U namjeri da poboljša pristup internetu, Evropska unija je predstavila plan o ulaganju 120 miliona eura za postavljanje besplatnog bežičnog pristupa internetu na mjestima poput parkova i trgova u gradovima širom Evrope, prenose agencije.
Takođe, Komisija je predložila razvijanje standardiziranog plana za osiguranje pokrivenosti 5G mobilnim Internetom do 2020.
Jedan od ciljeva tzv 5G Akcionog plana je da EU izbjegne ponavljanje sporog i fragmentiranog pokrivanja 4G / LTE mrežom.
Akcioni plan može uključivati ulaganje u “automatizovane vožnje, isporuku roba bespilotnim letjelicama, ili virtualne stvarnosti za određenu profesionalnu saradnju”, navodi se u saopštenju.
Takođe, EK je predstavila plan za ažuriranje svog zakona o autorskim pravima u pokušaju da osigura fer plate za novinare, autore, i kreatore audiovizuelnih sadržaja kada svoj rad dijele online. EU će takođe nastojati olakšati naučnicima pristup akademskoj literaturi na internetu.

(akta.ba)

Svi ugovori za zimsko održavanje puteva su potpisani. Njima je obuhvaćeno 268 km kolovoza i 28 km trotoara što se finansira sredstvima Budžeta od 358.680 KM:

-lokalnih općinskih cesta 73,3 km,

-gradskih i prigradskih ulica 26,54 km,

-unutar svih mjesnih zajednica 138 km puteva i 15,8 km trotoara, i

-trotoara na području SŠC-Tešnj-Bukva 12 km.

Regionalne ceste u dužini 30 km i magistralne ceste u dužini 33 km kroz općinu Tešanj u nadležnosti su Kantonalnih, odnosno Federalnih organa.

Većim angažovanjem nadzora za očekivati je adekvatnu prohodnost cesta razgrtanjem, tretiranjem posipnim materijalom i noćnom pripravnosti kako bi se izbjegli zastoji, poledica na kolovozu i omogućilo normalno odvijanje saobraćaja.

BIHAMK podsjeća da je u periodu od 15.11. do 15.04 naredne godine obavezno korištenje zimske opreme, bez obzira na vremenske uvjete.

Detaljnije podatke o dionicama i kontakte nadzora možete pogledati ovdje

U Općini Tešanj je održana prezentacija projekata smanjenja rizika od poplava, a radi se o dva projekta koje je Općina Tešanj kandidovala putem Udruženja NERDA Tuzla, koje djeluje kao Regionalna razvojna agencija za sjeveroistočnu BiH. Predstavljeni su projekti Izgradnja putne komunikacije kroz Poslovnu zonu Glinište sa mjerama zaštite od poplava i Nabavka navalnog industrijskog vatrogasnog vozila sa CAFS (Compressed Air Foam System) sistemom.

Ovo je jedan od koraka u daljoj evaluaciji nakon prihvatanja projektnih ideja. Prezentaciji su prisustvovali Općinski načelnik sa saradnicima, predstavnici Udruženja NERDA Tuzla i predstavnici preduzeća koji posluju u okviru Poslovne zone Glinište.

 SLUŽBA CIVILNE ZAŠTITE

Završeni su radovi na izgradnji temelja za četiri školske sale u Miljanovcima, Kaloševiću, Jablanici i Šijama.

Izvođač radova je grupa ponuđača: Tans-putevi d.o.o. Doboj Jug i Špic-beton d.o.o. Zenica.

Ovo je prva faza zajedničkog projekta Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK i Općine Tešanj za izgradnju sala u školama koje do sada nisu imali školske sale. U narednom periodu slijedi ugovaranje narednih 

 Vanjska politika novoizabranog američkog predsjednika Donada Trumpa izrazito je bliska pristupu ruskog predsjednika Vladimira Putina, što Rusiji ulijeva nadu u postupno poboljšanje rusko-američkih odnosa, rekao je u četvrtak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

On je u New Yorku, gdje se nalazi na šahovskom turniru, rekao da je primijetio nevjerojatne sličnosti vanjskopolitičkih ideja dvojice dužnosnika, što je čvrsta baza za početak značajnog dijaloga Moskve i Washingtona, prenosi Hina.

Peskov je također rekao da ga je iznenadila sličnost sadržaja Trumpova govora nakon pobjede i Putinova govora prošli mjesec u južnom dijelu Rusije. "Putin i Trump su odredili jednaka politička načela i to je nevjerojatno", rekao je Peskov za rusku televiziju.

"Fenomenalno je koliko su im bliske koncepcije vanjske politike. Vjerojatno je dobra baza za umjereni optimizam to što će oni biti spremni na pokretanje dijaloga i rješavanje problematičnih tačaka u bilateralnim odnosima", rekao glasnogovornik Kremlja.

(FENA) B.D.

Dvojica bogataša, ženskaroša, bez političkog iskustva prije dolaska na vlast, Donald Trump i Silvio Berlusconi imaju mnogo sličnosti, piše agencija AFP.

"Već smo imali Donalda Trumpa, njegovo ime je Silvio Berlusconi", napisao je prije nekoliko dana britanski povjesničar John Foot u kolumni u Guardianu. U tom tekstu Foot, specijaliziran za talijansku povijest, usporedio je 70-godišnjeg budućeg američkog predsjednika i deset godina starijeg bivšeg talijanskog premijera, prenosi Hina.

Obojica su stekli milijarde u biznisu, obojica su imali probleme s poreznim vlastima i bili su upleteni u skandale sa ženama. Sličnosti postoje i u njihovim političkim karijerama, dodaju drugi analitičari. Neki ističu njihovu bliskost s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

(FENA) B.D.

Nogometna reprezentacija BiH u nedjelju u Atini gostuje selekciji Grčke u jednom od najbitnijih susreta kvalifikacija za svjetsko prvenstvo 2018. u Rusiji. 

Reprezentativci BiH svjesni su važnosti te utakmice, a selektora Mehmeda Baždarevića može radovati forma većine bh. nogometaša koji pružaju dobre igre u svojim klubovima, a ističe se kapiten reprezentacije Edin Džeko koji u italijanskoj Romi redovno postiže golove.

Džeko je svjestan da su Grčki nogometaši upoznati o njegovim kvalitetima, ali naglašava da pojedinac ne može donijeti prevagu u ovakvim utakmicama, već će konačni rezultat ovisiti o raspoloženju svih igrača na terenu.

- Jedan igrač sigurno ne može dobiti utakmicu. Morat ćemo biti mnogo bolji nego u Belgiji, a konačan rezultat će ovisiti o svim igračima na terenu koji će morati dati svoj maksimum za pozitivan rezultat protiv Grčke - izjavio je Džeko.

Napadač ''Vučice'' dobro poznaje ekipu Grčke, a s nekim reprezentativcima te zemlje je igrao ili igra još.

- Igrao sam s Torosidisom, s Manolasom igram još, ali on je povrijeđen i neće igrati. Igao sam protiv nekolicine njhovih igrača, generalno znam da je to dobra ekipa, ali mislim da nisu bolji od nas. U svakom slučaju to moramo pokazati na terenu - istaknuo je Džeko. 

Dodao je da je najveća snaga Grčke njihov kolektiv i dobra igra u odbrani, ali da selekcija BiH zna kako treba igrati protiv njih, što je pokazala u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2014. u Brazilu.

(FENA) J.Č.

Demonstracije u Oregonu u znak nezadovoljstva zbog izbora Donalda Trumpa za novog predsjednika SAD-a postale su nasilne i policija je uhapsila nekoliko osoba.

Demonstranti su, kako je prenosi AP, počeli da razbijaju prozore na objektima i da pale kontejnere, što policija tretira kao nerede.

Oko 4.000 demonstranata je izašlo na ulice Oregona, a oko ponoći su počeli da gađaju policiju koja je odgovorila jednom vrstom dimne bombe da bi ih rastjerala.

Kako je noć odmicala, tako je broj demonstranata pao na 1.500.

Više hiljada ljudi, uključujući brojne studente, organizirali su nove proteste u više američkih gradova zbog izbora Trumpa za novog predsjednika SAD-a, koji se ponovo oglasio na Twitteru kritikujući demonstrante.

"Upravo smo imali veoma otvorene i uspješne predsjedničke izbore. Sada neprofesionalni demonstranti potaknuti medijima protestiraju. Veoma nefer!", napisao je Trump.

Njegova kritika medija podsjeća na retoriku tokom kampanje u kojoj je često kritikovao štampu kao "odvratnu" i "nepoštenu," navodi AP.

Trump se ipak nekoliko minuta kasnije ponovo oglasio na Twitteru rekavši da je imao "fantastičan dan u Washingtonu gdje se po prvi put sastao sa predsjednikom Obamom".

"Jako dobar sastanak, odlično smo se našli. Melaniji se mnogo dopala gospođa Obama!", napisao je Trump.

Oko 1.000 studenata prošlo je sinoć kroz centar San Franciska do gradske vijećnice blokirajući saobraćaj i izvikujući  "Nije moj predsjednik", prenosi AFP.

Studenti i učenici su izašli i na ulice drugih gradova u sjevernoj Kaliforniji.

U Los Angelesu, nekoliko stotina njih prošlo je kroz kampus Univerziteta UCLA noseći transparente protiv Trumpa.

Više stotina demonstranata se okupilo u New Yorku, u Washington Square Parku  na Manhattanu, navodi AFP.

Studentske demonstracije su organizirane i u Texasu.

Desetine hiljada ljudi demonstrirale su širom Amerike protiv izbora Donalda Trumpa za predsjednika i u srijedu, podsjeća AFP.

Demonstracije su planirane i tokom predstojećeg vikenda, prenosi Tanjug.

(FENA) B.D.

Privrednici iz Tešnja grade uspješne poslovne priče i zapošljavaju stotine radnika.

Piše: Edis Bulić

Stotinu pedeset kilometara od glavnog grada Bosne i Heregovine stoji tabla sa obećavajućim natpisom- "Business friendly zone" (Zona naklonjena poslovanju), a odmah uz to i “Welcome to Tešanj” (Dobrodošli u Tešanj).

Općina Tešanj je zona sa najzdravijim ambijentom za poslovanje i rasadnik bosanskohrecegovačkih privrednih giganata. Najveće i najuspješnije bh. firme svoje korijenje su pustile upravo na prostoru te regije. Među njima su Hifa, AS grupacija, Belif, Famus gradnja, Industrija mesa Madi i mnoge druge, čijim se izostavljanjem ne umanjuje poslovni uspjeh.

Magistralni put od Jelaha prema Tešnju, obiluje dokazima kako je uz zdrave radne navike moguće uspjeti i u državi poput BiH. Prema zvaničnoj statistici, od 50.000 stanovnika općine Tešanj, gotovo 65 posto njih je zaposleno, dok je, po nezvaničnim podacima na terenu, procenat zaposlenih viši od 80 posto. Od 2010. godine broj radno angažovanih stanovnika je povećan za 20 posto, a izvoz općine u posljednjoj deceniji ostvario je porast od 89 posto.

Ovom pozitivnom rastu ide u priog činjenica da gotovo svako ko ima afiniteta i osnovnih uslova za privatni poslovni angažman, to može ostvariti uz veliku podršku lokalne vlasti i zajednice.

Registracija firme za jedan dan

Samil Klepić je stolar iz Miljanovaca kod Tešnja, ali okolnosti su ga, nakon rata, odvele drugim pravcem.

“Poslije rata čovjeku nije bilo lako odlučiti se šta da radi i kud’ da se krene. Pokušao sam se baviti prijeratnim poslom, išao sam u Hrvatsku na privremeni rad, ali to nije nudilo nikakvu perspektivu. Kod kuće sam bar bio na svom, te sam se zaposlio u lokalnoj firmi koja se bavi obradom kamena. Tu sam izučio zanat i danas uspio napraviti biznis od kojeg živi moja šira porodica”, kaže Klepić.

Uz podršku općine, Klepić je uspio registrovati firmu za obradu i ugradnju kamena sa minimalnim troškom za jedan dan. Mehanizaciju potrebnu za obrt godinama je pribavljao i u jednom trenutku iskoristio pogodnosti koje mu je ponudila lokalna vlast.

„Cilj nam je kultivisati naš domaći, tešanjski kamen u masovnijoj proizvodnji, odnosno, napraviti autentičan bosanski proizvod. Time želimo stati ukraj uvozu kineskog kamena koji je daleko niže klase nego domaći materijali“, navodi Klepić.

Koliko je riječ o zdravoj zoni za privređivanje, svjedoči činjenica da se tržište dovoljno za opstanak jedne manufakture nalazi na samom prostoru tešanjske općine.

„Mi posao ne tražimo dalje od Jelaha, ono što proizvedemo možemo ugraditi u našoj okolini, imali smo posla i po Sarajevu, ali moram priznati da sa potražnjom na našoj općini trenutno ne vidimo povod za odlazak dalje od kuće“, kaže Klepić.

Ovaj kamenorezac iz Miljanovaca trenutno osigurava posao za 10 radnika, a u planu je proširenje proizvodnje gdje će biti ponuđeno još najmanje pet novih radnih mjesta.

"Krećemo se sigurnim koracima, bilo je potrebno preduzeti rizike da bismo došli od radnika do poslodavca, želimo da rastemo, ali ne previše, treba znati gdje su granice", govori Klepić.

Država bez sluha za privredu

Kompanija koja sa daleko većim proizvodnim kapacitetima i brojem radnih mjesta gradi pozitivan imidž ove općine je Mesna industrija Madi. Iza tog imena stoji porodična firma koja egzistira već 27 godina. Istina, kao kompanija sa reputacijom koju sada uživa, Madi je poznat posljednjih godina, a sve je, prema riječima Maida Jabandžića, direktora firme, refleksija upornosti i velikog zalaganja cijele porodice na polju poslovanja u branši.

„U državi koja nema sluha za podršku domaćim privrednicima, odnosno proizvođačima, mi smo se izgradili u najmoderniju i najveću kompaniju koja se bavi preradom i proizvodnjom pilećeg mesa“, navodi Jabandžić.

Bez velikih studija i planova, početkom 2000-tih godina, Madi je započeo svoj rad kao tradicionalna farma pilića, gdje se sav posao tretiranja pilećeg mesa obavljao ručno. Nakon nekoliko poslovnih ciklusa, zalaganjem cijele porodice, ova firma proširuje svoje radne kapacitete i počinje poprimati oblike današnjeg Madija koji posjeduje kompletnu infrastrukturu za upošljavanje više od 400 radnika.

Madi je u protekle četiri godine doživio vrtoglav rast, a samo ove godine izvoz je povećan za 300 posto.

Direktor firme Madi objašnjava šta je ključ uspjeha privrednika iz tešanjskog kraja.

„Prije svega, ovdje ljudi imaju urođene radne navike, postoji grupa ljudi koja je krenula sa privređivanjem davno i koji su povukli društvenu strukturu naprijed. Znanje se ne štedi, ne čuva se ljubomorno, već se dijeli sa novim generacijama i svima onima koji se žele otisnuti u poslovne vode. Za razliku od drugih regiona, mi imamo trust profesionalnih umova koji stoje na raspolaganju“, navodi Jabandžić.

Jedan od razloga dinamičnog poslovnog rasta u kompaniji Madi je inovativno pravilo razvojne strategije. Naime, od ideje od prodajne police, toleriše se deset dana, sve preko toga ne može se smatrati progresivnim poslovanjem.

"Od ideje, do samog plasmana proizvoda na tržište, realizaciji dajemo deset dana, ukoliko to ne možemo uraditi, nema stvarnog napretka", smatra direktor Madija.

Privrednici grade općinu

Stanovnici Tešnja ne gledaju kako će im lokalna uprava osigurati uslove za rad, već naprotiv, oni žele općini pružiti napredniji ambijent za rast.

Jedan od zagovornika te ideje je Muhamed Džihić iz mjesta Planje, koji je sa dvojicom kolega napustio siguran posao u javnom sektoru i u svoje ruke preuzeo organizaciju potpuno novog oblika uzgoja organskog povrća u poluatomatizovanim plastenicima.

Iako na samom početku, gdje će sa pozitivne nule napraviti korak tek za dvije godine, Muhamed je jako optimističan jer je među prvima u državi započeo takav oblik proizvodnje organskog povrća. Prva berba je sprovedena sa manjim poteškoćama zbog stjecanja iskustva tokom procesa proizvodnje, ali pozitivan detalj je da tržište traži daleko više nego što se može proizvesti.

"U jednom srednjeročnom periodu planiramo isplatu investicija, nakon čega očekujemo brzo ostvarivanje profita, i shodno trenutnoj situaciji, neminovan rast poslovanja", navodi Džihić.

„Moje kolege i ja se nalazimo u životnoj dobi kada donosimo odluke čime ćemo se baviti tokom života, posao u administraciji kojim smo se bavili nam nije pružao mogućnost ekspanzije kojom bismo mogli doprinijeti zajednici. Mi smo se odlučili da uzmemo stvar u svoje ruke i, prije svega, da našim porodicama, ali i našoj zajednici pružimo nešto progresivnije od čega će svi imati koristi“, kaže Džihić.

Ova firma trenutno osigurava devet radnih mjesta, a zbog same prirode grane proizvodnje i velikog tržišta, ekspanzija je neminovna, tako da bi se broj uposlenika mogao višestruko uvećati u narednom periodu.

Dok mnogi sigurnu opciju zaposlenja vidi u javnom sektoru, stanovnici općine Tešanj računaju deset koraka unaprijed i vide širu sliku gdje bez pojedinačnog angažmana i rizikovanja nema kvalitetne države.

(Al Jazeera)