Njemačkoj itekako fali kvalifikovana radna snaga i mnogi ljudi radni vijek završe prerano, ali novo podizanje starosne granice za penziju nije rješenje, rekao je ministar rada Hubertus Hajl.

“Dalje povećanje starosne granice za odlazak u penziju na 69, 70 ili 75 godina je pogrešno i nepravedno, jer bi to značilo smanjenje penzija za mnoge ljude koji više ne mogu da rade” rekao je Hajl.

Zakonska granica za odlazak u penziju od 67 godina koja treba da stupi na snagu 2031. je, kad se uporedi sa drugim zemljama, već dovoljno visoka, rekao je Hajl. Dodatno je povećati je opterećenje mlađih generacija.

“Ja to ne želim, a i koalicionim sporazumom je ta mogućnost isključena.”

Na tržištu rada vodiće se odlučujuća bitka za budućnost penzija.

Ministar je naglasio da je, pored angažovanja domaće, kvalifikovana radna snaga iz inostranstva takođe veoma bitna.

Tokom vikenda je kancelar Olaf Šolc pozvao na povećanje udjela onih koji zaista mogu da rade do starosne granice. “Potencijal za povećanje” se vidi u udjelu žena na tržištu rada. Ali, treba proširiti ponudu cjelodnevnog boravka u jaslicama, vrtićima i školama.

Prema proračunima Saveznog instituta za istraživanje stanovništva, sve više ljudi u Njemačkoj odlazi u prevremenu penziju. Istovremeno, privreda pati od nedostatka radne snage.

Hajl je rekao da će kompanije morati da zapošljavaju više starijih ljudi.

“Mnogi poslodavci više ne zapošljavaju ljude starije od 60. To više sebi ne možemo da priuštimo.” Zato je neophodna promocija zdravog života, rekao je ministar.

Lider opozicionih demohrišćana Fridrih Merc (Friedrich Merz) ponovo je podržao zahtjev kancelara da se smanji broj prijevremenih penzionisanja. On je u emisiji na RTL-u podsjetio da će od 2025. generacija bejbi bumera odlaziti u penziju.

“Najkasnije do tada nam je potrebno rješenje.”

Međutim, Merc nije htio da se izjasni povodom ideje odlaska u penziju sa 70 godina.

(capital.ba)

Čelnici Evropske unije jednoglasno su u Briselu donijeli odluku o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini za članstvo u EU.

Bosna i Hercegovina formalno je 15. februara 2016. godine predsjedništvu Vijeća EU podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji.

Nakon što je BiH predala zahtjev za članstvo, u decembru 2016. godine, Evropska komisija poslala je BiH detaljan Upitnik, a nakon 14 mjeseci u februaru 2018. godine BiH je predala ispunjen Upitnik. Na odgovorima je radilo više od 1.300 predstavnika različitih nivoa vlasti. Odgovoreno je na 3.897 pitanja kao i 655 dopunskih.

Sadržaj odgovora poslužio je kao osnova za donošenje odluke o tome je li BiH zaslužila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Taj korak, iako tehničke naravi, ponovno je otvorio perspektivu članstva u EU.

Ipak, tek jučer je donesena politička odluka o kandidatskom statusu, a sada bi trebala nastupiti i faza otvaranja pristupnih pregovora.

Evropsko vijeće ima konačnu riječ kad se radi o proširenju, uključujući dodjelu statusa kandidata i početak pristupnih pregovora s nekom od potencijalnih budućih članica Unije.

U sklopu potpisanog Protokola o saradnji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica sa ustanovama kulture u Zeničko-dobojskom kantonu, predstava „Tri dana“ prema tekstu Romana Sikore, u režiji Tanje Miletić-Oručević i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica ovaj mjesec, pored izvedbe na matičnoj sceni, gostuje u još tri grada.

Ova predstava je izvedena u Domu kulture u Žepču 7. decembra, a večeras će biti izvedena u Kulturno-sportskom centru Kakanj u 19.30 sati. U utorak, 20. decembra u 19 sati ista predstava će biti izvedena u Domu kulture Tešanj. Predstava „Tri dana“ će u petak, 23. decembra u 19.30 sati biti izvedena na matičnoj sceni u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica.

Prema riječima rediteljice Tanje Miletić Oručević: „Glavni lik i narator istovremeno (izuzetno zahtjevna uloga koju sjajno tumači Nusmir Muharemović) Gospodin B. je ogroman poklonik kapitalizma. Toliko gorljiv da i kad izgubi sve, vlasništvo i bankarsku karijeru i završi kao beskućnik ispod mosta drži drugim beskućnicima seminare o osnovnim stubovima kapitalizma. Tako je velika njegova vjera u, ‘homo fabera’ i tržišnu utakmicu da počinje funkcionisati kao luda, naivac kog varaju sitni prevaranti. Njegov konačni pad – situacija u kojoj s razbijenom glavom i slomljenom nogom umire tri dana na ulici pred očima ravnodušnog društva – samo je krajnja konsekvenca tržišne utakmice u kojoj je izgubio.“ U predstavi igraju: Nusmir Muharemović, Snežana Vidović, Zlatan Školjić, Siniša Vidović i Adem Smailhodžić. Dramaturgiju predstave potpisuje Nedžma Čizmo. Za scenografiju i kostimografiju je bila zadužena Sabina Trnka, a za muziku Husein Oručević.

Bosna i Hercegovina je u 2021. godini bila druga najsiromašnija država u Evropi mjereno po bruto domaćem proizvodu po stanovniku i po standardizovanoj individualnoj potrošnji po stanovniku, pokazuju podaci Evropskog zavoda za statistiku – Eurostata. Gora je samo Albanija koja je zadržala “titulu” najsiromašnije.

U 2021. godini Luksemburg i Irska su imali najveći bruto domaći proizvod po stanovniku – 168, odnosno 119 posto iznad prosjeka Evropske unije.

Slijede Danska s 33 posto većim BDP-om po stanovniku od prosjeka Unije, Holandija sa 30 posto, pa Austrija i Švedska sa 23 procenta.

Najlošija među članicama EU je Bugarska sa BDP po stanovniku koji je 43 posto manji od prosjeka, a pretposljednja je Grčka, gdje je on 36 posto manji od prosjeka Unije.

Kada je riječ o individualnoj potrošnji po stanovniku iskazanoj paritetom kupovne moći, i tu je na prvom mjestu Luksemburg, koji je 44 posto iznad prosjeka EU. Slijede Njemačka sa 20 posto iznad prosjeka, Danska sa 19, Austrija sa 17 i Belgija sa 16 posto iznad prosjeka.

Na dnu liste je Bugarska sa potrošnjom po stanovniku koja je 35 posto manja od prosjeka Evropske unije, pa Mađarska (30), Slovačka (29) i Hrvatska (28).

Kompanija Hifa-Oil, najveći privatni naftni distributer u BiH, povodom obilježavanja jubileja 20 godina postojanja i uspješnog poslovanja, odlučila je cijelu 2022. godinu posvetiti društveno odgovornom djelovanju. Svaki mjesec u ovoj godini organizovane su različite akcije pomoći i uručenja donacija. Kao finalna aktivnost koja će zaokružiti nastojanja kompanije Hifa-Oil da dio svog uspjeha podijeli sa društvenom zajednicom uručena je donacija Odjeljenju za dijalizu Opće bolnice u Tešnju.

U svrhu unaprijeđenja usluge za pacijente s terminalnim bubrežnim oštećenjem koji bez hemodijalize ne bi mogli živjeti kompanija Hifa-Oil je u komunikaciji s Općom bolnicom u Tešnju odlučila donirati upravo opremu potrebnu za pripremu vode za dijalizu. Vrijednost donirane opreme je 70.000 KM, a donaciju je uručio Venan Hadžiselimović, izvršni direktor kompanije Hifa-Oil.

„Voda za hemodijalizu se smatra farmakološkim proizvodom i zahtjeva skupu opremu, što bolnica u ovom momentu nije bila u stanju osigurati. Ovom donacijom Hifa-Oil želi pomoći Dijaliznom centru, olakšati svakodnevni rad i funkcionisanje dijalize, te pacijentima obezbijediti kraći boravak na hemodijalizi uz manje prekida zbog alarmiranja aparata, koje je dijalizni odjel imao zbog čestih problema upravo u procesu pripreme vode. Ovim činom privodimo kraju uspješnu poslovnu godinu te zaokružujemo realizaciju naše društvene odgovornosti za 2022. godinu, koju ćemo svakako nastaviti i u narednoj godini“, poručio je dr.sc. Venan Hadžiselimović, izvršni direktor kompanije Hifa-Oil. 

U Dijaliznom odjelu Opće bolnice u Tešnju se dijalizira oko 45 do 50 pacijenata uglavnom po hroničnom programu što podrazumijeva hemodijalizu tri puta sedmično po četiri sata. Bolesnici na hroničnom programu dijalize sedmično su izloženi količini od 300 do 400 litara dijalizata, za razliku od zdravih osoba koje rijetko kad popiju više od 15 litara vode sedmično. Prosječna količina vode potrebna za jednu dijalizu je oko 120 litara. Za dijalizni centar od dvadeset dijaliznih mjesta za pripremu dijalizata potrebno je oko 10 litara vode u minuti.

“Bez „ultračiste“ vode koja je potrebna za rad dijalizatora, nijedan aparat ne bi mogao funkcionisati, što bi bilo jako opasno za preostalo zdravlje i živote naših pacijenata. Oprema koju smo imali ranije je bila instalirana 2005. godine u „dobrom polovnom stanju“ i nekako je izdržala sve ove godine, doduše s dosta problema u zadnje vrijeme i svakodnevno očekivanje da dijaliza svim pacijentima stane. Zaista je teško naći riječi kojima se možemo zahvaliti kompaniji Hifa-Oil na ovom velikom gestu”, istaknula je dr. Nedžada Irejiz, načelnica Odjeljenja za dijalizu.

Opća bolnica Tešanj danas je obilježila i 30 godina hemodijalize te su predstavili dosadašnje rezultate i planove ističući važnost hemodijalize za pacijente s terminalnim bubrežnim oštećenjem.

„Unazad par godina Opća bolnica Tešanj je imala problem sa osmozom u sklopu procesa dijalize. Hifa-Oil kao društveno odgovorna kompanija je prepoznala taj problem i odlučila da pruži pomoć u obnovi osmoze sa svojom vrijednom donacijom. Ono što bih istaknuo jeste da Hifa-Oil kontinuirano iskazuje senzibilitet prema potrebama naše bolnice te time pokazuje da je riječ ne samo o izuzetnom poslovnom subjektu, nego i kompaniji koja prepoznaje potrebe uže i šire zajednice“, poručio je dr. Omer Bedak, direktor Opće bolnice Tešanj. 

Značaj pripreme vode i njena ćistoća za proces hemodijalize i u konačnici održavanje zdravlja i dobrobiti pacijenata s terminalnim bubrežnim oštećenjem je ogroman. Osigurati čistu vodu i olakšati proces hemodijalize je od iznimne važnosti za bilo koji dijalizni odjel.

Kompanija Hifa-Oil ponosna je što je mogla dati svoj mali doprinos ovako važnom poslu koji obavlja osoblje Opće bolnice u Tešnju. Donacija je zasigurno pronašla pravo mjesto te će olakšati živote pacijentima i pomoći osoblju da kvalitetnije i lakše obavljaju svoj posao. Biti na usluzi društvenoj zajednici i biti podrška u trenucima kada je neophodno glavni je cilj kompanije Hifa-Oil koja će svoje društveno odgovorno poslovanje nastaviti i u godinama koje dolaze.

Hifa – Oil – Energija koja pokreće!

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će 16.12.2022.(petak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
1.Trafo područje Vodovod Tešanj br.1161, od 09:00 do 10:00 sati
2.Trafo područje Veterinarska br.1046, od 10:00 do 11:00 sati
3.Trafo područje Trzna br.1036, od 12:00 do 13:00 sati
4.Trafo područje Dobropolje br.1035, od 13:00 do 14:00 sati
5.Trafo područje Mekiš br.1033, od 14:00 do 15:00 sati
6.Trafo područje Kulica Kotlanice br.1034, od 15:00 do 15:30 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Mladi u Bosni i Hercegovini se danas, pored otežanog pronalaska posla i zaposlenja, susreću i sa izazovima koje donosi rješavanje stambenog pitanja. Da bi se osamostalili, uglavnom se odlučuju za iznajmljivanje ili posežu za kreditima u bankama kako bi kupili stan koji je sada, kada cijene nekretnina svakodevno rastu, postao luksuz. Pri potražnji za kupovinu ili iznajmljivanje stanova građanima uveliko pomažu internet stranice, facebook stranice ali i agencije za nekretnine.

Cijene stanova porasle za 30-40%
Prema riječima Resmije Mujičić, direktorice BIHHOME Agencije za nekretnine, cijene stanova u Zeničko-dobojskom kantonu su porasle u odnosu na period prije 2020. godine. “Cijene su postepeno počele rasti još od perioda koronavirusa, a svakako da je i trenutna situacija sa enormnim povećanjem cijena općenito učinila svoje. Na povećanje cijena stambenog prostora, pored svega ostalog, uticala je i inflacija te su u konačnici cijene stanova porasle za 30 do 40%”, kaže Mujičić.

Prema trenutnim podacima internet portala koji se bave prodajom i potražnjom stanova, u Zenici je stan od 28m2 moguće kupiti po cijeni od 75.000 KM. Cijena stana od 55m2 iznosi 126.000 KM dok je za stan od 67m2 potrebno izdvojiti 160.000 KM. Četverosobni stanovi mogu se pronaći po cijenama do 210.000 KM.

Kada je upitanju Zenica, najtraženiji stanovi su oni u centru grada dok je najveća potražnja za stanovima do 50m2. “Cijena kvadratnog metra stanova veće kvadrature, odnosno dvosobni i trosobni stanovi, su u prosjeku minimalno 2.000KM do 2.500KM u zavisnosti da li je stan renoviran ili ne, što nije slučaj za stanove manje kvadrature, jednosobne i garsonijere, čija cijena dostiže od 2.500KM do 3.000KM”, ističe Mujičić.

Na konačnu cijenu stanova utiču lokacija, pozicija, spratnost starost zgrade, te stanje u kojem se stan nalazi.

Prodaja i potražnja stanova u Zenici
Prema trenutnim podacima internet portala koji se bave prodajom i potražnjom stanova, u Zenici je stan od 28m2 moguće kupiti po cijeni od 75.000 KM. Cijena stana od 55m2 iznosi 126.000 KM dok je za stan od 67m2 potrebno izdvojiti 160.000 KM. Četverosobni stanovi mogu se pronaći po cijenama do 210.000 KM. Među interesantnijim stanovima, kako je navedeno u oglasima, jesu dvoetažni stanovi čija se cijena kreće do 239.000 KM kao i stanovi uz koje se prodaje i garaža, te cijena takvog stana iznosi 179.000 KM.

Najskuplji stan u Zenici, a koji smo pronašli u trenutnoj ponudi na internet portalu, jeste luksuzno uređen dvoetažni stan od 335m2 koji se nalazi u Stambenom kompleksu Makovi, a čija je cijena 1.100.000 KM. Potom slijedi dvoetažni stan koji je lociran u istom naselju, površine 255m2, koji košta 927.000 KM dok cijena četverosobnog stana, površine 108m2, koji se nalazi u zgradi novije gradnje „Jabuka“ iznosi 268.000 KM.

Ukoliko ste od onih koji ne mogu priuštiti kupovinu vlastitog stana, cijene najma stanova u Zenici su različite te zavise od lokacije te da li je stan opremljen ili ne. Prema trenutno dostupnim oglasima visina mjesečne kirije za dvosobne i trosobne stanove, u zavisnosti od lokacije, iznosi od 350 do 450 KM pa čak i do 800 KM za stan površine od 106m2, uz plaćanje komunalnih usluga. Za potpuno namještenu garsonijeru koja se nalazi u Stambenom kompleksu Makovi, površine 27m2, kako je navedeno u oglasima, mjesečno je potrebno izdvojiti 300 KM.

Kada je upitanju iznajmljivanje stanova na dan, cijena namještenog stana iznosi od 30 do 50 KM na dan, te garantuje potpunu privatnost i ugodan boravak.

Dostupan je i veliki broj oglasa u kojima se nude zamjene stanova za manji ili veći, kao i oglasi za prodaju ili iznajmljivanje stanova koji nemaju fiksnu cijenu već se nudi cijena po dogovoru.

Cijene u ostalim gradovima ZDK
Kada su upitanju cijene stanova u Zeničko-dobojskom kantonu, prema trenutno dostupnim podacima oglašivača, među skupljim su stanovi u Visokom i Tešnju. Prema toma, u Visokom za dvosoban stan površine 48m2 potrebno je izdvojiti 79.000 KM, za 70m2 140.000 KM dok je za četverosoban stan, od 118m2, potrebno izdvojiti 185.000 KM. U Tešnju stan u novogradnji Black Rock Residence, površine 58m2, košta 151.650 KM dok je cijena trosobnog stana 205.700 KM. U Žepču se prodaju stanovi u roh bau fazi po cijeni od 148.000 do 153.600 KM, dok se u Brezi može kupiti stan površine 35m2 po cijeni od 30.000 KM kao i stan površine 70m2 koji se prodaje po cijeni od 87.500 KM.

U poređenju sa ovim gradovima nešto jeftiniji stanovi se mogu pronaći u Varešu i Olovu po cijenama od 40.000 do 50.000 KM, u zavisnosti od lokacije i kvadrature stana.

(nasarijec.ba)

Političari u Bosni i Hercegovini na svim razinama vlasti, osim visoke plaće, uživaju i brojne privilegije, pa ne čudi što se politika smatra najunosnijim biznisom. Dobro su plaćeni čak i kada ne rade.

Da ne bi ostali gladni nakon isteka mandata, većina političara poseže za takozvanim „bijelim hljebom“ zahvaljujući kojem primaju mjesečnu naknadu kakvu su imali i za vrijeme mandata, u Republici Srpskoj u narednih šest mjeseci, a u Federaciji BiH godinu dana, javlja BHRT.

U federalnom parlamentu 17 takvih poslanika kojima je prestao mandat zatražilo je „bijeli hljeb“. Ukoliko se odobri svih 17 zahtjeva, iz državne kase biće im isplaćeno više od pola miliona maraka u narednih godinu dana. U Narodnoj skupštini RS 26 poslanika je zatražilo „bijeli hljeb“. Za šest je utvrđeno da ne ispunjavaju uslove. Ostalima će za pola godine biti isplaćeno oko milion maraka. Sve po zakonu.

– 20 ljudi će biti na budžetu još narednih šest mjeseci i tako, da šta da kažem građanima RS. Dok cijena struje raste, dok rastu osnovne životne namirnice, ovo je jedno ruganje građanima u lice, kaže član Administrativne komisije NSRS Đorđe Vučinić (“Lista za pravdu i red”)

Na „bijeli hljeb“ političari imaju pravo čak i ako su smijenjeni ili ako su na funkciji proveli samo jedan dan.

Rekorder je Nevenka Marilović koja je svega 15-ak dana bila narodni poslanik, jer je tek krajem oktobra ove godine ušla u Narodnu skupštinu. Odmah nakon polaganja zakletve podnijela je Administrativnoj komisiji zahtjev za zasnivanje profesionalnog statusa koji joj je omogućio pravo na “bijeli hljeb”.

– Nije nikakva tajna. Nevenka Marailović je dobila mandat, čini mi se septembar, oktobar mjesec. Ne mogu tačno da se sjetim. Bila na jednoj Narodnoj skupštini. Ali to nije bitno. Podnijela. Pravo. Ona ima pravo na bijeli hljeb bez obzira što izgleda i nelogično, navodi predsjednik Administrativne komisije NSRS Spomenka Stevanović (DEMOS).

Poslanik Ujedinjene Srpske u Parlamentu BiH Milan Petković predlagao je u Narodnoj skupštini RS ukidanje bijelog hljeba, ali su ga odbili i pozicija i opozicija. Smatra da političare treba izjednačiti sa radnicima i da im se da eventualno jedna plata po isteku mandata.

– Da to bude uslovno rečeno kao neki plaćeni otkazni rok od 30 dana, jer tako i obični radnici koji su u privredi, koji su u upravi imaju 30 dana otkaznog roka, navodi Petković.

Damir Arnaut, koji je bio inicijator ukidanja “bijelog hljeba” u državnom parlamentu, kaže da je zahvaljujući tome država uštedila najmanje 4 miliona maraka. Poručuje da će se boriti za ukidanje ove privilegije političara na nivou Federacije BiH. Očekuje još veće uštede.

– Ako je na državnom nivou koji ima daleko manje agencija, ministarstava itd. već ostvareno 4 miliona, siguran sam da bi u Federaciji bilo bar 3-4 puta toliko, stava je Arnaut.

U Centru civilnih inicijativa kažu da bi se političari prema budžetu, odnosno javnim sredstvima trebali odnositi domaćinski. Ukidanjem „bijelog hljeba“ na najbolji način bi pokazali ako ništa drugo onda bar solidarnost sa ostalim građanima.

– Trebaju da se prave određene uštede, a uštede treba svakako da kreću od privilegija, navodi Ana Lučić iz Centara civilnih inicijativa.

Iako je više puta traženo da se “bijeli hljeb” ukine u oba entiteta, jer je ova privilegija nepravedna prema većini građana, naročito nezaposlenima koji nemaju nikakva primanja, za tako nešto do sada nije bilo sluha. „Bijelog hljeba“ odrekli su se jedino državni parlament, te Sarajevski, Tuzlanski i Unsko-sanski kanton.

Ured Evropske unije u BiH najavio je jučer projekat vrijedan 10 miliona eura za jačanje preventivne i primarne zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini. Projekat je dio kontinuirane podrške Evropske unije zdravstvenom sektoru u Bosni i Hercegovini, a implementiraće ga UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska banka.

"Ne tako davno smo se – svi zajedno – suočili sa jednim od najvećih izazova naših života – pandemijom Covid-19. U to vrijeme potrebe, EU je čvrsto stala uz BiH. I dalje smo najvjerniji i najpouzdaniji partner ove zemlje, koji pruža najodrživiju i najznačajniju podršku građanima BiH. Ulaganja u zdravstvo, poput projekta koji danas najavljujemo, su ne samo sama po sebi korisna, već su dobra i za rast i stabilnost zemlje. Održiva i djelotvorna podrška predstavlja srž našeg djelovanja ovdje u BiH. Podržavamo zajedničku budućnost kada će BiH ponosno zauzeti svoje mjesto u EU", rekao je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Johann Sattler.

U naredne četiri godine, projekat "Podrška EU za reformu zdravstvenog sektora u Bosni i Hercegovini" će se fokusirati na podršku reformi primarne zdravstvene zaštite i osiguranje izgradnje kapaciteta u zdravstvenom sektoru BiH. Takođe će doprinijeti razvoju politika za povećanje zdravstvenih usluga za djecu, sa posebnim fokusom na imunizaciju u dječjoj dobi, usluge ranog razvoja djece, ishranu i mentalno zdravlje.

"Ozbiljan pritisak koji je pandemija COVID-19 vršila na zdravstvene sisteme u BiH dodatno je naglasio potrebu za snažnim zdravstvenim sistemima, koji će moći pružiti visokokvalitetnu brigu usmjerenu na ljude. Upravo to će biti fokus Svjetske zdravstvene organizacije u ovom projektu: njegov tehnički sadržaj, sa predloženim intervencijama koje su multidisciplinarne, integrirane koje će učiniti zdravstvene sisteme usmjerene na ljude, jačati primarnu zdravstvenu zaštitu i pripremiti zdravstvene sisteme i sisteme njege za konačno postizanje univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom", rekao je specijalni predstavnik regionalnog direktora SZO za Evropu Erwin Cooreman.

Na događaju je Ured EU u BiH potpisao Memorandum o saradnji između partnera za implementaciju projekta iz UNICEF-a, Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke.

"Današnje potpisivanje Memoranduma o saradnji, u okviru projekta 'Podrška EU reformi zdravstvenog sektora u Bosni i Hercegovini', jasan je znak da saradnja Ureda EU u BiH i UNICEF-a u BiH ima svoju prošlost, sadašnjost i budućnost, a sve u nastojanju da se reformišu i unaprijede zdravstveni sistemi u BiH”, rekla je predstavinca UNICEF-a u BiH dr. Rownak Khan.

"Smatramo ovaj grant katalizatorom, od kojeg očekujemo da će ubrzati transformaciju u zdravstvenim sistemima kroz obuku, regulatorne izmjene, razmjene učenja i analize. Ova inicijativa će takođe doprinijeti našem trenutnom Projektu unapređenja zdravstvenog sistema vrijednom 75 miliona dolara, koji je Odbor guvernera Svjetske banke odobrio 07. aprila 2022. godine", rekao je predstavnik Svjetske banke nadležan za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon.

Događaju su prisustvovali i predstavnici nadležnih organa i Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine.

Evropska unija je tokom pandemije osigurala najveći iznos podrške BiH sa više od 20 miliona eura za nabavku visokokvalitetne medicinske opreme, vakcina i opreme za hladni lanac za skladištenje vakcina. Evropska unija je takođe osigurala više od 75 miliona eura za podršku socioekonomskom oporavku BiH od posljedica izazvanih pandemijom COVID-19, s ciljem jačanja bh ekonomije i zadržavanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih.

(akta.ba)

Nadina Arnautović kupac je oko 10,1 posto dionica kompanije Pobjeda d.d. Tešanj za oko pola milona KM. Dionice je prodao Ibrahim Hozić, a transakcija je obavljena na Sarajevskoj berzi 8. decembra.

Nadina je kupila 47.430 dionica Pobjede po cijeni od 10,70 KM.

Na stranici Hifa Petrola Arnutović je navedena kao osoba zadužena za investicije ove kompanije.

Hifa Petrol je najveći dioničar Pobjede sa preko 17 posto udjela. Dionice imaju i Ahmed Ahmetlić (11,6 posto) i Muharem Ahmetlić (10,2 posto). Ahmetlići su vlasnici Hife.

Nakon kupovine dionica Nadina Arnautović je na četvrtom mjestu najvećih dioničara, ispred Kasima Botorića, koji ima udio od 6,9 posto.

Hifa Petrol je nedavno objavila ponudu za puno preuzimanje Pobjede, ali većina dioničara nije prihvatila njihovu ponudu.

(akta.ba)