IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ukupna vrijednost "izvezenog" ljudskog kapitala u periodu 2014 - 2018. godine procjenjuje se na skoro 4,5 milijardi maraka.

To se navodi u Prijedlogu izvještaja o sprovođenju politike o saradnji sa iseljeništvom za 2023. godinu, koji je objavilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a koje se poziva na podatke iz publikacije "Održivost emigracija iz BiH", čiji su autori Anto Domazet, Vjekoslav Domjan, Almir Peštek i Faruk Hadžić.

"BiH je jedna od vodećih evropskih emigrantskih zemalja i spada među 11 emigrantskih zemalja u svijetu. Stopa emigracije iz BiH iznosi oko 50 odsto (procenat ukupnog stanovništva), a broj izdanih boravišnih dozvola prvi put građanima BiH u EU konstantno raste od 2014. godine kao rezultat liberalizacije tržišta rada u zemljama EU", navodi se u Prijedlogu izvještaja o sprovođenju politike o saradnji sa iseljeništvom.

Kako se dodaje, priroda emigracija iz BiH se mijenja u smislu da se iseljavaju ili se namjeravaju iseliti cijele porodice, što ima dugoročne posljedice po BiH, jer se na ovaj način gubi demografska supstanca u smislu radnog i reproduktivnog potencijala države.

"Indikativno je i zabrinjavajuće da se iseljavaju i osobe koje su zaposlene ili već imaju biznis. Iselili su se ili se iseljavaju oni koji su u BiH stekli obrazovanje, znanja i vještine. Na ovaj način BiH praktično izvozi, u najnepovoljnijim uslovima razmjene, teško izgrađeni ljudski kapital. Ukupna vrijednost 'izvezenog' ljudskog kapitala u periodu 2014 - 2018. godine procjenjuje se na 4.492,9 miliona KM ili 56.872 KM po osobi", navedeno je u ovom dokumentu, koji je u procesu konsultacija.

Istaknuto je i da je emigracijom iz BiH stvorena snažna dijaspora, odnosno iseljeništvo.

"Procjenjuje se da u iseljeništvu živi između dva miliona i 2,2 miliona osoba koje vode porijeklo iz BiH, a od ovog broja njih 1,8 miliona je rođeno u BiH. Iako su napustili BiH, najveći broj iseljenika održava snažne veze sa BiH, posebno sa mjestima porijekla, sa izraženom željom da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH", navodi se u dokumentu.

Iskustva Ministarstva u radu sa iseljeništvom, kao i brojna istraživanja, potvrđuju da je iseljeništvo najviše zainteresovano za doprinos razvoju BiH putem prenosa znanja i iskustva. Međutim…

"S novim generacijama u iseljeništvu slabi povezanost i osjećaj pripadnosti zemlji porijekla, a upravo nove generacije mladih ljudi u iseljeništvu su obrazovanije i bolje integrisane u zemljama prijema, a samim tim i veliki resurs za doprinos razvoju zemlje porijekla", navodi se u ovom dokumentu.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da smo u prošla vremena imali migracije pretežno zanatlija i nekvalifikovanih radnika, a danas imamo vrlo veliki problem jer nam idu svršeni studenti, odnosno stručnjaci, tj. profesionalci, a sa sobom nose i profesionalni kapital i ljudski resurs.

"Dakle, dupli resursi nam odlaze. A te države nam vraćaju 'istrošenu' radnu snagu, odnosno ti ljudi se vraćaju u trećoj životnoj dobi, a tamo rađaju potomstvo, nove generacije, koje nikakve veze nemaju sa svojim korijenima, nacionalnim porijeklom. Na taj način gubimo buduće generacije", rekao je Vasić za "Nezavisne novine".

S druge strane, ekonomista Slaviša Raković kaže da je očito da BiH gubi potencijal, u smislu kvalitetne i stručne radne snage, ali BiH, istovremeno, dobija novac koji ti ljudi šalju ovamo, tako da je ta računica otprilike poravnata.

"Ne treba zaboraviti ni to da bi veliki broj penzionera otuda mogao ovdje da se trajno nastani i da svoje prihode prenese ovamo. To su prihodi iz inostranih penzionih fondova", naglasio je Raković za "Nezavisne novine".

Maligne neoplazme su jedan od vodećih uzroka smrti djece i adolescenata širom svijeta, a oko 280.000 djece u dobi do 19 godina svake godine dobije dijagnozu karcinoma.

Što se tiče Federacije BiH, u proteklih deset godina broj oboljelih i umrlih od malignih neoplazmi je u porastu.

Stopa obolijevanja (morbiditeta) od malignih neoplazmi u 2022. godini iznosila je 87 na 10. 000 stanovnika, 2021. godine 84, a usporedbe radi, 2013. odnosno 2014. iznosila je 63, odnosno 67, pokazuju podatci Zavoda za javno zdravstvo F BiH.

Stopa umiranja (mortaliteta) od malignih neoplazmi u 2022. godini iznosila je 206 na 100.000 stanovnika, a 2013., odnosno 2014. godine 73, odnosno 188. Nešto veća stopa umrlih bila je 2020. za vrijeme pandemije covida -19 i iznosila je 218.

Što se tiče oboljele djece, odnosno adolescenata, od 0 do 19 godina, od malignih neoplazmi u 2019. broj oboljelih je iznosio je 143, sljedeće godine, 2020. broj je bio 68, a 2021. godine 124 i 2022. godine 133.

Iz ZZJZ FBiH napominju da je broj registriranih oboljelih od 0 do 19 godina od malignih neoplazmi u 2020. godini bio smanjen zbog okolnosti pandemije covid-19, odnosno zbog ograničene dostupnosti zdravstvene zaštite u navedenom periodu.

U izvješću Strategije za prevenciju, tretman i kontrolu malignih neoplazmi u F BiH od 2012. do 2020. se navodi da više od dvije trećine malignih neoplazmi nastaje pod uticajem faktora koji su rezultat suvremenog života, što je i razlog da su ove bolesti u porastu u cijelom svijetu.

Više od 70 posto smrtnih slučajeva od malignih neoplazmi se javlja u zemljama s niskim i srednje visokim dohotkom, u kojima su resursi za prevenciju, dijagnostiku i liječenje malignih oboljenja ograničeni ili uopće ne postoje.

Istovemeno, procjene Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) govore u prilog mogućnosti preveniranja i do trećine malignih oboljenja, obzirom da su faktori rizika koji se navode kao etiološki faktori znatnom broju ovih oboljenja preventabilni. Isto tako, oko 30 do 50 posto oboljelih se može izliječiti ukoliko je dijagnoza pravovremena, a liječenje adekvatno.

Sve ove činjenice hipotetski potvrđuju da najmanje svaki treći pacijent nepotrebno oboli od malignog oboljenja.

 IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Krajnje je vrijeme da se pruži snažna podrška domaćoj proizvodnji lijekova u BiH i obezbijede uslovi za njeno bolje pozicioniranje na domaćem tržištu

Nakon što je na području Bosanske Gradiške prošle sedmice evidentirano uginut će 25 labudova na Savi – za koje je utvrđeno prisustvo visoko patogenog soja virusa H5N1, iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS kažu da do sada nije bilo prijava sumnje na ptičji grip kod domaće živine.

Podsjećaju da mjere opreza moraju biti na visokom nivou, s obzirom na to koliku prijetnju živinarskom sektoru predstavlja ptičija influenca.

Nakon sto su registrovani slučajevi ptičje gripe na uginulim labudovima na obali Save između Bosanske Gradiške i Srpca nadležni poručuju da nema mjesta za paniku ali da je potreban oprez. Nakon potvrde visokopatogenog soja virusa H5N1 resorno ministarstvo je donijelo mjere za suzbijanje i sprečavanje širenja ptičje gripe na ugroženom području.

Obzirom da se radi o pojavi influence ptica kod divlje populacije nije bilo potrebno donositi stroge mjere te donesene mjere se odnose na mjere pojačanog nadzora , osiguravanje i održavanje higijnskih uslova i biosigurnosnih mjera u svim objektima za uzgoj i držanje živine kao i obaveznog prijavljivanja svih promjena zdravstvenog stanja , ponašanja i pojačanog uginuća živine.

Do sada nije bilo prijave sumnji na pojavu ptičije gripe kod domaće živine. Stručnjaci poručuju da je najbitnija preventiva i provođenje svih veterinarsko-sanitarnih mjera.

U današnjem digitalnom dobu, gradovi i opštine se suočavaju s izazovima brzih promjena, a jedan od ključnih koraka ka modernizaciji je digitalizacija gradskih uprava.

Shodno tome, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) pokrenula je inicijativu koja ima za cilj unaprijediti rad općinskih i gradskih uprava, olakšati administrativne procedure, te omogućiti bržu i efikasniju podršku građanima i privrednim subjektima.

Tačnije, IDDEEA je osigurala mogućnost implementacije elektronske razmjene dokumenata (CIPS) u elektronskoj formi.

Projekt 'elektronske uprave' usmjeren je na smanjenje vremena potrebnog za administrativnim postupcima, čime se omogućuje građanima i firmama da elektronskim putem brzo i jednostavno ostvare svoje potrebe i dobiju sve što im je potrebno.

GRAĐANI MOGU UBRZATI PROCES

Da bi došlo do realizacije ovog projekta, općine i svi koji zahtjevaju CIPS za bilo šta se trebaju obratiti IDDEEA-i da im se obezbijedi elektronska razmjena podataka.

Kako saznajemo, da bi se proces ubrzao, IDDEEA je uputila i inicijativu/molbu svim općinskim i gradskim upravama da im se obrate i upoznala ih sa svim prednostima.

"Nažalost, IDDEEA ne može natjerati nijednu ustanovu da se obrati sa zahtjevom za elektronsku razmjenu podataka, te da promijene svoje akte da više ne traže papir. Da bi se to desilo, građani mogu tražiti od svojih općina da se obrate agenciji IDDEEA kako bi im se implementirala elektronska razmjena podataka", kazao je direktor Agencija za identifikacione dokumente Almir Badnjević.

Iz IDDEEA-e napominju da će se uvođenjem elektronske razmjene podataka, ne samo smanjiti administrativni troškovi, već će i građani i privredni subjekti imati koristi od brže i kvalitetnije podrške.

"Važno je napomenuti da institucije ne plaćaju nikakvu naknadu za prijenos i razmjenu podataka te ovim putem potičemo sve gradove i opštine da iskoriste ovu priliku i unaprijede svoj rad kroz efikasniji pristup relevantnim informacijama", ističe.

U sklopu ovog projekta, Agencija vodi i održava važne evidencije koje mogu biti od koristi i upravama.

U konačnici bi to značilo da se građanima više ne traži daj "popularni papir".

Podsjetimo, Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto nedavno je najavio kako su poduzeli određene aktivnosti na digitalizaciji CIPS potvrda, a olakšanje u ovom smislu već bi trebali osjetiti građani u FBiH tokom 2024. godine.

"Pozivam općine, kantone i entitete da se jave da i njima ukinemo CIPS prijavu. Ovo je digitalizacija. Konkretno i korisno", poručio je Forto.

CIPS - noćna mora građana

CIPS je engleski termin koji znači Citizens Identity Protection System (Sistem zaštite identiteta građana). CIPS potvrda je dokaz o prijavi adrese prebivališta koja sadrži lične podatke.

CIPS potvrda se može izvaditi u sektoru za administraciju entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova kao i u Javnom registru u Brčko distriktu.

CIPS potvrdu mogu tražiti pravni subjekti, banke, institucije, komunalne firme... Prijava prebivališta vadi se u općini u kojoj ste prijavljeni, negdje u Pošti, a negdje u MUP-u. Ukoliko se prijavljujete na novu adresu, imate rok od 15 dana da se javite nadležnom organu.

Institucije ili druga pravna lica nerijetko traže CIPS potvrdu od građana ne stariju od šest mjeseci, te je ovaj famozni papir postao noćna mora građana.

(akta.ba)

Struktura stanovništva BiH, ako se nastavi ovakav tempo odlaska domaćeg stanovništva, a dolaska stranaca, uskoro bi se mogla značajno promijeniti, piše Večernji list BiH. Kao što u Njemačkoj već odavno živi najmanje izvornih Nijemaca, tako bi budućnost i opstanak BiH za izvjesno vrijeme mogli ovisiti o Filipincima, Nepalcima, Turcima..., stranoj radnoj snazi koja će osigurati opstanak i razvoj gospodarstva ove zemlje. Od 2013. godine do danas iz BiH je, prema procjenama, otišlo oko 660.000 osoba.

Koji sektori traže radnike

Najveći broj njih otišao je "trbuhom za kruhom", odnosno želeći bolje plaćenim radom osigurati sebi i svojim obiteljima bolje uvjete života. S druge pak strane, BiH je "obećana zemlja" radnicima iz zemalja nižeg životnog standarda, poput Bangladeša, Nepala, Turske. Radeći u BiH, radnici iz spomenutih zemalja, kako kažu, mogu zaraditi sasvim dovoljno da svojim obiteljima udaljenima stotinama ili tisućama kilometara osiguraju pristojan život, jednako kao što to čine državljani BiH odlazeći u zemlje poput Njemačke, Švicarske, Irske... Službeni podaci pokazuju kako je broj radnika koji iz Bangladeša, Turske i Nepala dolaze raditi u našu zemlju u posljednje vrijeme povećan za 30 posto, a bit će i veći jer će razvoj gospodarstva ovisiti o dostupnosti radne snage.

Ako je nema na domaćem tržištu, tada je valja uvoziti, kao što to zemlje zapadne Europe čine već desetljećima. A da je taj trend već prisutan, posebice kada je u pitanju građevinski sektor, ali i ugostiteljski, pokazuju i podaci prema kojima je samo od siječnja do studenoga 2023. godine odobreno više od 3000 radnih dozvola stranim državljanima.

Trenutačno radnici dolaze sami, kao što su 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća državljani BiH išli u Njemačku, međutim, nije isključeno da će se u dogledno vrijeme doseljavati cijele obitelji, jednako kao što se domaći iseljavaju u inozemstvo. Vlasnik agencije za posredovanje pri zapošljavanju Ervin Mešanović kaže kako se svakodnevno mladi ljudi raspituju kako naći posao u inozemstvu. Kada je riječ o njegovoj agenciji, ona posreduje prilikom zapošljavanja medicinskog kadra, i to u Austriji. Veliku ulogu u iseljavanju mladih u potrazi za poslom igra činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek nije uskladila obrazovni sustav s potrebama tržišta, zbog čega se svake godine proizvode viškovi određenih kadrova, dok drugih nedostaje ili ih nema nikako.

Mešanović navodi kako svake godine minimum tisuću učenika izlazi iz srednjih škola, a zaposli ih se svega stotinu do dvije na domaćem tržištu. Ostali su prisiljeni raditi na poslovima koji nisu vezani uz njihovu struku ili se pak preseliti u inozemstvo, gdje potrebe za njihovim zvanjem itekako ima. Već neko vrijeme BiH se bori s deficitom ličilaca, keramičara, električara ili vodoinstalatera, koji su već u Hrvatskoj dvostruko plaćeniji nego u BiH. Konstantno su raspisani natječaji za građevinske radnike, kuhare, konobare, spremačice... Nerijetko se ta radna mjesta popune tek kada poslodavac dobije dozvolu da uveze radnu snagu.

Poslodavci i obrazac

Kako je za BHRT objasnio Nedžad Veladžić, ravnatelj Službe za zapošljavanje Unsko-sanske županije, postoji jasna procedura kod traženja i uvoza radnika.

"Svi poslodavci koji traže radnike iz strane zemlje i nađu ih, obrate se nama. Postoji obrazac, zahtjev koji podnesu. Na tom obrascu navedena je i dokumentacija koju treba dostaviti uz obrazac. Mi i naši kolege, stručni suradnici, sve to pregledamo. Ako je sve uredu, spakira se i šalje Federalnom zavodu za zapošljavanje", objasnio je.

Domaći poslodavci nisu presretni zbog činjenice da za radnom snagom moraju posezati u treće zemlje, međutim, sve češće je to jedini način da im tvrtka opstane.

(Večernji list)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)