za koje Bosna i Hercegovina nema bezvizni režim, a Evropska unija ima. I onda su u problemu – ne mogu da putuju sa svojim kolegama, često moraju da vade vize, to im komplikuje život i onda se odriču bh. državljanstva da bi mogli u punom kapacitetu raditi odgovorne i značajne poslove na pozicijama u inostranstvu.

Bh. građani se odriču svog državljanstva da bi postali državljani drugih zemalja. Kojih najčešće?

– Prije svega, to su Njemačka i Austrija. U nešto manjem broju to je Slovenija. Imali smo još veoma prisutnu Dansku, Norvešku, a iz okruženja Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Možda je malo nejasno zašto su to Srbija i Hrvatska, kada s njima imamo sporazume o dvojnom državljanstvu. Imamo još i sa Švedskom.

Kada je u pitanju Srbija, odricanje najčešće traže ona lica koja imaju radni odnos u Srbiji, u državnoj službi, ili vojsci, ili policiji, jer tamo nije dozvoljeno posjedovanje bilo kojeg drugog državljanstva. Traži se isključivo posjedovanje samo državljanstva Srbije. Slično i u Hrvatskoj, a kod Hrvatske imamo i činjenicu da oni na jedan različit način primjenjuju sporazum o dvojnom državljanstvu.

Nadamo se da ćemo mi ovo pitanje s njima regulisati i ujednačiti pitanje primjene sporazuma. Isto tako, nadam se da bi uskoro Bosna i Hercegovina i Crna Gora trebale da potpišu sporazum o dvojnom državljanstvu.

Osim sa Srbijom i Hrvatskom, BiH ima sporazum o dvojnom državljanstvu još sa Švedskom. U čemu je problem, u primjeni sporazuma s Hrvatskom?

– Hrvatska sporazum tumači na jedan čudan način. Oni kažu da samo u slučajevima kod zaključenja braka sa državljaninom Hrvatske nije potrebno vršiti odricanje od državljanstva, a i to je različito od županije do županije.

Naime, u ugovoru stoji da je to ugovor o dvojnom državljanstvu, ali da će se prijem u državljanstvo vršiti u skladu sa zakonima, valjda sa svim ostalim odredbama izuzev odredbe koja se ticala odricanja od prethodnog državljanstva – jer i sam naziv sporazuma je takav. Možda se ovdje više išlo na to da se legalizuju sva državljanstva koja su kao dvojna stečena u ranijem periodu, a da se na nekakav način reguliše ovo pitanje.

No, nadam se da ćemo raščistiti ova pitanja. Bosna i Hercegovina poštuje sporazum o dvojnom državljanstvu prilikom prijema državljana Hrvatske, ne traži odricanje od prethodnog državljanstva.

Da li je komplikovana procedura ispisa iz bh. državljanstva i koliko košta?

– Ovo je jedan strogo formalan pravni posao koji podrazumijeva strogo pravno zakonom definisane procedure, pribavljanje važećih dokumenata, što nerijetko bude prilično komplikovano za stranke, pogotovo za stranke koje stiču državljanstvo država sa kojima nemamo sporazuma o međusobnom priznavanju javnih isprava, i oni moraju vršiti nadovjeru svojih dokumenata u skladu sa haškom Konvencijom, obezbjeđivati Apostille pečate na dokumentima iz tih država, moraju imati i svježu dokumentaciju iz Bosne i Hercegovine.

Dešava se da moraju prethodno evidentirati svoje državljanstvo u Bosni i Hercegovini koje nije evidentirano, tako da je to jedan složen, komplikovan i strogo formalan posao. Za ovaj posao se plaća i relativno visoka taksa koja iznosi 800 maraka (više od 400 eura), s tim što za one koji stiču državljanstvo nekih od republika bivše Jugoslavije, taksa je u iznosu od 200 maraka (više od 100 eura).

Ukoliko ovaj posao odricanja obavljaju putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u inostranstvu, oni plaćaju i odgovarajuću konzularnu taksu.

Kad je u pitanju više članova porodice, onda je to zaista skup proces.

– Ukoliko se radi o porodici, oni plaćaju jednu taksu – ukoliko su u pitanju roditelji i maloljetna djeca. Ukoliko su djeca punoljetna, onda i oni taksu odvojeno plaćaju.

Ima li takvih slučajeva da se višečlana porodica odriče državljanstva?

– Ima. Imamo i takvih slučajeva, što svakako nepovoljno utiče na cjelokupnu demografsku situaciju u Bosni i Hercegovini. Činjenica da smo do sada, odricanjem od državljanstva, izgubili jedan veliki grad od skoro 75.000 stanovnika, sigurno je poražavajuća činjenica, a opet, sa druge strane, u konstelaciji sveukupne situacije sa dijasporom, sa brojem izbjeglica iz BiH devedesetih godina, ovo se i ne čini možda prevelikom brojkom.

Međutim, imamo i činjenicu da se jedan veliki broj državljana Bosne i Hercegovine koji živi u zemljama anglosaksonskog pravnog sistema nije odricao državljanstva, jer ti pravni sistemi to od njih ne zahtijevaju, ali oni u suštini ne konzumiraju bh. državljanstvo, nemaju lične dokumente, nisu evidentirani u bazama podataka, tako da na nekakav latentan način gube vezu sa svojom domovinom.