Federalna vlada, poslodavci i sindikalci traže prihvatljiv način usklađivanja plata zbog inflacije, što će biti danas na dnevnom redu sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća.

Sindikalci i dalje traže minimalac u iznosu od hiljadu maraka, a ekonomisti upozoravaju da, ukoliko rast plata ne prati ekonomska kretanja, može doći do veće inflacije, javlja BHRT.

Građani su nezadovoljni, a to potvrđuju i protesti, najavljeni danas ispred zgrade Vlade Zeničko-dobojskog kantona zbog neisplaćene jednokratne novčane pomoći.

Bh. građani sa prosječnim primanjima svakodnevno se iz srednjestojećeg staleža prelivaju u kategoriju onih koji jedva preživljavaju. Uprkos padu cijene goriva u svijetu, cijene svih proizvoda u našoj zemlji i dalje divljaju. Građani kažu da ni minimalac od hiljadu maraka nije dovoljan za preživljavanje.

Federalna Vlada, poslodavci i sindikat još traže svima prihvatljiv mehanizam usklađivanja plata zbog inflacije. Minimalac trenutno iznosi 543 marke, a potrošačka korpa prije dva mjeseca iznosila je 2.905 maraka. Sindikalisti insistiraju na zahtjevu da minimalac iznosi hiljadu maraka. Pred sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća poručuju da je sramotna priča Vlade i poslodavaca o minimalnom iznosu plate od 630 maraka.

– Treba da bude priča gdje ćemo pustiti članove Vlade i Udruženja poslodavaca da mjesec dana žive od 630 KM. Od stare Vlade očekujemo da što prije odu jer njihov rezultat se može svesti da su nas osam godina unazadili i da su nam osam godina napravili pakao od života. Činjenica je da svako normalan, ko ima mogućnost da ode van BiH, odlazi, kaže Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

– To se priča o tome već pet, šest godina. Ja bih rekao da ova Vlada ova oba mandata priča o smanjenju doprinosa, nažalost još se nije desilo. Zaista je to prostor koji bi otvorio da kažem prostor da se te plate značajno povećavaju, poručuje Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH.

Ekonomist Željko Rička upozorava na lošu sliku inflacije, ali i na još veći rast cijena u slučaju povećanja minimalca.

– Ukoliko nastavimo sa pritiscima na povećanju ličnih dohodaka što lično mislim da je pozitvno, ali i sam rast ličnih dohodaka ukoliko se ne prati ekonomskim kretanjima ova faza proizvodnje onda dovodimo samo do veće inflacije jer su veći troškovi plata. Ušli smo u fazu gdje pokušava Sindikat da sustigne inflaciju što ne može da se desi bez kvalitetnih ekonomskih mjera na proizvodnji i tamo gdje nastaje dohodak, mišljenja je Rička.

Nezadovoljni neisplaćenom jednokratnom novčanom pomoći, budžetski radnici u ZDK najavljuju proteste. Da li su to jedni u nizu ili će odgovorni pronaći rješenja, poštujući ekonomske mjere i pomoći stanovništvu da prevaziđe krizu do stabilizacije situacije, vidjet ćemo u narednoj godini.

Za većinu država na prostoru jugoistočne Evrope, odnosno Zapadnog Balkana, protekla godina bila je u znaku integracija, prvenstveno ka cjelovitom i punopravnom članstu u Evropskoj uniji.

Najznačajniji uspjeh u regiji napravila je Hrvatska koja je tokom 2022. godine dobila zelena svjetla za dvije veoma važne stvari - pristupanje Schengenu i uvođenje eura. Time će Hrvatska od 2023. godine biti država koja će u potpunosti biti integrisana u sve sisteme koje ima i većina drugih članica Evropske unije.

Pristupni pregovori

Veliki napredak nakon nove višegodišnje blokade na evropskom putu, sredinom godine desio se i za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Ove dvije države konačno su otvorile proces pristupnih pregovora za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.

Krajem godine pozitivna vijest nakon gotovo sedam godina čekanja stigla je i u Bosnu i Hercegovinu. Evropska unija je našoj državi konačno dodijelila status kandidata na koji je osim Kosova jedina čekala u Evropi od zemalja koje su iskazale opredijeljenost punopravnog članstva u EU-u.

Nekako istovremeno i samo Kosovo je predalo zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, iako nije jasno kako će teći taj proces s obzirom na to da nije priznato pet članica EU-a - Španije, Rumunije, Slovačke, Grčke i Kipra.

No, vjeruje se da je proces bržih integracija zemalja Zapadnog Balkana u 2022. godini posebno ka Evropskoj uniji kao posljedica uzrokovan februarskom invazijom Rusije na Ukrajinu i strahovima od širenja ruskog uticaja na Balkan.

I dok su pozitivni procesi zabilježeni kod većine država u regionu, u Crnoj Gori i Srbiji evidentirane su uglavnom krizne situacije.

Tako je u Crnoj Gori na proljeće došlo do pada Vlade koju je vodio Zdravko Krivokapić, nakon čega je izabrana manjinska Vlada na čelu sa Dritanom Abazovićem. Ljetos je i njoj izglasano nepovjerenje, ali iako je na jesen dogovoreno da novi premijer bude Miodrag Lekić zbog duboke političke krize nije došlo do izbora nove Vlade, već manjinska i to u tehničkom mandatu još uvijek obnaša dužnosti.

Naime, zbog toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio da imenuje za mandatara Lekića, nova parlamentarna većina je usvojila izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore koje su uzroko0vale višemjesečne proteste na ulicama širom Crne Gore, jer se nove zakonske odredbe iz te oblasti smatraju protuustavnim i nedemokratskim.

Kriza u Crnoj Gori

Ni krovna institucija Ustavni sud Crne Gore ne može da djeluje jer nije imenovana većina sudija kojim je istekao mandat, pa je tako na sceni i kriza pravosuđa u Crnoj Gori.

Više kriza zadesila je i Srbiju tokom 2022. godine. Prvo je tokom ljeta izbila kriza oko registarskih oznaka između Beograda i Prištine, da bi odmah nakon što je ona privremeno bila okončana uslijedila nova i to zbog hapšenja bivših srpskih policajaca na Kosovu. Ta kriza uzrokovala je ostavkama srpskih predstavnika u Skupštini i Vladi Kosova, ali i četirima opštinama na sjeveru Kosova sa srpskom većinom - Mitrovica, Leposavić, Zubin Potok i Zvečan.

Iako su vlasti Kosova odložile izbore koje su prvobitno bili planirani za drugu polovinu decembra, a april 2023. godine Srbi na sjeveru Kosova su postavili barikade nakon čega je uslijedilo i blokiranje graničnih prelaza na sjeveru Kosova.

Naime, Srbi sada traže da se na sjeveru Kosova uspostavi Zajednica srpskih opština. Očekuje se da će novu krizu u odnosima Srbija - Kosovo proizvesti kosovska predaja zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji.

Iako je 2022, nakon dvije godine, bila prva u kojoj se veoma malo ili gotovo nikako nije govorilo o koronavirusu, jer je pandemija znatno oslabila, region je zahvatila i velika inflacija, a najgore stanje je u Bosni i Hercegovini gdje vlasti tokom godine nisu učinile gotovo ništa kako bi se stanje sa povećanjem cijena bar ublažilo.

I dok su vlasti Hrvatske, Srbije i Crne Gore ograničavali maržu na osnovne životne namirnice, a u pojedinim slučajevima (Hrvatska) i cijene goriva u Bosni i Hercegovini građani su bili prepušteni na milost i nemilost (vele)trgovaca koji su iz dana u dan mijenjali cijene.

Ni smanjenje ili ukidanje akciza niti poreza na dodanu vrijednost (PDV) na naftu i naftne derivate, kao i osnovne životne namirnice također nije provedeno u Bosni i Hercegovini, a vlasti nisu izradile ni adekvatne socijalne programe za pomoć radnicima, penzionerima i socijalnim kategorijama stanovništva. U slučaju radnika vlasti su smanjenje udara na njihov standard prepustili volji poslodavca, dok su penzionerima minimalno povećavali mirovinu te samo jednom isplatili jednokratnu novčanu pomoć, što je bio slučaj i sa nezaposlenim i osobama u stanju socijalne potrebe, odnosno korisnicima socijalnih davanja.

Zbog krize uzrokovane invazijom Rusije na Ukrajinu tokom 2022. godine u regionu su najviše poskupjeli energenti, i to prvenstveno gas, ali i električna energija, kao i čvrsta goriva - ugalj, drva i pelet.

Izbori

Slovenija je prvi put nakon proglašenja samostalnosti 1991. godine za predsjednicu dobila ženu - pravnicu Natašu Pirc Musar, koja je u utrci pobijedila kao nezavisna kandidatkinja.

Tokom godine Slovenija je imala parlamentarne izbore na kojima je došlo do značajnije promjene na političkoj sceni zemlje. Tako je Slovenska demokratska stranka Janeza Janše otišla u opoziciju, a premijersku poziciju je preuzeo potpuno novi čovjek iz Pokreta "Sloboda" Robert Golob.

Opći izbori održani su i u Bosni i Hercegovini, koji su rezultirali izborom prve žene u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, te izborom socijaldemokrate Denisa Bećirovića za bošnjačkog i potvrdu novog-starog člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda u liku Željka Komšića.

Nakon višesedmičnih pregovora prvo je u entitetu Federacija BiH uspostavljena nova grupacija nazvana "osmorka" predvođena SDP-om, koja je na razini tog entiteta dogovorila vlast sa HDZ-om BiH, a zajedno sa SNSD-om su postigli dogovor i oko uspostave vlasti na razini Bosne i Hercegovine.

Neizvjesnost oko Doma naroda

Neizvjesnost oko popune Doma naroda Parlamenta FBiH, zbog odluka visokog predstavnika za BiH Cristiana Schmidta kojim su izmijenjene odredbe Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH trajala je sedmicama, a to zakonodavno tijelo nije popunjeno ni nakon dva kruga - raspodjele mandata po kantonima u skladu sa novim odredbama i preraspodjele iz kvote nedostajućih delegata. Još četiri delegata i to tri iz ostalih i jedan iz srpskog naroda tražio se u trećem krugu i to iz reda neizabranih delegata.

Ovakav proces uzrokovao je da su pojedini kantoni dobili veliki broj delegata i da je većina u Domu naroda Parlamenta FBiH skoncentrisana na mali broj kantona unutar entiteta Federacija BiH.

Za razliku od entiteta Federacija BiH, u entitetu RS nije bilo promjena, pa će na vlasti ostati stara-nova koalicija predvođena SNSD-om.

I Srbija je na proljeće imala vanredne parlamentarne izbore, a vladu je dobila na ljeto. No, u Srbiji, kako se i očekivalo, na vlasti je ostala koalicija predvođena Srpskom naprednom strankom, sa premijerkom u liku Ane Brnabić.

(akta.ba)

Bivša Vlada Zeničko-dobojskog kantona, donijela je odluku o isplati jednokratne novčane pomoći svim zaposlenim koji plate primaju iz kantonalnog budžeta. Potrebna sredstva biće obezbijeđena rebalansom Budžeta ZDK koji je u skupštinskoj proceduri.U međuvremenu je imenovana nova Vlada ZDK iz koje je problematizirana isplata pomoći zaposlenim zbog čega, ukoliko ne dođe do dogovora, su mogući protesti prosvjetnih radnika pred zasjedanje Skupštine Zeničko-dobojskog kantona.

Zaposlenim u organima uprave i javnim ustanovama, koji plaću dobijaju iz budžeta Zeničko-dobojskog kantona, odlukom kantonalne vlade, a na zahtjev sindikata, do kraja godine trebala bi biti isplaćena jednokratna novčana pomoć u iznosu 1.080 KM. Ovakvu odluku Vlade ZDK pozdravljaju u sindikatima.

"Obzirom da je cilj ove pomoći ublažavanje negativnih posljedica uzrokovanih poskupljenjima cijena u svim segmentima života onda je ona u potpunosti opravdana i svrsishodna tako da će svima dobro doći", kazala je Adisa Ibrulj, uposlenica JU OŠ "Mak Dizdar" Zenica.

Odluka Vlade ZDK uslijedila je nakon zahtjeva sindikata koji su, kako navode, iste zahtjeve uputili i ostalim kantonalnim vladama koje nisu opredijelile novac za isplatu jednokratne pomoći shodno Uredbi Vlade Federacije BiH.

"Sindikati su podnijeli i prije 3-4 mjeseca inicijative prema kantonima koji nisu uvažili zahtjeve radnika i sindikata, nije dakle do sindikata, do vladajućih struktura je i ovo neka bude apel da se donesu takve odluke i da se takva pomoć isplati do 31.12 svim prosvjetnim radnicima u FBiH", istakao je Selvedin Šatorović, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja FBiH.

Za 8 .200 zaposlenih, koji plate primaju iz Budžeta ZDK, sredstva za isplatu jednokratne pomoći od oko 9,3 miliona KM nisu mogla biti obezbijeđena unutarnjom preraspodjelom. Iz tog razloga kantonalna vlada je pokrenula druge zakonske aktivnosti koje bi trebale biti okončane u narednih desetak dana.

"Sada su aktivnosti da Ministarstvo finansija napravi rebalans i ja očekujem da ćemo u narednim danima imati rebalans na vladi i uputit ćemo ga u skupštinsku proceduru", naglasio je Mirnes Bašić, premijer Zeničko-dobojskog kantona.

Ovom odlukom Vlade ZDK nisu obuhvaćeni zdravstveni radnici koji plate primaju putem vanbudžetskih fondova. Svoje nezadovoljstvo zbog neisplaćivanja jednokratne pomoći već su u nekoliko navrata protestnom šetnjom iskazali zdravstveni radnici zaposleni u Kantonalnoj bolnici Zenica.U ovom trenutku niko od nadležnih nije mogao potvrditi, niti negirati da će izdravstveni radnici u ZDK do kraja godine dobiti jednokratnu pomoć u iznosu do 1080 KM.

Dobavljači iz Srbije koji svoju robu plasiraju na njemačko tržište, od 1. januara 2023. godine moraće da dokažu da nisu zagađivači životne sredine kako bi mogli nastaviti plasiranje robe i usluga u Njemačku.

Ovaj zahtjev, poručuje struka, bio bi dobar i za BiH, zbog postupka njene dekarbonizacije, jer bi donio benefite poput punjenja državnog budžeta kroz porez na "prljavu energiju" te proizvodnju obnovljivih izvora energije.

Kada je u pitanju Srbija, dobavljači za kompanije u Njemačkoj koje imaju više od 3.000 zaposlenih, moraće da naprave procjenu rizika u proizvodnji, a po osnovu zaštite životne sredine moraće zadovoljiti čak tri konvencije: zagađujuće supstance, upotrebu žive i prekoračeno kretanje opasnog otpada i njegovo odlaganje.

Procjene kažu da oko 3.000 kompanija iz Srbije izvozi na njemačko tržište, a srbijanski privrednici kažu da će nova pravila već za dvije godine pokazati koliko će kompanija biti pogođeno, naročito prevoznika sirovina.

Njemačka je jedan od najvećih spoljnotrgovinskih partnera i BiH, koja, podsjetimo i to, više od 70 odsto svoje robe izvozi na tržište Evropske unije (EU). Upravo zbog toga, BiH će se morati aktivno uključiti u evropski sistem trgovanja, u kome je ključna cjelina - dekarbonizacija, odnosno smanjenje proizvodnje goriva i energije iz štetnih materija, poput uglja i sličnog. Proces smanjenja/ukidanja karbonskog uticaja predviđen je do kraja 2040. godine, podsjećaju iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.

U vezi s pitanjem zahtjeva Njemačke, Vjekoslav Vuković, potpredsjednik STK BiH, kaže da sve kompanije unutar EU plaćaju porez na zagađujuće materije, koji iznosi 100 evra po jednoj toni karbona. S obzirom na to da BiH svoju energiju u najvećem obimu proizvodi putem uglja i drugih zagađujućih čestica, logično bi, ističe Vuković, bilo da se i BiH uključi u proces plaćanja poreza, jer to trenutno nije slučaj.

"Industrija u BiH, čelik, aluminij, đubrivo, električna energija koja se proizvodi u termoelektranama, zapravo bi trebalo da plaća takvu jednu vrstu poreza. S obzirom da ne plaćaju porez na takvu vrstu goriva, na prvu se čini da su konkurentni. Međutim, kada Njemačka, jer o njoj pričamo, uveze takvu vrstu aluminija ili čelika iz BiH, njemački kupac će kupiti taj porez odmah na granici i taj porez koji je platio ide u proračun poreza Njemačke", pojašnjava Vuković i nastavlja:

"Ali, ukoliko bh. kompanije uđu u taj sistem trgovine, odnosno projekat dekarbonizacije, sukladno zakonima i pravilima EU, onda taj porez koji će platiti ostaje u proračunu BiH. Benefiti su da se puni vlastiti proračun, dobijamo obnovljive izvore energije, on prečišćava okolinu", naglašava Vuković.

Taj novac, kaže on, investirao bi se u obnovljive izvore energije, putem kojih se pravi zelena energija, od koje se proizvodi struja za čelik, aluminij itd.

"Automatski bi ta struja trebalo njima da bude jeftinija i ona se vraća zemlji u kojoj ostaje. Na primjer, kvota za izvoz čelika na tržište EU za BiH je dva odsto. Međutim, ukoliko biste oplemenili taj čelik i proizveli ga iz zelene energije, onda tu kvotu možete podići na 2,5-3 odsto", navodi Vuković.

Prema njegovim riječima, koliko god čelik u BiH bio jeftin, jer ne plaćamo porez na karbon, problem će imati oni koji ga uvezu u Njemačku.

"Onda će se njemačke kompanije okrenuti Poljskoj, Rumuniji, jer oni rade kako treba. Ali ako kod nas neko gleda iz principa šta me briga, ja ću iz uglja naraditi visoke peći, pa ću praviti čelik koji je prljav, pa ću prodavati Indiji, a ne Evropi, onda dobro. Ali, onda to poskupljuje transportne troškove i slično", kaže Vuković.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, ističe da će BiH kad-tad morati da dođe u situaciju da više ne može prolongirati zelenu agendu.

"Već sada imamo situaciju da pojedine multinacionalne kompanije od naših firmi koje izvoze na njihovo tržište traže zelene sertifikate. Zato su neke firme iz BiH bile prinuđene da na svojim postrojenjima urade solarne panele, kako bi dokazale da je energija iz obnovljivih izvora", kaže Račić.

On podsjeća da se BiH obavezala da će uvesti zelenu taksu za zagađivače.

"Karakteristično za BiH jeste da mi uvijek čekamo 'minut do 12' dok se to ne uvede, a kada dođe do toga, onda ćemo se žaliti. Ali kod nas se koristi što duže da se to ne uvede i da proizvodimo po istom principu. Zato smatram da bi bilo mnogo bolje da mi učinimo taj prvi korak, a ne da nam naplaćuje EU", poručio je Račić.

(akta.ba)

Oblačno vrijeme sa temperaturama koje će se kretati od četiri do 18 stepeni Celzijusa očekuje se u Bosni i Hercegovini tokom novogodišnjih praznika, javlja Anadolu Agency (AA).

Jutros je u BiH umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje na jugu i jugoistoku zemlje je zabilježena kiša u nizinama, a u višim područjima snijeg. Jutros je najhladnije bilo na Bjelašnici gdje su izmjerena minus dva stepena Celzijusa.

Na Ivan Sedlu, u Sanskom Mostu i Tuzli izmjereno je nula stepeni, Bugojnu, Gradačcu, Sarajevu i Zenici dva, Drvaru i Livnu četiri, Bihaću pet, Širokom Brijegu sedam, Stocu osam, Mostaru devet i Neumu deset stepeni.

“Danas se u našoj zemlji očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno razvedravanje. Prije podne slabe padavine ponegdje na jugu i jugoistoku naše zemlje. U nižim područjima kiša, a u višom susnježica ili snijeg. Dnevna temperatura od pet do 11, na jugu do 14 stepeni”, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZBiH).

U četvrtak se u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U ostatku Bosne pretežno sunčano sa maglom po kotlinama. Tokom dana povremeno slaba kiša je moguća ponegdje na jugu, zapadu i jugozapadu naše zemlje. Jutarnja temperatura od dva do sedam, na jugu do deset, a dnevna od osam do 14 stepeni.

Umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz djelimično razvedravanje poslije podne očekuje se u BiH u petak. Povremeno slaba kiša je moguća ponegdje u Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura od tri do devet, na jugu do 12, a dnevna od osam do 14, na jugu do 16 stepeni.

U subotu se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz postepeno razvedravanje. Jutarnja temperatura od četiri do deset, na jugu do 12, a dnevna od osam do 14, na jugu, sjeveru i sjeverozapadu zemlje do 18 stepeni.

Prvog dana u novoj godini u BiH se ujutro očekuje umjereno do pretežno oblačno sa maglom po kotlinama. U ostatku dana sunčano uz umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od četiri do deset, a dnevna od deset do 16 stepeni.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Kraljevski dvor u Sutjesci je sagrađen u prvoj polovini ili krajem prve polovine 14. stoljeća u vrijeme jednog od najznačanijih vladara srednjovjekovne Bosne bana Stjepana II Kotromanića.

U 14. i 15. vijeku Sutjeska i obližnji dobro utvrđeni grad Bobovac postaju najsnažniji centri kulturnog života srednje ili tzv. Gornje Bosne, sa specifičnim intenzitetom, stilskim i regionalnim karakteristikama (tzv. srednjobosanski kulturni krug).

U pisanim izvorima prvi put se spominje 28. decembra 1341. godine kada se mletački rezbar Nikola obavezao ugovorom dubrovačkom knezu da će četiri godine raditi na dvoru bana Stjepana. Vjerovatno je radio na oba dvora u Sutjesci i Bobovcu.

Samostalni ansambl dvorskih objekata u Kraljevoj Sutjesci, predstavlja primjer vladarskog dvora izgrađenog na slobodnom prostoru, bez posebnih fortifikacija. Protezao se na obje obale malog potoka Urve.

Na istočnoj (lijevoj) obali je lokalitet Grgurevo, neveliki obronak Teševskog brda. Za potrebe gradnje dijela dvorskog kompleksa nivelirane su umjetne terase. Vrh obronka bio je vještački zaravnjen, zatim je sredinom obronka napravljena jedna vještačka terasa na kojoj je sagrađen najmonumentalniji objekat banskog i kraljevskog sutjeskog dvora, Istočna palača.

U njegovom podnožju je izgrađen jak podzid i oveća terasa na kojoj je sagrađena crkva, tj. dvorska kapela posvećena sv. Grguru čudotvorcu, vezanom za bosansku crkvu, neposredno ispod supstrukcija zapadnog krila palače.

Dvorska kapela sv. Grgura čudotvorca sagrađena je na strmom i uskom prostoru između trga sa donje i Istočne palače sa gornje strane. Prostor je bio osiguran kamenim podzidom debljine 250 cm, koji je istodobno pridržavao i južni dio crkve. Pročelje crkve bilo je orijentirano prema koritu potoka Urve, tj. na zapadu.

S obzirom na smještaj Grgureva u odnosu na kotlinu i čitavo naselje i na njegove odbrambene karakteristike, pretpostavlja se da je ovdje prvo sagrađen dio dvora sa kapelom i pratećim objektima.

Na zapadnoj (desnoj) obali, na lokalitetu Dvori, izgrađena su tri objekta, tzv. Donja palača, Gornja palača, Aneks gornje palače i pomoćne zgrade, tj. gospodarski objekti i zanatske radionice. Ovaj dio dvorskog kompleksa podignut je na vrlo nepodesnom terenu, tako da izgleda da je u neko doba naraslih potreba dvora došlo do njegovog proširenja i na zapadnu obalu Urve.

Ukupna površina kraljevskog dvora je cca 1490 m2.

Postoji pedesetak podataka koji spominju Sutjesku kao mjesto u kojem su bosanski vladari obavljali svoje službene dužnosti. 28 dokumenata govori o izdavanju pisanih isprava službenog značaja, 16 o posjetama diplomatskih predstavnika, 8 o građenju, rušenju, zasjedanju vijeća, smrti kralja i franjevcima. U 18 dokumenata spomenut je vladarski dvor kao rezidencija i “naše stono misto”.

Od vremena kralja Tvrtka I postaje najvažnije stolno mjesto bosanskih vladara, u kojemu je izdato najviše isprava kraljevske kancelarije. Pored kralja Tvrtka I čiji dokumenti potječu iz perioda od 1378. do 1390.godine, u Sutjesci su izdavali povelje kraljevi Dabiša (od 1392. do 1395.godine) i kraljica Jelena (1397. godine), Ostoja (1399. godine), Tvrtko II (1407. godine), Stjepan Ostojić (1419. godine), zatim opet Tvrtko II (od 1423. do 1443. godine) i Tomaš (od 1446. do 1457. godine).

Obavještavamo poljoprivredne proizvođače koji su aplicirali i ostvarili pravo na novčani poticaj Općine Tešanj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji za 2022. godinu, da će od 28.12. (srijeda) novčana sredstva biti uplaćena na tekuće račune korisnika otvorene kod poslovnih banaka.

Za poticaj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji biće isplaćeno 353.031,68 KM, a shodno Programu, primijenjen je korekcioni faktor 0,98 odnosno, korisnicima će biti isplaćen poticaj u visini od 98% od mogućeg ostvarenog iznosa.

Od ukupno zaprimljenih 468 zahtjeva za poticaj, 14 zahtjeva je negativno riješeno jer nisu ispunjavali propisane kriterije o čemu su podnosioci zahtjeva pismeno obaviješteni.

Pored toga, u cilju podrške zasnovanoj biljnoj proizvodnji u 2022. godini iz budžeta Općine Tešanj izdvojeno je 78.128,40 KM za novčanu podršku proljetnoj sjevi kao i 42.675,00 KM za novčanu podršku jesenjoj sjetvi.

Stoga, može se reći da je novčana podrška poljoprivrednoj proizvodnji u 2022. godini. ukupno 473.835,08 KM.

Na planinama oko opštine Jezero duže od godinu dana traju geološka istraživanja minerala bakra, barita, olova, cinka, srebra. Dozvolu je izdalo Ministarstvo rudarstva i enrgetike Republike Srpske, a rudu traži firma “SNK Metali” iz Bijeljine.

Oni koji su zabrinuti zbog geoloških istraživanja u ovom mjestu u centralnoj Bosni i Hercegovini koje ima oko 1.000 stanovnika, negodovanje zbog bušenja su iskazivali na društvenim mrežama.

Zbog toga je reagovala bijeljinska firma, koja je, kako tvrdi načelnica Opštine Snežana Ružičić za Radio Slobodna Evropa (RSE) slala opomene pred tužbu za klevetu stanovnicima.

U ovom preduzeću za RSE navode kako nisu slali opomene pred tužbu, već samo opomene.

Iz “Lykos Balkan Metals”, firme u čijem su vlasništvu “SNK Metali”, kažu za RSE da im je “već pričinjena šteta i kontinuirano se narušava ugled kompanije”, te da je njihov inostrani pravni tim u stalnom kontaktu sa lokalnim advokatskim kancelarijama.

Šta je zaključila inspekcija?

Lokaciju su 20. oktobra 2022. posjetile vodna i tehnička inspekcija Republike Srpske, te utvrdile da je sve po propisima.

U zapisnicima o inspekcijskoj kontroli, u koje je RSE imao uvid, navodi se da su gradilišta obilježena, da se radovi izvode u skladu sa dokumentacijom, da su završene bušotine propisno zatvorene, a teren u njihovoj okolini zaravnjen i približno doveden u prethodno stanje.

Inspekcija takođe ističe da ova istraživanja nisu uticala na površinske i podzemne vode.

Navedeno je da je preduzeće testiralo vodu iz lokalnih rijeka, potoka i izvora u ovlaštenoj laboratoriji, te da je ispravnog kvaliteta, a da će ponovo testirati kada završe posao.

Zašto su mještani i odbornici ipak zabrinuti?

Većina mještana koji su protiv ispitivanja nisu željeli da govore o ovoj temi za RSE.

Amela Ahmečković koja živi u Jezeru nije dobila opomenu, ali je zabrinuta zbog ispitivanja.

“Sve se to radi iznad naselja, na tri strane gdje smo ugroženi, kamenje se obrušava”, kaže Ahmečković.

Opomene su dobijali i opštinski odbornici. Oni su usvojili zaključak u oktobru u kojem traže od Vlade Republike Srpske (jednog od dva bh. entiteta) da ukine rješenje za geološka istraživanja.

Na adresu svih 13 odbornika u Skupštini Opštine Jezero iz advokatske kancelarije Ognjen S. Avlijaš iz Bijeljine, u ime “SNK Metala”, stigla je opomena u kojoj se traži objašnjenje zašto su glasali za zaključak.

Kako je objavljeno na Facebook stranici “Stop rudnicima u dolini Plive” odbornici su “upozoreni da, ukoliko radovi budu obustavljeni i zabranjeni, ‘SNK’ će biti prinuđen da svoja prava ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom”.

Milan Kutanjac, odbornik opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) za RSE kaže da na opomenu neće odgovarati.

“Mislimo da ta opomena nije poslata na pravu adresu, pošto oni samim svojim dolaskom negdje prije godinu i po dana nisu se obratili odbornicima, nisu se obratili narodu koji mi zastupamo”, rekao je Kutanjac.

Kaže da su istraživanja u jednom slučaju bila stotinjak metara od kuća.

“Konstantno su kamioni prelazili mostove koji su slabe nosivosti, putevi su se narušavali, iako su oni konstantno popravljali, onda je došlo do panike, šta se tu dešava, ljudi ne znaju šta je uopšte istraživanje, da li je to za rudnik, pa su se ljudi vodili time”, kazao je Kutanjac.

Firma je, navodi on, platila ljudima čije su parcele koristili za izgradnju pristupnih puteva.

Kako je odgovorila kompanija?

Iz kompanije “Lykos Balkan Metals” za RSE kažu da će oni reagovati ukoliko neko bez dokaza tvrdi da njihovo preduzeće radi nezakonito, što može imati štetne posljedice po njih.

“Odbornici moraju znati da će privredno društvo radi zaštite svojih prava pokrenuti sudski postupak, radi naknade štete. Tu štetu će u konačnici neko morati da plati i smatrali smo da je dobro da odbornicima bude poznata navedena činjenica”, navodi se u pisanom odgovoru koji potpisuje Dejan Nikolić, izvršni direktor “Lykosa”.

On dodaje da su na prvom i drugom okruglom stolu održanom u Jezeru, mještani podržali geološka istraživanja, a da su se pojedinci kasnije bunili “najviše zbog mašina koje su radile na izgradnji puteva na lokacijama gdje su prije bili koziji putevi”.

Navodi da su u Jezeru, čiji je godišnji budžet oko milion maraka (oko pola miliona eura), uložili 600.000 maraka (oko 300.000 eura) u puteve, a da su uvijek pažljivi što se tiče životne sredine, što im je obaveza, jer su listirani na Australijskoj berzi.

Nikolić pojašnjava da geološka istraživanja u fazama traju tri do osam godina, pa da je čak i ako se nešto pronađe – potrebno i do 10 godina da se stvore uslovi za eksploataciju.

“Uvijek treba imati na umu da, statistički gledano, jedan od 100 istražnih projekata na kraju postane rudnik i da taj proces zavisi od mnogo faktora i dozvola”, zaključuje izvršni direktor “Lykosa”.

Kakav je stav lokalne vlasti?

Kada su se odbornici usprotivili, “SNK Metali” su se obratili načelnici Jezera, Snežani Ružičić, od koje su tražili da im ona da saglasnost za dalje radove.

Načelnica je za RSE rekla da je taj zahtjev neosnovan. Ističe da je Ministarstvo energetike i rudarstva nadležno za ovo pitanje, jer je ono dalo rješenje i treba da se očituje.

“Mi smo u dogovoru da niko ništa ne odgovara, jer smatramo da je to skroz neosnovano upućivanje bilo kakvih takvih zahtjeva prema odbornicima i prema načelniku Opštine, s obzirom da je doneseni zaključak kod nadležnog Ministarstva na postupanju”, rekla je Ružičić.

Dodaje da od Ministarstva još nisu dobili odgovor na zaključak, kao ni na zahtjev za hitan sastanak sa ministrom Petrom Đokićem.

Rješenje za istražne radove je dato u januaru 2021., a u junu ove godine je odobreno povećanje obima radova. Radovi su završili tokom novembra, a očekuje se da će se nastaviti na proljeće, prema riječima načelnice Jezera.

Prema novom Zakonu o geološkim istraživanjima RS, koji je stupio na snagu u julu ove godine, potrebna je saglasnost grada ili opštine na kojoj se nalazi prostor, a gdje neko preduzeće želi da istražuje.

Ministarstvo se plaši mogućeg spora

Prema katastru odobrenih istražnih prostora u RS, firma “SNK Metali” ima dva odobrenja za traženje rude na teritoriji Jezera.

Jedna dozvola se odnosi na detaljna geološka istraživanja bakra, željeza i pratećih metala na teritoriji Jezera, Mrkonjić Grada i Šipova i traje do 30. juna 2023. godine.

Druga dozvola se tiče istraživanja olova, cinka, bakra, barijuma i pratećih metala, isključivo na teritoriji Jezera, te traje do 4. marta 2025. godine.

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, u ranijoj izjavi za RSE istakao je da istražni radovi mogu biti prekinuti samo ako se provode mimo zakona.

“Ako su u skladu sa zakonom, onda se oni ne mogu obustaviti, jer bi mi tada imali spor u kome bi mogli da budemo tužena strana koja bi mogla čak na kraju da plaća neku naknadu kompaniji koja je ranije dobila saglanost da vrši istražne radove”, istakao je Đokić.

On ističe da su istraživanje i eksploatacija dva potpuno različita procesa.

“Eventualna eksploatacija poslije toga, mora se provesti čitav postupak dodjele koncesija koji je vrlo komplikovan, i veliko je pitanje da li bi u takvim uslovima mogla da se dodijeli takva koncesija ako nema lokalne saglasnosti”, naglasio je ministar.

Do zaključenja teksta, Ministarstvo nije odgovorilo na upit RSE o tome u kojoj je fazi obrada zahtjeva koji je stigao iz Jezera, kao ni o tome kada bi se ministar mogao sastati sa opštinskim rukovodstvom.

Godinu koja je na izmaku obilježile su rekordne cijene hrane i goriva, potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu od kraja februara, a inflacija će se zadržati i u 2023. godini, uz očekivani pad, ako ne dođe do novog šoka, prema predviđanjima stručnjaka.

Rekordne inflacije pogodile su velike ekonomije, poput Eurozone ili SAD-a, prenoseći taj efekt i na manja tržišta poput zemalja Zapadnog Balkana, čije su ekonomije uglavnom uvozno orjentisane.

Dovodeći u očaj brojne građane na niskom platežnom moći, inflacija je pogodila sve zemlje bivše Jugoslavije, uz blage oscilacije. U Bosni i Hercegovini inflacija je porasla na 17,3 posto u prosjeku, prema podacima objavljeni u oktobru. Međugodišnja inflacija u Srbiji iznosila je oko 14 posto, dok projekcije Centralne banke Crne Gore ukazuju da bi se inflacija na kraju ove godine u toj zemlji mogla kretati oko 15 posto. Hrvatska bilježi inflaciju od 13,2 posto.

Ubrzanje međugodišnje inflacije vođeno je u najvećoj mjeri višim rastom cijena hrane i rekordnim cijenama energenata.

"I dalje je blizu dve trećine doprinosa međugodišnjoj inflaciji u Srbiji posledica rasta cena hrane i energenata", rekla je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.

Koliko je hrana poskupjela u regiji?

U Bosni i Hercegovini najviše su poskupjele hrana i bezalkoholna pića, u prosjeku za 26,2 posto, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine iz septembra ove godine, u odnosu na septembar prošle godine. Stanovanje i režijski izdaci su veći za 20 posto, redovno održavanje kuće za 10,9 posto, zdravstvo za 1,7 posto, prijevoz za 28,2 posto, rekreacija i kultura za 10,6 posto, obrazovanje za 1,6 posto. Odjeća i obuća u prosjeku su bili jeftiniji za 6,3 posto.

U Hrvatskoj, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 19,7 posto. Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva – porasla su za 16,1 posto. Redovno održavanje domaćinstva u Hrvatskoj poraslo je za 15,8 posto, prijevoz za 11,5 posto.

Crnogorci su polovinom ove godine čvrsta goriva plaćali 49,9 posto skuplje u odnosu na prošlu godinu, ulja 37,6 posto skuplje, povrće 35,8 posto, hljeb i žitarice su plaćali 33,3 posto više nego 2021, mlijeko i jaja 29,3 posto, održavanje stana im je poskupjelo za 25,3 posto.

Cijene hrane u Srbiji su povećane za 23 posto u odnosu na prošlu godinu, a mlijeko za čak 42,8 posto.

Zbog čega su skočile cijene hrane?

Zamjenik generalnog direktora Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku Narodne banke Srbije Milan Trajković izdvojio je nekoliko faktora koji su uticali na poskupljenje hrane: rast troškova primarne poljoprivredne proizvodnje, zbog ogromnog rasta cijena đubriva, pšenice, kukuruza i druge hrane za stoku; visok rast troškova proizvodnje prerađivača, jer je jako poskupjela papirna i plastična ambalaža; te tražnja, koja je i u ovakvim okolnostima porasla.

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić rekao je da su zemlje u regiji Zapadnog Balkana uvozno orjentisane, pa je i sama inflacija uvezana u te zemlje, na koju lokalne vlade nisu mogle utjecati u značajnijoj mjeri, osim što su mogle pomoći najugroženijim grupama da lakše podnesu poskupljenje osnovnih životnih namirnica i energenata.

Šta je inflacija?

Evo kako inflaciju objašnjava Evropska centralna banka:

U tržišnoj ekonomiji, cijene dobara i usluga mijenjaju se. Neke cijene rastu, druge padaju. Inflacija je opće povećanje cijena dobara i usluga, a ne povećanja cijena pojedinih proizvoda. Zbog inflacije za jedan euro danas možete kupiti manje nego što ste za isti iznos mogli kupiti jučer. Drugim riječima, inflacija smanjuje vrijednost valute tokom vremena.

Pored rata u Ukrajini, koji je smanjio izvoz žitarica iz Ukrajine, i ograničio izvoz nafte i plina iz Rusije, što je značajno poskupjelo hranu i transport, na inflaciju je uticao i nagli oporavak tržišta nakon pandemije korona virusa. Uslijedio je šok na strani ponude, koja je sužena, i potražnje koja je povećana. Korona virus je prekinuo i neke lance snabdijevanja, koji su i dalje ili prekinuti ili usporeni.

Inflacija u velikom ekonomijama

Inflacija nije zaobišla ni velike ekonomije, pa ni one najveće. Potrošačke cijene su u Sjedinjenim Američkim Državama u novembru porasle za 7,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. To je nagli pad u odnosu na 7,7 posto u oktobru i nedavni vrhunac od 9,1 u junu.

Godišnja inflacija u eurozoni u oktobru je dosegla 10,7 posto, novi najviši nivo od uvođenja eura, pokazale su procjene Eurostata, navodeći ubrzan rasta cijena energije i hrane kao ključni problem tog tržišta.

Daleko najviše stope inflacije ponovo su bilježile baltičke zemlje, na čelu s Estonijom, gdje je inflacija iznosila 22,4 posto. U Litvi i Latviji cijene su porasle za 22 odnosno 21,8 posto. Ukupno 11 zemalja bilježi dvocifrene stope inflacije, pokazuju Eurostatove procjene.

U Njemačkoj i Italiji, najvećoj i trećoj po veličini evropskoj ekonomiji, cijene su porasle 11,6 odnosno 12,8 posto.

Najnižu godišnju stopu inflacije imala je Francuska, drugo najveća ekonomija eurozone, gdje je inflacija iznosila 7,1 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.

Inflacija potaknula goleme proteste

Deseci hiljada demonstranata protestovali su širom Evrope pozivajući na pravedniju raspodjelu vladinih sredstava za suočavanje sa sve većim cijenama energenata i životnim troškovima. Protestovali su građani od Mađarske, preko Njemačke pa sve do Belgije i Francuske.

Šta ekonomisti očekuju u 2023.

U idućoj godini ekonomisti očekuju usporavanje mjesečne inflacije zahvaljujući slabljenju potražnje, stabilizaciji cijena energenata te normalizaciji lanaca nabavke.

Osim toga, ključne banke podižu kamatnu stopu. Evropska centralna banka povećala je kamatne stope prvi put u 11 godina, i to će nastaviti raditi u sljedećim mjesecima.

Zašto je to važno za inflaciju?

ECB kaže da je njena glavna zadaća održati stabilnost cijena. Kada je rast cijena u ekonomiji prebrz, odnosno kada je inflacija previsoka, veće kamatne stope pridonose vraćanju inflacije na ciljni nivo od dva posto.

Čavalić objašnjava da je podizanje kamatnih stopa jedno od dokazanih metoda koje utječu na smanjenje inflacije. Veće kamatne stope će usporiti razvoj kompanija, platežna moć građana će ostati na istom nivou, neće se povećavati, što će na posljetku obuzdati i rast cijena.

(akta.ba)