Evropa se u posljednja tri desetljeća zagrijala više nego dvostruko od ostatka svijeta i doživjela najveći porast temperature od bilo kojeg kontinenta, navodi se u izvještaju Svjetske meteorološke organizacije.

Izvještaj o stanju klime u Evropi prati ovogodišnje ekstremno ljeto.

Rekordno jak toplotni val zahvatio je Veliku Britaniju, alpski ledenjaci nestali su brzinom bez presedana, a dugotrajni morski toplotni val zahvatio je vode Mediterana, javlja Reuters.

– Evropa predstavlja sliku svijeta koji se zagrijava i podsjeća nas da čak ni dobro pripremljena društva nisu sigurna od uticaja ekstremnih vremenskih događaja – rekao je generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas u izjavi.

Od 1991. do 2021. temperature u Evropi zagrijavale su se u prosjeku za 0,5 stepeni Celzijusa po desetljeću, navodi se u izvještaju, dok je globalni prosjek bio samo 0,2 stepena Celzijusa.

Prošle su godine ekstremni vremenski događaji pogoršani klimatskim promjenama, posebno poplavama i olujama, nanijeli štetu veću od 50 milijardi dolara u Evropi.

Razlog zašto se Evropa zagrijava brže od ostalih kontinenata ima veze s činjenicom da se veliki dio kontinenta nalazi u subarktiku i Arktiku, regiji koja se najbrže zagrijava na Zemlji.

U većem dijelu BiH jutros je sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 949 hPa, za 4 hPa je viši od normalnog i lagano raste.

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab promjenljivog smjera. Dnevna temperatura od 16 do 22, na jugu do 24 stepena.

U Sarajevu sunčano. Dnevna temperatura oko 20 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

U petak će biti pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Padavine se očekuju poslije podne i u večernjim satima. Intenzivnije padavine na području Hercegovni i jugozapadne Bosne, gdje je moguća i pojava grmljavine. Vjetar slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, južni u jugoistočni.

Jutarnja temperatura od 8 do 14, a dnevna od 15 do 21, na sjeveroistoku Bosne do 24 °C.

U subotu će biti oblačno vrijeme sa kišom. U večernjim satima na vrhovima planina je moguć slab snijeg. Očekivana količina padavina u većem dijelu zemlje između 15 i 30, lokalno do 50 l/m2. Jutarnja temperatura od 7 do 12, na jugu do 14, a dnevna od 8 do 13, na jugu do 16 °C.

U nedjelju će biti u Bosni oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom. U Hercegovini jutro oblačno, uz postepeno razvedravanje tokom dana. Jutarnja temperatura od 4 do 9, na jugu do 13, a dnevna od 7 do 12, u Hercegovini od 14 do 18 °C.

U ponedjeljak će u Bosni pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno smanjenje naoblake tokom dana. U Hercegovini pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 3 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 8 do 14, u Hercegovini do 19 °C.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Vozila s tabutima osmoro stradalih kotorvaroških Bošnjaka, žrtava proteklog rata, koje će 3. novembra biti ukopane u mjestu Večići u Kotor-Varoši, ispraćena su jutros iz prostorija Javnog komunalnog preduzeća Gradska groblja Visoko, javlja Anadolu Agency (AA).

Prije polaska, porodice žrtava učenjem dova i polaganjem cvijeća na vozila, odali su počast svojim najmilijim.

Žrtve koje će biti ukopane ove godine u Večićima ubijene su tokom 1992. godine, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Plitska kod Kotor-Varoši, iz masovnih grobnica koje su otkrivene tokom 2002. i 2004.

Izuzetak su posmrtni ostaci Raifa Alagića koji su 2020. godine ekshumirani na lokalitetu Duboka.

Munevera Avdić, predsjednica Organizacije porodica šehida, poginulih boraca i nestalih osoba “Vrbanja” Kotor Varoš, izjavila je da je današnjih sedam žrtava iz grupe od 161 nestalih u jednom danu.

“Putem DNK analize se dokazalo ko su. Porodice su to identifikovale. Međutim, tada ih nisu preuzeli, jer su to bili mali dijelovi tijela, koščice. Kako vrijeme ističe, gubi se nada da će uopšte biti išta pronađeno. Bolje onda prihvatiti bilo šta da se zna da barem postoji mezar i da se vrati identitet stradalima”, rekla je Avdić.

Kako je kazala, strahote rata u Kotor-Varoši počele su već 1991. godine, kada su krenula stradanja, hapšenja, ubijanja, silovanja, protjerivanja…

“Ovi su ljudi zadnji put viđeni 3. novembra u Osnovnoj školi ‘Grabovica’ i otad im se gubi svaki trag. Višestruki se zločin radio. Ljudi su se prikrivali. Postojale su primarne, sekundarne grobnice. Mi još uvijek tragamo za 235 Bošnjaka i 17 Hrvata. Dosad je 114 Bošnjaka ukopano i 40 Hrvata”, istakla je Avdić.

Fahida Ibričić koja je 1992. godine izgubila zeta Rifeta Berbića, prisjeća se dana kada je kćerkin suprug uhvaćen u Dubokoj i otjeran u Grabovicu.

“Otad mu se svaki trag gubi. Pronašli su ih u Plitskoj, to malo kosti što ima. Otad ništa ne znamo. Imam i brata koji još uvijek nije pronađen”, rekla je Ibričić.

Supruga stradalog Rifeta Berbića, Fikreta, imala je 20 godina kada je suprug otišao. Na posljednji ispraćaj suprugu došla je sa sinom i unucima.

“Svi patimo, već duže od 30 godina čekamo izvještaje. Nađeno je nešto malo. To veče kad su krenuli svugdje je bila panika. Šest mjeseci su nas granatirali, ubijali svime. Na ljude obične su granatama pucali. Bili smo šest mjeseci pod zemljom. Panika je zavladala, hoće li ići ili ne, ne smiju. Dole u Vrbanjcima su sve koji su se predali pohvatali. Sve muškarce su pobili. Selo Večići je onda ostalo samo. Krenuli su prema Travniku, prema našoj teritoriji. Mi, žene i djeca, smo bili u autobusima. Gore su, u naselju Čirkino Brdo, silovali djevojke”, prisjeća se Fikreta, koja je s porodicom izbjegla u Hrvatsku, odakle su nakon tri godine otišli u Sjedinjene Američke Države.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je Kemo (Kasima) Ramić, rođen 1970. godine. U trenutku smrti imao je svega 22 godine, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2002. godine na lokalitetu Plitska. Zajedno sa njim konačan smiraj će naći i njegov stariji brat Redžo koji je u trenutku kada je ubijen imao 23 godine. Najstarija žrtva koja će biti ukopana je Šerif (Sulejmana) Bečulić koji je u momentu smrti imao 37 godina.

U Večićima će biti ukopani i Mujo (Alaga) Alagić, rođen 1962. godine u Večićima, Raif (Ramadan) Alagić, rođen 1966. godine u Večićima, Rifet (Mujo) Berbić, rođen 1962. godine u Večićima, te Senad (Derviš) Škorić, rođen 1965. godine u Banja Luci. U skladu sa željama njegove porodice, Šefik (Ale) Pašić, rođen 1960. godine u Hrvaćanima biće ukopan u rodnom mjestu.

Tokom 1992. godine, na području opštine Kotor-Varoš ubijeno je nekoliko stotina bošnjačkih i hrvatskih civila.

Za ratne zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Kotor-Varoši, pred Sudom BiH sudi se devetorici bivših pripadnika vojne i civilne vlasti u Republici Srpskoj, u predmetima “Boško Peulić i drugi”, te “Savo Tepić i drugi”.

Kanada planira primiti 500.000 imigranata 2025. godine kako bi osigurala ekonomski prosperitet države, izjavio je u utorak ministar za imigraciju Sean Fraser, javlja Anadolu Agency (AA).

To je znatno više od 465.000 imigranata koje Kanada očekuje sljedeće godine te mnogo više od 400.000, koliko ih je stiglo tokom prošle godine.

Fraser je istakao da su novi ljudi neophodni radi popunjavanja slobodnih radnih mjesta.

U ovom trenutku, kanadski zvaničnici smatraju da postoji oko milion slobodnih radnih mjesta u Kanadi, u kojoj stanovništvo sve više stari.

Značajan broj tih imigranata morat će posjedovati vještine ili iskustvo za obavljanje upražnjenih poslova.

Poslovni savjet Kanade (BCC) se složio da je imigracija neophodna za održavanje dobrog životnog standarda Kanađana.

“Svako radno mjesto koje nije popunjeno predstavlja jednu osobu manje koja doprinosi kanadskom ekonomskom rastu i jednu osobu manje koja plaća poreze za podršku kanadskoj socijalnoj infrastrukturi”, rekao je predsjednik i izvršni direktor BCC-a Goldy Hyder.

Prema navodima kanadske nacionalne novinske agencije Canadian Press, imigranti čine oko 23 posto od 38 miliona stanovnika Kanade.

Lideri Zapadnog Balkana će na samitu u Berlinu koji počinje 3. novembra potpisati tri sporazuma – o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija, saopštili su zvaničnici Vlade Njemačke.

Zvaničnik vlade u Berlinu je rekao za Reuters da su to potezi ka daljoj integraciji i stabilnosti regiona, u kojem ni nakon raspada Jugoslavije i etničkih ratova 1990-ih, ne prestaju tenzije, javlja Radio Slobodna Evropa.

Kako je pojasnio, cilj je da Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Albaniju približe članstvu u Evropskoj uniji, zbog strahova od sve većeg uticaja Rusije i Kine u regionu.

Naročito Srbiju, koju je NATO bombardovao prije dvije decenije, a koja nastoji da uravnoteži istorijski bliske veze sa Rusijom i težnje za ekonomskom i političkom integracijom sa Zapadom.

Kako prenosi Reuters, zvaničnik njemačke vlade rekao je da Srbija mora da odluči da li želi da se pridruži Evropskoj uniji ili da uđe u partnerstvo sa Rusijom.

“Potreba za donošenjem odluke dolazi do izražaja s obzirom na geopolitička dešavanja”, rekao je zvaničnik, osvrćući se na rat Rusije protiv Ukrajine.

Njemački kancelar Olaf Scholz trebalo bi 3. novembra da primi lidere šest balkanskih zemalja i EU u Berlinu u okviru takozvanog “Berlinskog procesa” koji je pokrenula njegova prethodnica Angela Merkel.

(fokus.ba)

Proizvođači peleta nezadovoljni su zabranom izvoza ove vrste ogrjeva jer kažu da je domaće tržište podmireno, da nemaju narudžbi, te da ova odluka može dovesti do zatvaranja kompanija i otpuštanja radnika, pišu Nezavisne novine.

Podsjećamo, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana donio odluku da se zabrani izvoz peleta do 31. januara naredne godine.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH, rekao je prije ove zabrane da čekaju Vijeće ministara da donese odluku i dozvoli proizvođačima da izvezu 50 odsto proizvodnje, a da 50 odsto moraju plasirati na domaće tržište, te da cijena po toni u BiH ne bi trebalo da pređe preko 550 KM.

Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH, rekao je da su nezadovoljni ovom odlukom, te da ih je ona iznenadila.

“Zatekla nas je odluka, pogotovo znajući da gotovo nema tražnje na domaćem tržištu. Proizvođači koji su uzeli narudžbe i stavili potrošače na liste čekanja u narednih sedam dana će isporučiti posljednje količine. U istočnom dijelu RS-a je tražnja stala prije 20 dana i proizvođači samo rade za zalihu. Svi ćemo uskoro raditi za zalihu i ne znamo do kada ćemo to moći trpjeti ili ćemo stati s proizvodnjom. Troškovi održavanja proizvodnje peleta zavise od veličine proizvođača i koštaju između 70.000 i 300.000 KM”, naglasio je Ivanović.

Proizvođači su vlastima dali sedam dana roka da povuku ovu odluku, koja, kako kažu, nije u interesu ni proizvođača, ni stanovništva.

“Spremni smo na razgovore i ustupke. Ove visoke cijene nisu posljedica naših aktivnosti, a one ako ostanu, uništićemo domaće tržište. Jedini način je da se omogući izvoz. Trenutna tržišna cijena na pragu proizvođača je od 650 do 750 KM. Sirovine iz šuma i dalje su povoljne, ali mnogi proizvođači u jako malom obimu imaju pristup tim sirovinama. U prosjeku to je oko 30 odsto, a neki su prinuđeni da ih kupuju od drugih preprodavača po većim cijenama. Piljevina košta oko 40 KM po kubiku, a za tonu peleta treba od osam do 10 kubika i to je već oko 400 KM. Gdje su tu plate radnicima, folija, rezervni dijelovi, palete i ostalo”, objašnjava Ivanović.

Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”, koja ima najveći pojedinačni tržišni udio na tržištu ogrjeva u BiH, podsjeća da su oni prvi inicirali i tražili od države da se zabrani izvoz peleta prije nekoliko mjeseci.

“Trenutno je drugačija situacija. Ova odluka o nastavku zabrane izvoza nije povoljna iz razloga što je domaće tržište podmireno i svi smo očekivali da će se pustiti izvoz i da ćemo uzeti dio kolača iz Evrope. Zabrana nema nikakvog osnova i ovim se neće zaštititi nijedna strana. Ranija odluka zabrane je bila sa ciljem da snizi cijene i osigura dovoljne količine, međutim vlast to nije uspjela, jer su u pola frke iz zabrane izuzeli drvene brikete i onda su se proizvođači prebacili na briket i izvozili ga. Došli smo onda u situaciju da ga nema dovoljno na tržištu i zbog toga nisu padale cijene. Nakon toga, ponovo je došlo do zabrane, samo je bilo izuzeto ogrjevno drvo i onda se izvozila sirovina za pelet kao ogrjevno drvo jer nemamo jasnu klasifikaciju drveta i nije bilo dovoljno sirovina i opet cijene nisu padale i nije zaštićeno stanovništvo. Zašto jednostavno nisu sve zabranili”, upitao je Helać.

Dodao je da je ova kompanija tradicionalno izvozila pelet u Sloveniju, Italiju, Austriju i Njemačku.

“Domaće stanovništvo se nekim čudom po mnogo većim cijenama snašlo i namirilo. Svi proizvođači i distributeri peleta su dali sedam dana roka vlastima da povuku odluku. Ukoliko se ne povuče ova odluka, čak i mi kao velika kompanija koja zapošljava 300 radnika u pet gradova ćemo morati da ih pošaljemo na prinudne godišnje odmore jer nemamo posla. Oni nemaju šta raditi jer potražnje nema. Kako je onda tek manjim peletarama. Ovo može imati katastrofalne posljedice po drvoprerađivačku industriju u BiH i može dovesti do otpuštanja radnika”, naglasio je Helać.

Bosna i Hercegovina je dostigla rekordan nivo inflacije, trenutno ona iznosi 17, 3 odsto, iako je prema projekcijama Centralne banke BiH iz maja, predviđena ovogodišnja inflacija iznosila 14,5 odsto, izjavio je gostujući u "BHT1 uživo" BHRT-a guverner Centralne banke BiH Senad Softić.

Softić je istakao da mjere koje sprovodi Centralna banka BiH sa podizanjem referentne kamatne stope i depozitne, predstavljaju pokušaj ublažavanja naglog i velikog nivoa inflacije.

Prema njegovim riječima, doći će do rasta kamatnih stopa.

"Mi smo govorili da će doći do rasta, pogotovo za građane i privredu koji imaju promjenjivu kamatnu stopu, iz prostog razloga što je do jula bila negativna stopa. Evropska banka je podigla stopu i preći će 2 odsto što će se sigurno referirati na bankarski sektor", rekao je Softić.

Guverner Centralne banke je istakao kako se rast kamatnih stopa očekuje u januaru, ali će, prema njegovim riječima, one biti minimalne.

Mali broj građana može da štedi

Govorio je i o štednji, rekavši kako smatra da su građani vratili povjerenje u nju.

"Građani su uvijek imali povjerenje u našu valutu i štednju. Podaci iz septembra govore da depoziti bh. građana iznose 14,2 milijarde KM, to je jedan pokazatelj povjerenja", istakao je Softić, te dodao da do pada povjerenja dolazi samo u momentima krize, kao što je to bilo na početku pandemije koronavirusa, te rata u Ukrajini.

Prema njegovim riječima, za građane je najjednostavnije i najjeftinije držati depozit u konvertibilnim markama.

"Vrlo mali broj građana može izdvojiti novac za štednju, ali opet jedan dio njih štedi", rekao je Softić.

Moguć novi aranžman s MMF-om

Najavio je da bi Bosna i Hercegovina uskoro mogla da uđe u novi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

"To bi bila dobra poruka za investitore. Postoji mogućnost za novi aranžman. Mislim da oni čekaju da se uspostavi nova vlast i bilo bi dobro da to bude što prije, jer je to za nas veoma važno, u ovom vremenu rasta kamatnih stopa", istakao je Softić.

Softić je istakao da su iz Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda obećali nastavak podrške Bosni i Hercegovine.

Nakon kraćeg zatišja tokom ljeta, migrantske rute u Bosni i Hercegovini su ponovo aktivne. Samo u septembru na dnevnoj bazi je zabilježeno više od dvije stotine ilegalnih migranata, a ovaj put sve je veći broj onih koji dolaze iz afričkih zemalja, javlja BHRT.

Nadomak autobuske stanice u Bihaću grupa od dvadesetak migranata pronašla je svoje utočište. Najviše ih je iz Afganistana. Iako žive u surovim i neljudskim uvjetima, pod otvorenim nebom, osmijeh ne kriju, kao ni nadu da ih čeka bolje sutra i novi život u obećanoj zemlji.

Osim Afganistana, sve je više migranata koji dolaze iz afričkih zemalja. Mahom iz Burundija. O povećanom prilivu govori i to što je u septembru u našu zemlju ušlo više od 4.600 migranata i izbjeglica, a u aprilu 1560. Prijeti li nam scenarij iz 2018. godine?

– Sigurno da postoji bojazan o nekom novom prilivu. Pratimo situaciju u Srbiji, najveći je priliv upravo iz te zemlje, oni su postigli dogovor s Evropskom unijom, odnosno sa, Briselom i ukinut će vize ovim zemljama odakle ljudi legalno dođu u Beograd, a onda bacaju dokumente i ilegalno nastavljaju put ka drugim zemljama, kaže Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima.

Zbog blizine granice Unsko-sanski kanton je za migrante najpoželjnija destinacija. Kantonalni premijer Mustafa Ružnić poručuje kako neće dozvoliti situaciju iz 2018. godine kada je upravo ovaj dio Bosne i Hercegovine nosio najveći teret migrantske krize.

– Nema više onog rješavanja da se izmjesti u tuđe dvorište, mi to više sebi nećemo dozvoliti. Jasno smo poručili svima da je USK ispoštovao dogovore iz 2019. zatvoreni su “ad hoc” centri, Vučjak, dali smo lokaciju za centar, ali ne možemo biti jedini u BiH. Mora se ravnomjerno rasporediti migranti ako se taj val proširi, kaže Ružnić.

Sigurnosna situacija u Unsko-sanskom kantonu je trenutno zadovoljavajuća. Kažu to i MUP-u navodeći da u posljednje vrijeme nije bilo krivičnih djela sa većim stepenom, a za sada ni lokalno stanovništvo strah ne osjeća.

Pri kupovini odjevnih komada bh. građani sve češće se odlučuju da će to obaviti upravo u prodavnicama polovne odjeće ili “odjeće iz druge ruke”, što se jasno vidi i na osnovu uvoza ove robe, koji iz godine u godinu vrtoglavo raste.

Osim prodavnica širom BiH koje nam ovo potvrđuju, najjasniji pokazatelj su i podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO), koji nam ukazuju na sve veći uvoz korištene odjeće.

Naime, u prvih devet mjeseci ove godine u BiH je uvezena ova robe u vrijednosti od čak 7,4 miliona KM, dok je u istom periodu prethodne godine vrijednost uvezene robe bila 5,7 miliona KM. Za cijelu 2021. godinu uvezli smo polovnu odjeću u vrijednosti od 7,9 miliona KM, što govori u prilog tome da će ova godina, kao do sada, nadmašiti njenu prethodnu.

Isti podaci nam govore da je u posljednjih deset godina svaka naredna godina bilježila rast u tonama ove uvezene robe, što se odražava i u njenoj vrijednosti.

Tako je, poređenja radi, 2010. godine uvezena ova roba u vrijednosti 4,1 milion KM, dok je ta vrijednost u 2020. godine skočila na 6,4 miliona KM.

Najviše uvozimo korištenu odjeću iz Njemačke, i to u vrijednosti preko tri miliona KM, dok je iza nje Slovačka, a značajan uvoz je bio iz Mađarske, Austrije i Švajcarske.

Povećan uvoz ove odjeće, prema riječima Murise Marić, direktorice Udruženja građana DON iz Prijedora, govori nam da je sve veći broj ovih radnji i sve više ljudi koji se okreću ovakvoj kupovini.

“Kada je našim građanima potreban neki komad odjeće, razmišljaju zašto ga ne bi kupili za manje novca”, kazala je Marićeva za “Nezavisne”, dodavši da je roba koja nam sada dolazi dosta kvalitetnija nego ranije.

Prema njenim riječima, svjedoci smo da ovu robu kupuju svi te da se sada teško može naći osoba koja nikad nije kupila sebi nešto u prodavnicama polovne odjeće.

Sa druge strane, povećan uvoz ove odjeće nam je svakako indikacija da živimo u siromašnom društvu te da smo na ovo i primorani.

“Iako i ova odjeća nije više jeftina kao što je prije bila, ona je opet značajno pristupačnija od one koja se trenutno nalazi na našem tržištu”, zaključuje Marićeva.

Povećana potražnja za ovom odjećom potvrđuje i “second hand” prodavnice koje bilježe sve veću gužvu. Naime, kako su nam kazali, imaju svoje standardne kupce koji dolaze, ne samo da kupuju, nego kao jedan vid terapije.

(Nezavisne novine)

“Oko 95 odsto naših kupaca su naše stalne mušterije. Već znaju kada dolazi nova roba, pa se trude da dođu prvi da za sebe nešto proberu”, kazali su iz jedne “second hand” prodavnice.

Naime, nova roba u ove prodavnice često stiže jednom sedmično, a kupci znaju i koji će to biti dan te gledaju da na taj dan i dođu.

Kako nam je kazala mlada Ivana M., već godinama kupuje u prodavnicama polovne odjeće te dodaje da je primijetila kroz godine veći i bolji izbor, ali u skladu s tim i više cijene.

“Kada šetam sa drugaricama, odemo iz zabave da vidimo kakva je ponuda. Nekad ne nađemo ništa, a ima dana i kada ostanemo da razgledamo i kupujemo satima”, kazala je Ivana.

Prema njenim riječima, kada su joj potrebne obične majice ili džemperi, radije će se odlučiti na ovaj vid kupovine s obzirom na to da je nalazila isti kvalitet robe za duplo manje novca.

“Sada, kako idem godinama, tačno znam šta tražim i znam da procijenim šta je vrijedno novca, a šta ne. Često kupim i za svoje prijatelje i članove porodice, te sam im na taj način srušila predrasude o ovakvim prodavnicama”, kazala je ona.