-Tešanjska pitanja nisu nikako smjela doći u fazu ovako zaoštrenih odnosa, nego su trebala biti razriješena razgovorima.
Ovo je zadnja rečenica iz prošlog Tešanjskog dnevnika, kada sam bilježio događanja oko demonstracija građana. Sa podijeljenim osjećanjima sam dočekao petak prošle sedmice. Sa jedne strane priznanja ambasadora i zamjenika šefa Delegacije EU, a sa druge strane najava samospaljivanja člana Plenuma građana i šatorsko naselje.
U petak u 13 h član Plenuma građana Abdulah Aličehajić je najavio da su njihovi predstavnici razgovarali sa načelnikom i da su otišli u Zenicu da razgovaraju u  ZE-DO kantonu  o određenim pitanjima i da njihov povratak očekuje svakog časa. A onda su se pojavili i načelnik mr. Suad Huskić i Suad Ibrahimović. Ibrahimović je obavijestio prisutne da su cijelu noć razgovarali sa načelnikom i da su bili na razgovorima u ZE-DO kantonu gdje su našli sagovornike i da su dodgovorili 99,9% zahtjeva koje su postavili. Rekao je da su prihvaćeni kao ravnopravni sagovornici, da nema kićenja ni blaćenja i da predstoji posao rješavanja  zajedno sa Načelnikom jednog po jednog zahtjeva. Potpisan je i dogovor koji je napravljen.

Suad Ibrahimović obavještava prisutne o rezultatima ratgovora

Pao mi je kamen sa srca. Zbilja sam radostan zbog ovakvog ishoda i svako priznanje svima koji su učestvovali u prevljenju dogovora od članova Plenuma građana do načelnika mr. Huskića, kantonalnih predstavnika vlasti, Fahrudina  Hrvića vlasnika Antena Radija, koga je Ibrahimović spomenuo kao važnog učesnika u razgovorima.
Sreo sam i načelnika među prisutnim. Vidno iscrpljen i umoran rekao mi je da mi ne može dati potpisani sporazum, jer je dogovoreno da će objavljivanje obaviti zajedno sa predstavnicima Plenuma građana. Sretoh i Fahrudina Hrvića sa velikim podočnjacima, jer je i on učestvovao u razgovorima tokom noći. Dobro je sve što se dobro završi ( i ako sigurno predstoji još dosta razgovora), a završi se uvijek dobro kada razum prevlada emocije.
Zamjenik šefa Delegacije EU za BiH u posjeti Tešnju
Saznao sam ranije da je najavljena posjeta šefa Delegacije EU u BiH gosp. Filea. Dok sam prolazio automobilom kroz Bukvu zapazih predsjednika i podpredsjednika Udruženja privrednika sa kravatama kako idu u pravcu restorana Ukus. Shvatih delegacija dolazi u goste Udruženju i naravno priključim se domaćinima. Delegaciju je predvodio Renzo Daviddi, a u njegovoj pratnji su bili: švedski ambasador Fredrik Schiller, rumunski ambasador Filip Teodorescu i hrvatski ambasador Ivan del Vechio, EUSR politički savjetnici Andrej Kiendl i Lejla Ramić Mesihović. Delegaciju su primili predsjednik Udruženja privrednika Mensur Krdžalić i podpredsjednik Osmo Saračević i jedan broj privrednika.

S desna na lijevo: Mensur Krdžalić, mr. Suad Huskić, Renzo Daviddi, Edina Kadušić, Ivan De Vechio, Fredrik Schillet, Lejla Ramić Mesihović, dr. Ismar Alagić i Osman Saračević

Delegacija je prije sastanka sa privrednicima posjetila općinu i općinskog načelnika i Srednju mješovitu školu. NJE  Daviddi je u svom obraćanju privrednicima rekao da je cilj posjete uvid u realnost na terenu u BiH i da su impresionirani onim što su vidjeli u Tešnju. Radi se o dinamično aktivnoj općini zahvaljujući i privrednicima. Žele da se upoznaju sa problemima privrednika na nivou općine, ali i šire.
Svi ambasadori su se obratili prisutnim i izrazili spremnost i angažovanje njihovih ambasada kao pomoć privrednicima u svako vrijeme, a rumunski ambasador je rekao da je Tešanj jedinstven pozitivan slučaj u BiH.

Tribina u povodu 20 godina od deblokade Tešnja
U programu Tešanjsko proljeće 2014 predviđeno je održavanje tribine u povodu 20 godina od deblokade Tešnja. Tribina je održana u organizaciji tešanjskih srednjih škola u školskom amfiteatru,  namijenjena je prije svega učenicima. Na tribini je učestvovao brigadir mr. Sakib Kurtić, ratni komadant 202. Garave brigade Operativne Grupe (OG)7.

Direktorica gimnazije Musa Ćazim Ćatić Aida Salkić i mr. Sakib Kurtić

Posjetioci tribine su bili učenici i profesori tešanjskih srednjih škola

Sakib Kurtić je, prilagođeno uzrastu posjetilaca,  govorio o opsadama kroz historiju, posebno sarajevskoj i o ratnom okruženju tešanjske općine i dijela općina Maglaja i Teslića, u vremenu 24.06.1993. god.-19.03.1994. god. i načinu organizovanja života i odbrane.

Tribina Stoljeće moderne bošnjačke poezije
Musa Ćazim Ćatić je začetnik modernog bošnjačkog pjesništva. Na dan njegovog rođenja Tešnjaci već osam godina otvaraju kulturno-privrednu manifestaciju Tešanjsko proljeće, a prvi dan proljeća ove godine, koji je proglašen i Svjetskim danom poezije, prilika je da se obilježi 100 godina od izdanja prve i jedine Musine knjige poezije iz tog vremena. Knjiga se zove Pjesme od godine 1900-1908. u izdanju Prve muslimanske nakladne knjižare i štamparije u Mostaru (Bekir Kalajdžić).

S lijeva: Amir Brka, Načelnik Suad Huskić i dr. Enver Kazaz

Venan Hadžiselimović preuzima poklon od CKO

Amir Brka, direktor Centra za kulturu i obrazovanje, kako to samo on umije, objavio je reprint ove knjige i organizovao tribinu Stoljeće moderne bošnjačke poezije sa gostom Enverom Kazazom.
Govoreći o velikom pjesniku Amir Brka je rekao:
“Život pjesnika Muse Ćazima Ćatića završen je u Tešnju 6. aprila 1915. godine, u njegovoj 38. godini. Rođen je u Odžaku 12. marta 1878. godine, a u 14. godini mu je umro otac, pa se majka s budućim velikim pjesnikom vratila u rodni Tešanj, gdje je Ćazim završio medresu u kojoj je naučio turski, perzijski i arapski jezik – i to tako dobro da je potom i prevodio sa tih jezika. Završio je u Sarajevu Višu islamsku šerijatsku teološku školu, a potom je studirao u Istanbulu i Zagrebu. Cijeloga života vraćao se Tešnju i Tešnjacima, a jedan od njih, Adem-aga Mešić, bio mu je i mecena. Ćatićev doživljaj Tešnja najbolje izražava rečenica iz pisma prijatelju Salihu Mešiću, gdje između ostaloga stoji: ‘Nejse, o svemu ću ti pripovijedati dođem li živ u moj dragi Tešanj, najviše svetište moje mladosti i pjesničkog života.’ Došao je pjesnik živ u Tešanj, ali tuberkuloza je već bila toliko uznapredovala da je, u stvari, otpućen s fronta iz mađarskoga grada Orkenya – da u Tešnju umre.  
U Mostar je Ćatića 1912. godine pozvao Muhamed Bekir Kalajdžić da uređuje njegov časopis ‘Biser’. U izdanju Kalajdžićeve ‘Prve muslimanske nakladne knjižare i štamparije’ u Mostaru je 1914. godine objavljena knjiga Muse Ćazima Ćatića ‘Pjesme od godine 1900 do 1908.’. Uz stogodišnjicu njezina objavljivanja – Centar za kulturu i obrazovanje načinio je reprint-izdanje. Pokrovitelj ovog izdanja je tešanjska firma ‘Hifa-oil', i ja izražavam veliku zahvalnost gospodinu Izudinu Ahmetliću, vlasniku. Načinili smo i reprodukciju krasne slike velikog češkog slikara, pisca, muzikologa i etnologa Ludvika Kube ‘Čaršija u Tešnju', koja je nastala između 1893. i 1896. godine, i, u znak zahvalnosti, darujemo to ‘Hifa-oilu’. To je, inače, najstarija poznata slika Tešnja uopće.
Ćatićeva poezija predstavlja začetak modernoga bošnjačkog pjesništva, i stoga je ovaj pretisak zapravo mnogo značajnija gesta, jer se njome obilježava stoljeće moderne bošnjačke poezije. I upravo s takvim nazivom večeras u Centru, evo, priredili smo tribinu tribina na kojoj će govoriti dr. Enver Kazaz.
Na Ćatićevoj poeziji doktorsku dizertaciju odbranio je u Zagrebu Abdurahman Nametak, a ona je 1965. godine objavljena u Tešnju kao knjiga. Tešnjak Mustafa Ćeman uradio je iscrpnu pjesnikovu bibliografiju, a i Ćatićeva dvotomna ‘Sabrana djela’ objavljena su u Tešnju 1968. godine, kao i magistarska radnja Envera Kazaza 1997. godine, a zatim i izbor njegove poezije 2008. godine. Posljednje dvije od navedenih knjiga objavio je Centar za kulturu i obrazovanje.
A 21. mart je, inače, od strane UNESCO-a utemeljen i kao Svjetski dan poezije, i ja mislim da taj praznik u Tešnju, pa ni u BiH u cijelosti, nismo mogli obilježiti na bolji i dostojniji način od ovog što činimo.”
Tribini je prisustvovao i Načelnik Općine Suad Huskić koji se prisutnim obratio prigodnim riječima.
Izdanju reprinta ove Ćatićeve knjige pokrovitelj je firma „Hifa-oil“ i njen vlasnik Izudin Ahmetlić. Kao znak zahvalnosti za ovu gestu, direktor CKO uručio je reprodukciju prve slike Tešnja koju je naslikao češki slikar Ludvik Kuba između 1893. i 1896. godine, a dr. Kazaz je rekao da nakon ovakve geste prema kulturi gorivo će točiti jedino na Hifinim pumpama.

Reprint ove knjige i organizacija tribine veliki je kulturni događaj, ne samo za Tešanj nego i za cijelu BiH. Ovakve aktivnosti bi trebalo očekivati sa nivoa institucija države koje se bave kulturom – kako je napomenuo i gost tribine prof. Enver Kazaz.

Promocija knjige Safera Grbića
U okviru Tešanjskog proljeća 2014, a u organizaciji JU Opća biblioteka održana je promocija knjige autora  Safera Grbića Orijent et Occident . U promociji su učestvovali književnici: Hadžem Hajdarević, Medina Džanbegović Mohamed i Kemal Ljevaković. Promociji je prisustvovao i predstavnik izdavača knjige  Udruženje „Hrast“ iz Gunje Ilija Matić. Moderator je bio direktor JU opća biblioteka mr.Esmir Bašić.

S lijeva: Esmir Bašić, Ilija Matić, Kemal Ljevaković, Safer Grbić, Medina Džanbegović Mohamed i Hadžem Hajdarević

Safer Grbić, rođen je 24. studenog 1992. godine u Tešnju; Bosna i Hercegovina. Osnovnu i Srednju tehničku školu završio u Tešnju, a trenutno je student Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za filozofiju.
Autor je sljedećih djela: Privatna kolekcija (2010) BiH, grafit; zajednička izložba u Tešnju,
Legenda o dervišu (2010) BiH, drama;postavljena na teatarske daske Bosanskog amaterskog pozorišta Tešanj pod pokroviteljstvom USAID-a, Noćnik čuvara Tešnja (2010) BiH, poezija, Srebrenica(2010) ulje na platnu; samostalna izložba u Tešnju i Sarajevu, Prijestolonasljednikovićka (2011) Srbija, libreto za operu;projekat komponiranja scenske kantate Zagrebačke filharmonije, Sham (2013) ulje na platnu;samostalna  izložba u Tešnju,
-Orient et Occident (2013) Hrvatska, zapisi
Prevođen je na njemački, poljski, engleski i švedski jezik.
Grbić je 2011. godine uvršten među deset najboljih mladih književnika na Balkanu od strane 50. Organizacijskog odbora Festivala kulture mladih Srbije i Drugog programa Radio Beograda.
Trenutno živi u Tešnju i Sarajevu.

Kampanja dobrovoljne predaje oružja
Ministarstvo Ze-Do kantona provodi akciju dobrovoljne predaje oružja i minsko-eksplozivnih sredstava koji se nalaze u nelegalnom posjedu garađana. Građani koji predaju oružje koje nelegalno posjediju neće biti kažnjeni.

Štand sa propagandnim materijalom je postavljen na Gornjoj čaršiji

Svakodnevno čitamo u crnim hronikama o nesrećama od ilegalnog oružje gdje često nastradaju i djeca. Evo prilike da bez ikakve odgovornosti onih koji posjeduju ilegalno oružje i minsko eksplozivna sredstva riješe se belaja u kući i spriječe eventualne posljedice.

Umro Salih Mešić
Prije nego što sam popio jutarnju kafu u Gradskoj kafani pročitah na smrtovnici da je umro Salih Mešić, čovjek koji mi je bio najbliži saradnik u Pobjedi 10 godina.

Salih Mešić

Kao diplomirani ekonomista radio je u Pobjedi poslove u finansijama, nabavi, inžinjeringu, ali najduže kao pomoćnik direktora za ekonomiku OOUR-a Fabrike pumpi i hidraulike. Bio je stručan i vrijedan u svom poslu. Imao je sposobnost da sasluša sagovornike, ma ko to bio sa istom pažnjom i da strpljenjem i uvijek sa odmjerenim odgovorima. I ako su nekada situacije u poslovnim razgovorima iskrile, bilo je ekonomskih teškoća, ali jetada Salih unosio mir oko sebe i iznalazio najbolja rješenja. Dok sam gledao smrtovnicu dođe i Fikret Ireiz dugogodišnji sindikalista u istoj fabrici. Sarađivao je sa Salihom i nosi najbolje mišljenje o njemu kao rukovodiocu i čovjeku sa kojim je sarađivao. Salih je volio i društvo. Bio je jedan od onih redovnih učesnika na druženjima Pobjedinih radnika i na mobama kada su se saljevale ploče na izgradnji kuća prijatelja i fabričkih kolega.
Kada je Pobjeda 1990 godine formirana kao dioničarsko društvo Salih je zajedno sa Seadom Smailbegovićem zastupao radnike dioničare u Izvršnom odboru.
Na početku rata je sa Izudinom Salkičevićem vodio Pobjedine radnike na sjeći drvenih greda u Crnom vrhu kako bi se zaštitila fabrika od dejstva granatiranja.
Poslije rata je bio dio ortačke grupe koja je učestvovala u privatizaciji Pobjede.
Postepeno sam prihvatao činjenicu da i zbog godina sve više gubim prijatelja, pa je tako došla i Salihova smrt, ali u subotu novi stres. Umro je Enes Hadžihasić, sugrađanin mlađi od mene 7 godina, za koga nisam imao informacija o bolesti i zbilja sam bio iznenađen iznenadnom smrću. Bio je tadnik Fabrike riltera, rukovodilac kontrole, izvrstan strijelac u Streljačkom društvu.

Stolice na Toškovom stadionu
Na utkamici protiv NK Mladost iz Župče (Ilijaš) 22.03.2014. godine (5:1), gledaoci NK Tošk prvi put su sjedili na stolicama koje su ugrađene ovih dana. Ukupno sam nabrojao 550 stolica.

Stare fotografije
Fudbalski navijači su postojali u Tešnju od kada je fudbal došao u ove krajeve. Grupe navijača iz Tešnja prate našu reprezentaciju na njenim utakmicama širom Evrope. Među njima su pravi fanatikosi Edin Mujčić Peci, braća Smail i Amel Saračević, Admir Brkić Muamer Jašić i drugi. Međutim, navijačkih grupa je bilo i 1949. godine i odlazili su na utakmice fudbalske reprezentacije Jugoslavije. Na fotografiji iz albuma Benjamina Smailbegovića je jedna takva grupa. Neobično je što je više žena nego muškaraca. Danas nisam siguran da ima žena u navijačkim grupama iz Tešnja, ako ih ima onda sigurno ne u večini kao 1949. godine.

Navijačka grupa iz Tešnja u Beogradu kako bi prisustvovala  fudbalskoj utakmici Jugoslavija-Izrael 29.08.1949. godine
Stoje s lijeva: Omer Smailbegović, Sadeta Abduzaimović, Hakija Kahvić, Esad Novo
Sjede slijeva: Fikreta Ruštić, Nađa Huseinbegović, Džemila Ferizbegović i Halida Dautefendić Novo

Sa table na Gornjoj čaršiji

 
{fcomment}