U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2022. godini proizvedeno je 86.325 tona pšenice, što je za 7,3 posto manje od ostvarene proizvodnje pšenice u 2021. godini.

U 2021. godini u FBiH su proizvedene 93.173 tone pšenice, a što je bilo za 8,0 posto više u odnosu na ostvarenu proizvodnju pšenice u 2020. godini.

Smanjenje proizvodnje u 2022. godini je zabilježeno i kod proizvodnje zobi za 12,5 posto, dok je povećanje zabilježeno kod proizvodnje raži za 5,8 posto i ječma za 4,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Kod ranog voća, ostvarena proizvodnja u 2022. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine je manja kod višanja za 1,0 posto, a povećanje proizvodnje bilježi se kod trešanja za 17,0 posto i kajsija za 14,8 posto u odnosu na 2021. godinu, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

(NS/FENA)

Predstavom i zabavom za djecu koju je priredio Tropik tim u velikoj sali BKC-a Gračanica u 10 sati danas je počeo trodnevni Dječiji festival koji organizuju Grad Gračanica i Omladinski kulturni centar.

Drugog dana festivala će u centru grada biti organizovan dječiji bazar i tombola za najmlađesa početkom od 10 sati, a u subotu od 16 sati u velikoj sali BKC-a će biti izvedena predstava “Snjeguljica i čudno Ogledalo”.

Partneri projekta su Ministarstvo za kulturu, sport i mlade TK, BKC Gračanica, Obdanište Naša djeca, osnovne i srednje škole, Vijeće mladih i SOS dječije selo Gračanica.

(Radio Gračanica)

Dubai je poznat kao “igralište za bogate” sa besramnim luksuzom i nekim od najspektakularnijih građevina na svijetu. U isto vrijeme, Dubai je ozloglašena destinacija za ilegalne tokove novca i pranje novca, a smatra se i jednim od najzatvorenijih svjetskih poreznih oaza, piše norveški portal e24. Objavio je analizu u kojoj se navodi državljani kojih zemalja posjeduju nekretnine u Dubaiju. U izvještaju je navedena i Bosna i Hercegovina.

Nije ni neobično ni nezakonito da stranci posjeduju imovinu u Dubaiju, ali materijal koji je procurio pokazuje da su kriminalci iz velikog broja zemalja, tamo registrirani s vrijednim nekretninama, piše e24.

U izvještaju/analizi koju je objavio EU Tax Observatory, a uradio Centar za napredne odbrambene studije (C4ADS), navodi se kako nekretnine imaju i osobe koje su povezane sa švercom droge, finansijskim kriminalom, korupcijom, podliježu međunarodnim sankcijama ili su u bijegu od vlasti u svojoj zemlji. Rijetki prijavljuju svoje posjede u matičnim zemljama.

E24 objavio je podatke za 2020. godinu. Na ovom dokumentu radilo je preko 20 medijskih organizacija i centara.

Istraživačka grupa je procijenila vrijednost svake pojedinačne imovine u curenju. Procjenjuju da stranci posjeduju imovinu vrijednu 146 milijardi dolara u Dubaiju. Međutim, procurile su i informacije o imenima, tj. vlasnicima tih nekretnina.

Za sada je objavljeno da bh. državljani, njih 68, posjeduje 105 nekretnina ukupne vrijednosti od 27 miliona dolara.

Kada su u pitanju zemlje bivše Jugoslavije, 94 hrvatska državljana imaju 125 nekretnina vrijednosti 43 miliona dolara, 237 srbijanskih državljana ima 287 nekretnina vrijednostu 74 miliona dolara,46 slovenskih državljana sa 56 nekretnina vrijednosti 26 miliona dolara, 45 Makedonaca posjeudje 55 nekretnina vrijednosti 14 miliona dolara i 11 Crnogoraca koji posjeduju 16 nekretnina vrijednosti sedam miliona dolara.

Još nije poznato da li će norveški mediji objaviti imena vlasnika. Detaljan izvještaj pročitajte ovdje.

(N1)

Nakon pisanja Fokusa o malverzacijama u okviru gradnje dionice Vranduk-Ponirak na Autoputu Koridora 5C nadomak Zenice, Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona pokrenulo je istragu u ovom predmetu. Ova informacija za portal Fokus.ba zvanično je potvrđena u Federalnom tužilaštvu.

Kako nam je rečeno, Tužilaštvo HNK formiralo je predmet, a nakon što im je prijava o potencijalnim kriminalnim aktivnostima proslijeđena iz Federalnog tužilaštva. Inače, Tužilaštvo HNK preuzelo je istragu budući da je sjedište Javnog preduzeća Autoceste FBiH u Mostaru.

Također, i Federalna uprava policija uključena je u ovaj slučaj, te je u proteklim sedmicama imala korespondenciju sa Tužilaštvom HNK. Kako nezvanično saznajemo, Tužilaštvo HNK je već pokrenulo aktivnosti na saslušanju osoba koje posjeduju informacije u vezi sa kriminogenim radnjama zbog kojih je došlo do eksplozije troškova kod gradnje ove dionice.

Podsjetimo, Fokus.ba u istraživačkom tekstu objavio je niz zvaničnih dokumenata iz Autocesta FBiH kao i stručnih mišljenja u kojima je precizno opisano kako je došlo do svjesnog napumpavanja troškova, a sve kako bi se za pojedine priskrbila višemilionska korist.

Naime, iako je Uprava Autocesta FBiH još 2019. bila prihvatila prvobitnu tehničku dokumentaciju po tzv. Crvenom Fidicu za projekat vrijedan 76.592.799 eura, izvođaču radova, odnosno kompaniji Azvirt, kasnije je postepeno dozvoljeno da odstupi od glavnog projekta, te da preprojektuje velike dijelove ove trase.

Tako je, naprimjer, cijena troškova samo na dijelu trase od 1.700 metara dostigla enormnih 69 miliona eura iako je kompletna poddionica od 5,3 kilometra bila ugovora za 76 miliona eura. Kasnije je izvođač radova prepravio i ovaj svoj projekat pa je smanjio cijenu na 48 miliona eura za dužinu trase od 1.700 metara.

Kako smo objavili, Autoceste FBiH tada na čelu sa Adnanom Terzićem nisu aplicirale za sredstva iz EU odnosno kod evropskog kreditora, nego su kao kreditora izabrali OPEC, iza kojeg stoje Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar i druge članice koje nemaju kontrolne mehanizme nad implementacijom kredita kao evropske banke.

Kako nam je potvrđeno, o svemu je obavješteno i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, kao i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Nezvanično, dio saslušanja obavit će se i u Hrvatskoj.

Naftne igre na relaciji Evropska unija – Rusija, Hrvatska – Srbija, neminovno će se odraziti i na Bosnu i Hercegovinu. Osim većih cijena energenata koje su već izvjesne, prijeti nam i njihova nestašica, upozoravaju ekonomski srtučnjaci.

Ako sve ostane kao do sada, ni barel ruske nafte preko luke Omišalj na Krku u Hrvatskoj neće moći do Pančeva u Srbiji. Riječ je o sankcijama EU prema Rusiji, čije posljedice će neminovno osjetiti i BiH, zbog zavisnosti od tržišta energenata susjednih zemalja.

"Ako Srbija može nabaviti bilo koju naftu, koja nije ruska, u čemu je problem. Nema problema. Solidarnost je tu.", kazao je Andrej Plenković, premijer Hrvatske.

Od hrvatske solidarnosti BiH neće mnogo profitirati, računa ekonomski analitičar Siniša Vukelić. Ukoliko Srbija ne dobije izuzeće kada je riječ o uvozu ruske nafte, ovaj embargo i našoj zemlji donosi, osim poskupljenja, i nestašicu energenata. Problem dodatno usložnjava neusaglašena spoljna politika BiH.

"To je vrlo zabrinjavajući podatak. Ako EU zabrani izvoz nafte u zemlje koje ne podržavaju njenu spoljnu politiku, mi smo u duplom problemu. Mi ćemo ostati potpuno odsječeni. A Srbija će sigurno biti prinuđena da izvoz ograniči.", smatra Siništa Vukelić, ekonomski analitičar.

Ekonomist Miloš Grujić podsjeća na najavu Organizacije zemalja izvoznica nafte da će smanjit i proizvodnju nafte za dva miliona barela dnevno, što je najveće smanjenje od početka pandemije i prijeti da dodatno uveća cijene goriva. Ova odluka stupa na snagu u novembru.

"Svjedoci smo da se cijene goriva mijenjaju i nekoliko puta dnevno. Moraćemo se prilagođavati, a dugoročno ne možemo ništa prognozirati. Neizvjesnost dijeli cijeli svijet.", naglasio je Miloš Grujić, ekonomist.

Bosna i Hercegovina nema vlastitu rafineriju nafte i zavisna je o uvozu goriva koja su gotovo u potpunosti proizvedena preradom ruske nafte. Na moguće nestašice nakon sankcija Evropske unije Rusiji, ali i izvjestan rast cijena, građani različito gledaju. Globalnu krizu na tržištu energenata građani i privreda mogu lakše da prežive samo uz adekvatan odgovor države, koji izostaje. Umjesto ukidanjem akciza ili PDV-a na osnovne namirnice, domaće vlasti imaju druge prioritete.

"Treba narod zabaviti koalicijama, brojanjem glasova... Ništa nema od akciza i PDV-a, sad će i formiranje vlasti. Kad sve to obave, možda će usvojiti neke odluke. Ali proći će puno vremena da bi to sve stupilo na snagu", dodaje Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka.

"Nama je ostalo samo da se molimo Bogu da rat u Ukrajini što prije završi. Mi drugu opciju nemamo.", poručio je Vukelić.

Prvi efekti paketa sankcija EU prema Rusiji zemlje u okruženju, a posljedično i BiH, osjetiće već idućeg mjececa.

(BHRT)

Miralem Galijašević, predsjednik Kantonalnog odbora SDA Zeničko-dobojskog kantona, za Faktor je kazao kako su u ovom kantonu već povedeni razgovori o formiranju vlasti, te naglašava kako će SDA biti lider u formiranju Vlade ZDK.

– Mi imamo preliminarne rezultate i ono što još malo opterećuje situaciju jeste da Zenica nema 30 posto prebrojanih. I to malo maglu baca, ali mi imamo svako svoje podatke od posmatrača. Imamo sigurnih 11 zastupnika.

Imao sam preliminarne razgovore sa nekoliko stranaka, razgovarali smo o principima i započeli te razgovore o formiranju vlade. Odranije imamo neke partnere sa kojima imamo utvrđene principe – kazao nam je Galijašević i dodao:

– Bit ćemo lideri u stvaranju vlade, kao što je i do sada bilo. Dakle, SDA ima 11 zastupnika, tri ima HDZ, dva ima NES, to je 16, koji su bili naši partneri i koji će i sada biti i imamo dva SBB-a koji su slobodni strijelci. To su isto bili naši partneri pojedinačno prošli put. Što se tiče ZDK, ne sumnjamo da ćemo napraviti vladu i da će ona biti predvođena SDA-om.

Autor: faktor.ba

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Po provedenoj proceduri javnog oglasa, a sukladno Odluci o sufinanciranju rješavanja prvog stambenog pitanja za mlade obitelji na području općine Usora u 2022. godini načelnik općine Zvonimir Anđelić je u notarskom uredu, s korisnicima Kristijan i Dajana Ivić iz Žabljaka, Boris i Antonija Jurišić iz Žabljak, te Marijan i Iliana Pauković iz Alibegovaca, potpisao ugovor o sufinanciranju rješavanja prvog stambenog pitanja mladih bračnih parova na području općine Usora.

Navedenim ugovorom općina Usora se obvezuje isplatiti korisnicima nepovratna financijska sredstva u iznosima od 8.400,00 KM do 10.000,00 KM, u zavisnosti od pojedinačno odobrenih sredstava.

Korisnici sredstava se obvezuju da će dogradnju, izgradnju i kupnju stambenog objekta završiti sukladno izdatom odobrenju za građenje, useliti u njega u roku od pet godina, te u njemu živjeti minimalno narednih 15 godina.

Načelnik općine Usora je izrazio nadu da će u narednim godinama biti više korisnika sufinanciranja od strane općine Usora, a ovogodišnjim korisnicima zaželio što brže i sretnije useljenje.

U utorak kasno navečer u teškoj prometnoj nesreći na magistralnoj cesti M-17 u mjestu Orahovica kod Konjica smrtno su stradale dvije osobe.

– Obje poginule osobe su 2001. godište, radit će se uviđaj, a uključeno je nadležno tužiteljstvo – potvrdio je za Fenu glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Ljudevit Marić.

Smrtno su stradala dva mladića, 21-godišnji A. H., koji je upravljao automobilom Audi A4, i A. G., koji se nalazio za volanom Opel Astre.

Kako javlja Avaz, radi se Aliju Hakaloviću i Aldinu Grahi iz Konjica.

U nesreći teške tjelesne povrede zadobio je A. Č. (24) iz Hadžića, koji je nakon ukazane pomoći u Općoj bolnici Konjic prevezen u Klinički centar Sarajevo.

Lakše je ozlijeđen H. B. (19), a obojica su se nalazili u automobilu Audi.