Bosna i Hercegovina se suočava sa nestašicom lijekova te je ponovo u fokusu domaća proizvodnja. Koliki je značaj domaće farmaceutske industrije najbolje se vidi u kriznim situacijama kada je samoodrživost zdravstvenog sistema od veoma velikog značaja. Farmaceutska industrija je strateška grana privrede svake zemlje te je neophodno da kao takva bude zaštićena kroz različite mehanizme zaštite i podrške, što je slučaj u većini zemalja koje imaju svoju farmaceutsku industriju.
Nažalost, odnos vlasti u BiH prema domaćoj farmaceutskoj industriji nije na nivou na kojem bi trebao biti iako se bilježe određeni pomaci.
U kontekstu podrške domaćih institucija kako zbog trenutne krize, tako i zbog objektivne potrebe da se podrži domaća proizvodnja, krajnje je vrijeme da se pruži snažna podrška domaćoj proizvodnji lijekova u BiH i obezbijede uslovi za njeno bolje pozicioniranje na domaćem tržištu.
Jedan od mehanizama je obezbijediti primat domaćim proizvođačima lijekova prilikom formiranja lista esencijalnih lijekova koje se finansiraju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja, a što ima uporište u zakonskoj regulativi i što se može poprilično lako implementirati.
Na esencijalnim listama lijekova koji se izdaju na recept u Bosni i Hercegovini domaći proizvođači učestvuju sa 29 posto iako su u proteklom periodu bili u mogućnosti zajedno pokriti više od 60 posto ukupnog tržišta esencijalnih lijekova i to sa postojećim portfolijem. Preostali veći dio tržišta esencijalnih lijekova pokrivaju inostrani proizvođači lijekova.
Na tržištu BiH u posljednjih pet godina inostrani proizvođači lijekova su prometovali blizu 3 milijarde KM svih lijekova, od čega je oko 80 posto prometa u lijekovima koji se finansiraju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja kroz sve nivoe zdravstvene zaštite, dok je preostalih 20 posto prometa u bezreceptnim lijekovima koje građani sami kupuju.
Nedostatak lijekova je postao složen globalni problem. Nedostupnost lijekova u cijelom svijetu je u porastu i ima golem utjecaj na pacijente i zdravstvene sisteme. Razlozi za nestašice su složeni i višestruki. Regulativa, pitanja proizvodnje i kvalitete, opskrba, pravila javne nabave i potražnja, politički i ekonomski čimbenici te hitne zdravstvene situacije i katastrofe su neki od uzroka nestašica. Istovremeno, što dodatno povećava složenost problema, postoji stalno rastuća potražnja za lijekovima, zbog starenja zajednica i dostupnosti učinkovitijih tretmana u globalnom kontekstu ograničenja zdravstvenog proračuna.
Evidentno je da se suočavamo sa problemom za koji ne znamo u kojem pravcu može završiti, i jedini način da domaće vlasti koliko toliko kontrolišu dubinu ovog problema jeste jačanje domaćih kapaciteta.