Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini ima najmanje 50.000 patoloških kockara, a u tu ovisnost koja najčešće počinje iz znatiželje, u posljednje vrijeme sve češće ulaze i djeca i žene.

– Prema procjeni koja je utemeljena na parametrima koji se inače koriste svugdje u svijetu. Dakle, broj stanovnika na određenom području, broj uplatnih mjesta, u BiH je minimalno 50.000 patoloških kockara – rekao je u razgovoru za Fenu Marko Romić, specijalist traumatske psihologije i osnivač Kluba liječenih ovisnika o kocki – KLOK.

Kako kaže, broj ovisnika o kockanju stalno se povećava, barem na temelju onoga što on može vidjeti u praksi radeći svakodnevno s patološkim kockarima i članovima njihovih obitelji.

Pored toga, povećava se i broj onih koji traže pomoć, a ljudi kockaju iz više razloga.

U taj se svijet najčešće ulazi iz puke radoznalosti, a nakon vremena dolazi do gomilanja dugova. Iza toga slijedi pokušaj vraćanja dugova, dok se u zadnjoj fazi kocka zato što se mora kockati, napominje Romić koji također upozorava i na porast broja maloljetnih kockara.

Dječaci počinju kockati već u šestom razredu osnovne škole, a djevojčice nešto kasnije.

– Dječaci se uglavnom klade na sport, a djevojčice na utrke pasa i konja. Trenutačno u terapijskim grupama koje vodim imam njih četvero koji imaju 18 ili manje godina – ističe Romić i nadodaje da je najmlađa osoba koja je bila kod njega na liječenju imala samo 16 godina.

Nažalost, dodaje, djeci se na svakom koraku nude reklame na kojima se kockanje prikazuje kao nešto što je sasvim normalno te da je to put kojim se mogu riješiti svi materijalni problemi.

– Na klađenje s reklama pozivaju ih vrlo poznate i uspješne osobe, a nema nijednog medija gdje se te reklame ne vrte. Gdje god da krenete, bilo kojim gradom, na svakom koraku možete vidjeti reklame o klađenju ili uplatnim mjestima – ocjenjuje Romić.

Dalje navodi da maloljetnici također najčešće počinju kockati iz znatiželje te kreću od kladionica i klađenja na sportske rezultate nakon čega ulaze u ozbiljnije faze i počinju igrati rulet, poker i sl.

Po njegovim riječima, sve više maha uzima i online klađenje koje je jako teško upratiti roditeljima i obiteljima.

Najstarija žena na liječenju imala 80 godina

Rekao je i da žene sve više imaju problema s kockanjem, a one najčešće igraju bingo i klade se na utrke pasa i konja.

– To se može vidjeti i po gradu. Gdje god se može sjediti, piti kava i igrati bingo, ta su mjesta puna. Ja trenutačno na liječenju imam tri žene, a bilo ih je mnogo na liječenju u ovih 13 godina otkako se ovim bavim – ističe Romić, dodavši da je najmlađa bila studentica, stara oko 20 godina, dok je najstarija imala 80 godina.

Upitan kako spriječiti ovisnost o kockanju i kako to utječe na kvalitetu života kockara i njegove obitelji, Romić napominje da prevencija uvijek treba poći od kuće.

– Tamo gdje imate sređene obiteljske odnose, gdje vladaju toplina, ljubav i razumijevanje te se razgovara međusobno, puno je manje onih koji imaju problema s bilo kakvom vrstom poroka pa tako i s kockanjem – kaže osnivač Kluba liječenih ovisnika o kocki.

Po njemu, početak preventivnog djelovanja treba biti u obitelji, kasnije u predškolskim i školskim ustanovama, a udjela u tome trebaju imati i vjerske organizacije te cjelokupno društvo.

– Nažalost, ja ne vidim nikakvu instituciju na bilo kojoj razini koja ima nekakav ozbiljan ili bilo kakav plan prevencije. Ono što se vidi jest da da imamo širom otvorena vrata toj kockarskoj industriji i da ona vrlo nesmetano radi svoj posao – naglašava na kraju Romić.

(FENA)

Sjedinjene Američke Države (SAD) uložile su veto na nacrt rezolucije u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) kojom se zahtijeva hitan humanitarni prekid vatre u Gazi.

Vijeće sigurnosti UN-a glasalo je na hitnoj sjednici o nacrtu rezolucije koje su predstavili Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).

SAD je kao stalna članica uložila veto na nacrt rezolucije, Velika Britanija je bila suzdržana, a ostalih 13 članica je glasalo “za”, javlja Anadolu Agency

U nacrtu rezolucije navodi se da je potrebno zaštititi sve civile, ukazujući na užasnu humanitarnu situaciju u Pojasu Gaze i patnje palestinskog naroda.

Također, u nacrtu rezolucije, koji poziva na hitan humanitarni prekid vatre, sve strane su pozvane da ispune obaveze prema međunarodnom pravu, posebno u pogledu zaštite civila.

Nacrt rezolucije zahtijeva hitno i bezuslovno oslobađanje svih zarobljenika i pristup humanitarnoj pomoći.

Stalni predstavnik SAD pri UN-u Robert Wood izjavio je da Hamas nije osuđen u nacrtu rezolucije i da je neprihvatljivo da neke članice Vijeća sigurnosti šute o ovom pitanju.

U Vijeću sigurnosti UN-a održane su mnoge sjednice nakon 7. oktobra, na mnoge nacrte rezolucija uložen je veto, dok je 15. novembra usvojena rezolucija broj 2712 kojom je zatražena humanitarna pauza u sukobu u Pojasu Gaze.

U Bosni i Hercegovini jutros je umjereno do pretežno oblačno. U Bosni po kotlinama ima magle.

Na Sokocu je izmjereno minus 13 stepeni Celzijusa, u Livnu minus šest, na Bjelašnici, u Sarajevu i Tuzli minus pet, Bugojnu, Ivan Sedlu, Širokom Brijegu i Zenici minus četiri, Prijedoru minus dva, Banjaluci minus jedan, Bihaću i Trebinju jedan, Mostaru tri i Neumu četiri.

“Danas će u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Na krajnjem sjeverozapadu Bosne je moguć slab snijeg. Vjetar slab promjenljivog smjera. Dnevna temperatura nula do četiri, na jugu do deset stepeni”, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZBiH).

U nedjelju, oblačno vrijeme sa kišom ili susnježicom u nižim i snijegom u višim područjima. Poslije podne prestanak padavina i smanjenje naoblake na sjeveru i sjeverozapadu Bosne, a tokom večeri i u ostatku zemlje. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od minus jedan do četiri, na jugu do osam, a dnevna dva do osam, na jugu do deset stepeni.

U ponedjeljak, jutro umjereno do pretežno oblačno sa maglom po kotlinama. Poslije podne jače naoblačenje koje lokalno može usloviti slabu kišu, a na planinama slab snijeg. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od minus tri do tri, na jugu od pet, a dnevna četiri do deset, na jugu do 12 stepeni.

U utorak, pretežno oblačno vrijeme. Povremen i lokalno sa slabom kišom, a na planinama sa slabim snijegom. Vjetar slab južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od dva do osam, a dnevna četiri do deset, na jugu i sjevernim područjima zemlje do 14 stepeni Celzijusa.

U srijedu, pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima. Vjetar slab južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od četiri do deset, na jugu i sjeveru zemlje do 12, a dnevna 11 do 17 stepeni.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca  Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 11.12.2023.(ponedjeljak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

• PJD Tešanj

    Trafo područje Zlatići br.2, od 09:30 do 13:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje

kupaca:         

    - područje ZE-DO kantona na broj telefona   080 020 132.     

Općinski praznik 10. decembar sjećanje je na daleku prošlost kada je 1559. godine vakif Gazi Ferhad-beg utemeljio Tešanj kao urbanu sredinu. Tešanj, i prije ovog čina, a naročito poslije bilježi mnoge značajne događaje, a posebno je poznat po intenzivnom privrednom razvoju.

Ponosni smo na našu historiju i zahvalni svim generacijama prije nas koje su  gradile, branile, čuvale i voljele naš grad. Zadatak svih nas je čuvati to nasljeđe i stvarati grad koji će biti ponos generacijama koje dolaze, koje će ovdje rado ostati i živjeti.

Svim građanima općine Tešanj čestitamo Dan grada Tešnja.

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA                           OPĆINSKI NAČELNIK

       Amir Kurtić, dpl. ing. elteh.                                                 mr.sc. Suad Huskić

Općinski praznik 10. decembar  obilježava se u sjećanje je na dan kada je 1559. godine vakif Gazi Ferhad-beg utemeljio Tešanj kao urbanu sredinu.

Kroz ovih  464 godine razvoja, do danas, Tešanj je izrastao u  jednu od razvijenijih sredina u BiH. Neophodno je nastaviti raditi na tome i razvijati Tešanj kao  sredinu u kojoj mlade generacije žele ostati i graditi svoju budućnost.

U svoje lično ime i u ime Općinske organizacije SDPBiH Tešanj svim građanima Tešnja upućujem iskrene čestitke povodom općinskog praznika 10. decembra – Dana grada Tešnja.

Predsjednik OOSDPBiH Tešanj
Senad S. Subašić

Iako je u nekoliko navrata vladajuća koalicija u Federaciji BiH najavljivala usvajanje seta fiskalnih zakona koji će značajno sniziti poreze i doprinose i omogućiti minimalnu platu od 1.000 KM od naredne godine, po svemu sudeći, od toga neće biti ništa, a kako smatraju poslodavci u FBiH, primjena tih novih zakona mogla bi da počne tek od januara 2025. godine.

Ipak, u međuvremenu nije isključena mogućnost da Vlada Federacije BiH donese odluku i da poslodavcima omogući podizanje plate do nivoa od 400 KM neoporezivo, što bi bilo neko prelazno rješenje.

"Tražili smo, a imamo obećanje da poslodavci mogu povećavati plate neoporezivo do 400 KM i to bi relaksiralo situaciju, i najviše od toga dijela bi otišlo radniku. U tom slučaju Federacija BiH ništa ne gubi, prikuplja isti nivo doprinosa kao i do sada i na postojeći broj radnika, a povećava se plata radnicima", rekao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Ovaj zahtjev poslodavaca u Federaciji BiH, po svemu sudeći, bit će prihvaćen s obzirom na to da je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, nedavno rekao da će "otvoriti prostor da se poslodavcima omogući da dodatno isplate radnicima ono što su govorili".

Rekao je i da se radi o iznosu između 450 i 500 KM, što bi uz neku trenutnu minimalnu platu, koja je 530 KM, dovelo do 1.000 KM.

"Set fiskalnih zakona može biti vrlo aktuelan u prvom kvartalu sljedeće godine, pri čemu nam je veoma važno da osiguramo i online fiskalizaciju, vrlo je važno da spriječimo neplaćanje obaveza prema državi, osigurali bismo da pokrijemo budžetske rupe koje će neminovno nastati u onom trenutku kad smanjimo doprinose", rekao je Nikšić, praktično priznajući da primjena novih fiskalnih zakona neće početi od 1. januara naredne godine, kako je to obećavano iz Vlade Federacije BiH.

Kao i u Vladi FBiH, i u poslovnoj zajednici mišljenja su da bez online fiskalizacije, koja će podići nivo prihoda, i nadomjestiti smanjenje poreza i doprinosa na platu, ne treba ići u primjenu izmijenjenih fiskalnih zakona.

Ti fiskalni zakoni trenutno su još u izradi, nisu prošli Vladu FBiH niti Ekonomsko socijalni savjet, međutim i bez njih Vlada FBiH može propisati minimalnu platu.

"Postoji formula koja kaže da se korekcija pravi svake godine i po toj formuli, ako se primjeni, biće neko simbolično povećanje, od nekih 30 maraka. Vlada može podići i minimalnu platu za veći iznos, ali bez fiskalnih zakona, smanjenja doprinosa i proširenja osnovice to bi bila katastrofa za ekonomiju. Mislim da niko nema hrabrosti da to uradi, i naša procjena je da bi od 50.000 do 60.000 ljudi ostalo bez posla u slučaju da se propiše minimalna plata od 1.000 KM bez smanjena doprinosa", rekao je Smailbegović.

U ovom trenutku oko 200.000 KM radnika u Federaciji BiH ispod je plate od 1.000 KM u neto iznosu, a u slučaju izmjena seta fiskalnih zakona, kako se najavljuje, uz smanjenje doprinosa i povećanje poreske osnovice na topli obrok, prevoz i regres, njih oko 120.000 osjetilo bi povećanje.

"Ako bi doprinosi bili smanjeni na 28 posto, kako se priča, u brutu, minimalna plata bi bila oko 1.400 KM. U svakom slučaju, oko 120.000 ljudi dobilo bi povećanje, i to nije malo, radi se o ozbiljnoj reformi sa više nepoznatih", istakli su u Udruženju poslodavaca FBiH dodajući da je realno da se fiskalni zakoni urade do proljeća, zatim da polovinom godine počne online fiskalizacija, a primjena novih fiskalnih zakona tek u januaru 2025. godine.

"Kada počne primjena novih fiskalnih zakona, onda bi se ukinula ova odluka od 400 KM neoporezivo", rekao je Smailbegović.

(Nezavisne novine)

O stanju u oblasti poljoprivrede u Zeničko-dobojskom kantonu razgovarali smo sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ZDK Jasminom Čajićem.

"Na ovoj poziciji sam relativno kratko, malo više od mjesec dana i nismo imali prostora za prilagodbu. Odmah smo morali ući u samu tematiku s obzirom na to da je kraj godine i da su neke stvari poprilično bile zaostale u samoj implementaciji. Morali smo te stvari da sustignemo, prije svega poljoprivredne poticaje da stignemo na vrijeme isplatiti našim poljoprivrednicima", kazao je Čajić u razgovoru za BHRT.

Najmlađi ministar u Vladi ZDK kaže da je zatekao negativno stanje u oblasti poljoprivrede u ovom kantonu.

"Nisam očekivao da će biti takvo poprilično negativno stanje. Tek nekih 20-30 posto poticaja je bilo implementiranih sredstava. Mi smo za ovih mjesec i 15 dana uspjeli dostići tu cifru do nekih 70-80 posto. Dvadeset posto koje je ostalo do kraja godine svjesno još uvijek nismo pustili na Vladu zbog nekih proceduralnih stvari kako bi pronašli prostora da možda dodatno poboljšamo te poticaje prema našim poljoprivrednicima", napominje Čajić.

Ministar Čajić podsjeća da je Vlada ZDK usvojila prijedlog Budžeta za 2024. godinu i prijedlog rebalansa Budžeta za ovu godinu.

"Mislim da će naši poljoprivrednici biti dosta zadovoljniji programom poticajnih mjera za narednu godinu ali vidjećemo to u narednom periodu", dodao je Čajić.

Poljoprivrednici iz Visokog zatražili su pomoć od vlasti u ZDK, nakon što je plastenička proizvodnja gotovo u potpunosti uništena usljed velikog nevremena koje je pogodilo ovaj grad.

"Kada govorimo o stanju na području Visokog i elementarnim nepogodama koje su pogodile naše poljoprivrednike u plasteničkoj proizvodnji, njima je prethodna Vlada, tačnije prethodni ministar obećao da će uspjeti sanirati štetu u nekoj određenoj mjeri, međutim tim ljudima se više nikada niko nije obratio po tom pitanju. Čim sam došao, vjerujte da je to možda bio moj prvi korak da istražim i vidim o čemu se radi. Moji saradnici i ja smo uspjeli naći načina da tim ljudima izađemo ususret, da jedan dio njihove štete saniramo. Naravno ne možemo 100% ali njima znači koliko god učestvujemo, da vide da smo uz njih. Većini njih od toga zavisi da li će se i sljedeće godine moći baviti tim poslovima. Obećao sam ljudima da ćemo im pomoći, u fazi smo izrade prijedloga prema Vladi. Kada se na Vladi usvoji, biće poznato široj javnosti i naravno tim ljudima koji trebaju dobiti ta sredstva", poručio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ZDK Jasmin Čajić.

Kompletan razgovor sa ministrom Čajićem pogledajte ovdje:

Epidemiološka situacija vezana uz hripavac (pertusis, veliki kašalj) kontinuirano se nadzire i procjenjuje na županijskim razinama i u cijeloj Federaciji BiH, kazala je za Fenu Rozalija Nedić iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH (ZZJZ FBiH).

Prema Izvješću Zavoda o kretanju zaraznih bolesti, na području Federacije BiH u listopadu su zabilježena dva slučaja hripavca, jedan na području Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) i jedan na području Hercegbosanske županije. Tijekom ove godine ukupno je sedmero oboljelih od hripavca na području FBiH, navodi se u spomenutom izvješću. Najviše slučajeva spomenute bolesti prijavljeno 2017., njih 116.

U Zavodu za javno zdravstvo FBiH još uvijek ne raspolažu podacima o broju oboljelih u studenome.

Kako je navela Nedić, pertusis je cijepno preventabilna bolest te je apelirala na roditelje i zdravstveno osoblje da učine dodatne napore i pristupe cijepljenju djece u skladu s Kalendarom imunizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine.

– Cijepljenje je najbolja mjera kojom se utječe na smanjenje obolijevanja i umiranja od zaraznih bolesti. Zarazne bolesti protiv kojih se cijepe djeca su: tuberkuloza, hepatitis B, difterija, pertusis, tetanus, poliomijelitis, bolesti uzrokovane hemofilusom influence tip b, morbili, rubeola i parotitis. Odgodom ili odbijanjem cijepljenja djeca se izlažu riziku obolijevanja od ovih bolesti koje mogu izazvati teške posljedice – istaknula je Nedić.

Pojasnila je kako se cijepljenje protiv hripavca u Federaciji BiH provodi kombiniranim petovalentnim i četverovalentnim cjepivom prema Kalendaru imunizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine.

– Na razini Federacije BiH u 2022. godini zabilježen je niži obuhvat cjepivom protiv hripavca, odnosno petovalentnim cjepivom u odnosu na ciljne vrijednosti. Cijepni obuhvat u primarnom cijepljenju s tri doze cjepiva protiv difterije, tetanusa, pertusisa, polimijelitisa i Hib-a iznosio je 68,9 posto – navela je Nedić.

Obuhvat docjepljivanja petovalentnim cjepivom, kako navodi Nedić, u drugoj godini života je iznosio 44 posto.

– Za djecu koja se cijepe po starom programu imunizacije, prvo docjepljivanje protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomijelitisa provodi se u petoj godini života četverovalentnim cjepivom, a cijepni obuhvat je iznosio 38,7 posto – istaknula je Nedić.

Po njezinim riječima, cilj je zaštiti djecu i osobe s visokim rizikom od obolijevanja i od teških oblika bolesti.

– Rizik obolijevanja i komplikacija je najveći u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi kod necijepljene djece. Pored redovitog cijepljenja u skladu s Kalendarom imunizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine, važno je i prakticiranje dobre opće i respiratorne higijene kako bi se spriječilo širenje bolesti- istaknula je Nedić.

U slučaju oboljenja ili sumnje na bolest, što prije treba obavijestiti liječnika kako bi se na vrijeme otkrio uzročnik, započela terapija oboljelih i profilaksa kontakata te se bolesnici izolirali. Oboljelog je potrebno privremeno udaljiti iz ustanove (vrtić, škola) i izbjegavati kontakt sa malom djecom, dojenčadi (posebice necijepljenom) i trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće, navode iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Inače, hripavac je akutna, visoko zarazna infekcija dišnog sustava, a karakteriziraju je napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim udahom. Najčešće pogađa dojenčad i malu djecu. Zbog postupnosti razvoja simptoma, sličnima prehladi, najčešće se ne posumnja na hripavac u vrijeme kad je osoba najzaraznija te se bolest neometano širi. U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru u listopadu je od hripavca preminula dvomjesečna beba, koja je imala i druge bolesti. Značajnije širenje hripavca nije zabilježeno u BiH. Veće prisustvo bolesti zabilježeno je u zadnje vrijeme u susjednoj Hrvatskoj u kojoj se dnevno testira i do 500 osoba, od čega ih je u prosjeku 30 posto pozitivno.

Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine saopćila je da su porezni obveznici u ovom entitetu u periodu januar -novembar 2023. godine uplatili 6 milijardi 674.319.789 maraka javnih prihoda, što je u odnosu isti period 2022. godine više za 891 milion 598.857 maraka, ili za 15,42 posto, a u odnosu na januar – novembar 2019. godine više za 1 milijardu 878.668.206 maraka ili za 39,17 posto.

Uplate javnih prihoda u periodu januar-novembar 2023. godine u odnosu na januar-novembar 2022. godine po kantonima prikazujemo u sljedećoj tabeli:

Struktura naplate javnih prihoda za period januar-novembar 2023. godine je sljedeća:

– porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica iznose 621.680.912 KM,
– porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit iznose 591.861.606 KM,

– porez na promet nepokretnosti i prava iznosi 86.881.379 KM,

– porez na imovinu, nasljeđe i poklon naplaćen je u iznosu 41.824.477 KM,

– zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu 422.704 KM,

– takse i naknade naplaćene su u iznosu 693.469.173 KM,

– novčane kazne naplaćene su u iznosu 55.914.456 KM,

– članarine naplaćene su u iznosu 11.502.775 KM,

– ostali javni prihodi naplaćeni su u iznosu 4.988.974 KM.

U periodu januar-novembar 2023. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 4 milijarde 563.849.872 maraka.

U strukturi doprinosa za period januar – novembar 2023. godine naplaćeni su:

– doprinosi za PIO/MIO u iznosu 2.557.150.768 KM,

– doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 1.795.853.625 KM,

– doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 210.845.478 KM.

Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 30.11.2023. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 100.036 fiskalnih uređaja, putem kojih je u novembru 2023. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 5 milijardi 375.517.806 maraka.

Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u novembru 2023. godine je Općina Novi Grad Sarajevo na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 445 miliona 625.184 maraka.

Općina na kojoj je evidentiran najmanji ukupan promet putem fiskalnih uređaja u novembru 2023. godine je Općina Pale na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 128.672,41 KM , navodi se u saopćenju Porezne uprave Federacije BiH.