Ostvaruju se upozorenja iskusnih turističkih stručnjaka, da će najdeblji kraj u ovoj sezoni izvući svi oni koji su u privatnom smještaju alavo podizali cijene.

Na terenu potvrđuju, počela je “rasprodaja” nepopunjenog smještaja u last minute akcijama koje idu do 50 odsto, iako je buking tokom jula nešto bolji u odnosu na maj i jun.

Doduše, “nadrljale” su i luksuzne vile čiji su gosti odlučili da svoj novac potroše tamo gdje u godinama restrikcija u putovanjima nisu mogli, u Grčkoj, Španiji, Turskoj, dalekim destinacijama.

“Situacija nije alarmantna, ali mogla bi na kraju dana smanjiti prihode, i na kraju sezone svi moraju dobro promisliti misle li i dalje da se ponašaju kao da sljedeće ljeto ne postoji”, kaže za Poslovni dnevnik Igor Popović, suvlasnik kompanije Adriagate, koja upravlja s 12.000 smještajnih jedinica na Jadranu.

Rasprodaju je pred koju nedjelju najavljivao Selimir Ognjenović, vlasnik agencije ID Riva, koja radi na njemačkom tržištu, a na bum cijene upozorio je u isto vrijeme i Boris Žgomba, predsjednik Uprave Unilinea.

Oni koji su bili mudri s cijenama imaju odličnu popunjenost ove sezone, od 90 do 120 dana, bez otkazivanja, kaže Popović, čija agencija svojim klijentima pruža i edukacije i statistike na temelju kojih mogu donositi odluke o formiranju cijena. Odluka je na kraju uvijek na vlasnicima.

“Postoje ti dani u samom vrhu sezone tokom kojih su se ove godine mogle podići značajnije cijene, jer je bila velika potražnja, ali mnogi su se polakomili i podigli cijene za sve periode, i suočili se s masom otkazivanja, što možemo pratiti na platformama kao što je Booking.com, gdje se nalaze sve naše jedinice. Imali smo situaciju da su turisti koji su prošle godine propustili na vrijeme da rezervišu ljetovanje, za ovu godinu počeli sa rezvacijama već prošle jeseni, što se nastavilo sve do Usrksa”, kaže on.

Taj optimizam neki su iskoristili da podignu cijene i do 40–50 posto, dok su drugi bili mudriji, pa je, u prosjeku, u ovu sezonu privatni smještaj ušao sa cijenama višim za 15 do 20 posto”, opisuje Igor Popović.

Igor Popović kaže kako je u maju i junu zabilježeno oko 20 posto manje rezervacija.

“Najveći problem imale su na početku ljeta skupe vile s bazenima, koje teško popune rupe i one su u last minute akcijama spuštale cijene i do 50 odsto. Kad su gosti to vidjeli, krenula su otkazivanja rezervacija na Bookingu, jer su ljudi shvatili da mogu pronaći nešto jeftinije”, opisuje Popović.

(capital.ba)

Stanje u jedinom preostalom proizvodnom pogonu Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica, jami “Raspotočje”, nepromijenjeno je u odnosu na protekla dva dana, odnosno 30-ak rudara i dalje se nalazi u oknu pod zemljom te protestuju zbog teške situacije u tom preduzeću – potvrdio je predsjednik Samostalnog sindikata RMU Zenica Elvedin Avdić.

Rudarima kasni isplata plaća za juni te naknade za topli obrok za maj, zbog čega su u utorak, nakon završene prve smjene, u radnički neposluh stupili rudari druge smjene, koji su već dvije noći prenoćili pod zemljom.

-Stanje je nepromijenjeno, ljudi su u jami i upravo sam se čuo s kolegom. Svi su dobri, samo je jučer oko 16.30 jedan kolega prevezen u Hitnu pomoć, gdje mu je data infuzija i on se nije vraćao. Nakon ukazane pomoći otišao je kući, a ostali su rudari u jami. Mi se trudimo da im osiguramo sve neophodno – kaže Avdić za Fenu.

Najavljuje da će se jutros ispred jame “Raspotočje” okupiti svi radnici, pa i preostali radnici iz pogona “Stara jama”.

-Svi iščekujemo šta će se desiti nakon što je federalni sindikat jučer uputio hitan apel Vladi FBiH, odnosno premijeru Nerminu Nikšiću i resornom ministru Vedranu Lakiću. Predsjednik Sinan Husić čuo se telefonski s ministrom Lakićem, koji mu je najavio da bi možda danas mogao biti sastanak, ali nije to još potvrđeno – kaže Avdić.

Direktor zeničkog rudnika Mensur Hukić jučer je kazao kako plaća i naknada za topli obrok nisu isplaćeni zbog činjenice da je ostvarena proizvodnja u mjesecu junu bila samo 9.168 tona uglja, što je 25,5 posto od proizvodnog plana za taj mjesec, te da je ostvaren prihod “od svega 396.000 KM, a što nije ni blizu dovoljno za ispunjenje obaveza”.

Pored male proizvodnje, dodao je, zeničkom rudniku je blokiran i račun na iznos od 1.355.000 KM, račun su ovog puta prvenstveno blokirali radnici koji više nisu uposlenici Društva. Proizvodnja za prvih šest mjeseci ove godine bila je samo 86.367 tona, odnosno 40,25 posto od plana, koji je bio 214.600 tona.

Posjetom kompanijama Ovnak-CM i FIS u Vitezu ministar trgovine FBiH Amir Hasičević okončao je seriju sastanaka sa predstavnicima najznačajnijih trgovinskih kompanija u Federaciji BiH.

Predstavnici Ovnak-CM grupacije kao i kompanije FIS izrazili su podršku inicijativama da se na nivou Federacije uvede neradna nedjelja, da se ukinu fiskalni računi u veleprodaji, uvede digitalizacija koja bi omogućila praćenje cijena putem aplikacije, poput već postojeće za praćenje cijena kada su u pitanju nafta i naftni derivati.

Također su podržali da se uredi oblast elektronskog poslovanja, kao i da se harmonizoraju propisi u oblasti trgovine u Federaciji, a potom koliko je to moguće i sa Republikom Srpskom.

Predstavnici ovih kompanija prenijeli su ministru Hasičeviću s čim se suočavaju u svakodnevnom poslovanju i dali prijedloge kako bi se poslovanje moglo olakšati.

Takođe su izrazili spremnost da učestvuju u predlaganju novih propisa koji bi pojasnili ili pojednostavili poslovanje.

Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević ranije se sastao i sa predstavnicima kompanija Penny plus, Konzum-Mercator, Amko komerc, Klas, UTD Besta, Nameks, DM, Bingo, Ovnak-CM i FIS Vitez.

Ministar Hasičević prenio je sagovornicima da su prioriteti rada ovog ministarstva novi prijedlozi Zakona o unutrašnjoj trgovini, Zakona o kontroli cijena i Zakona o zaštiti potrošača.

Predstavnici navedenih kompanija podržali su inicijative ministra da se ovim zakonima propiše najefikasnija praksa.

Predstavnici trgovačkih lanaca i kompanija podržavaju inicijativu za uvođenje neradne nedjelje s obzirom na manjak radne snage i sve manju zainteresovanost radnika da rade u trgovinama.

Ideja o neradnoj nedjelji, datira još od 2018. godine, no nije bilo političke volje da se inicijativa usvoji. U federalni parlament upućena je ponovo 2022. no ni tada nije dobila dovoljno podrške.

Do sada je ova inicijativa usvojena selektivno u Mostaru, Čapljini, Livnu, Sanskom Mostu, Kiseljaku, Goraždu, na osnovu općinskih ili kantonalnih propisa. Plan je da se federalnim zakonom izjednači praksa u Federaciji.

Jedna od tema pomenutih sastanaka bila je i povećanje plate radnicima. Poslodavci su za povećanje, ali ne i oporezivog dijela.

Takođe je na sastancima bilo riječi i o ograničavanju marže na nekoliko osnovnih životnih namirnica zbog socijalno ugroženih kategorija i uglavnom su vlasnici trgovačkih lanaca izrazili spremnost da podrže uvođenje takve inicijative.

Ministar Hasičević nastoji da harmonizira pravila na području cijele Federacije, a potom i da ih, gdje je to moguće, uskladi i sa propisima i pravilima u RS.

U prve razrede srednjih škola na području Zeničko-dobojskog kantona upisano je ukupno 3.084, od planiranih 3.620 učenika – potvrdio je Feni Slađan Matković, stručni savjetnik za srednje obrazovanja Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK-a.

Ove je godine bilo planirano formirati 168 odjeljenja, a broj upisanih zadovoljava kriterije za formiranje 142,75, ali to je, ipak, više nego prošle godine upisanih i đaka i formirano odjeljenja – kada je planom upisa bilo predviđeno da se upiše 3.570 učenika ili 166 odjeljenja, a bila su upisana samo 2.802 učenika i 139 odjeljenja.

-Ovo su podaci bez općina Žepče i Usora, u kojima je nadležnost predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja na nivou lokalnih zajednica te nam nisu obavezni dostavljati podatke. Karakteristika i ovogodišnjeg upisa je kontinuiran pad broja upisanih, zatim značajan pad zainteresovanosti za trogodišnja zanimanja – osim za vozače, automehaničare, autoelektričare i frizere, dok je na području Grada Zenica opao interes za krojače. Zadržana je zainteresovanost učenika za četverogodišnja stručna zvanja tehničko-informatičkog i medicinskog usmjerenja – istakao je Matković, koji ističe da su neke škole dobile saglasnost i za upis većeg broja učenika od prvobitno utvrđenog plana.

Pretpostavka je da u je u općinama Žepče i Usora upisano oko 300 učenika prvih razreda srednjih škola, jer je ovog ljeta u prve razrede osnovnih škola u Žepču upisano 269, a u Usori 27 prvačića pa bi, znači, ukupan broj učenika prvih razreda srednjih škola ove godine mogao iznositi i oko 3.400.

Prema podacima, očekivano najviše učenika prvih razreda srednjih škola upisano je u Zenici, gdje su u 11 škola upisana 1.096, a bilo je planirano 1.326 učenika. S obzirom da su prošle godine u Zenici bila upisana 922 nova srednjoškolca (plan je bio 1.304), ovogodišnja brojka je značajno povećanje.

Medicinska škola Zenica, kao i prošle godine, kada su bili planirali upisati 66 a upisali su 88, ove su godine planom bili predvidjeli 110 mjesta za medicinske tehničare, a upisali su 132. Upisali su i više zubotehničara – 30, dok su planom bilo predviđeno 22. Više je đaka za neka zanimanja upisala i zenička Tehnička škola, dok su tri gimnazije upisale manje od plana – Prva gimnazija 93 (plan 110), Druga gimnazija 71 (plan 110) te gimnazija Katoličkog školskog centra Sveti Pavao 25 (44).

Zanimljivo je da je više đaka u odnosu na prošlu godinu, ali i od plana za ovu godinu, upisano u Tešnju. U tri škole u tom gradu planirali su bili upis 506, a upisali su 515 učenika (prošle godine 506 – 465) pa je s tim u skladu i gimnazija “Musa Ćazim Ćatić” upisala 61 od planiranih 88, dok su prošle godine za isti plan bili upisali samo 45 gimnazijalaca.

Dobro su planirali i u Gradu Visokom, gdje su u tamošnje četiri srednje škole bili predvidjeli upisati 484, a upisali su 473 đaka (prošle godine 484-448). Osim većeg ukupnog broja upisanih đaka, Medresa “Osman ef. Redžović” ponovo je upisala više đaka – čak 80, dok je planom bilo predviđeno 44 polaznika ove vjerske škole (prošle godine planirali 44, upisali 76), dok je ove godine plan upisa ispunila i Franjevačka gimnazija Visoko, koja je upisala tačno 44, koliko su i planirali (prošle 44-31). Gimnazija Visoko planirala je upisati 88, a upisala je 96, također znatno više nego prošle godine, kada su bili upisali 76 đaka.

Grad Zavidovići je u tri škole upisao 291, od planiranih 352, što je za 11 đaka više nego prošle godine, ali je tamošnja gimnazija “Rizah Odžečković” upisala samo 29, od planiranih 66. Prošle su godine na isti plan bili upisali 48.

Olovo je upisalo 66, od planiranih 110 učenika (prošle godine planirali 88, a upisali 64), a tamošnja gimnazija 20 od planiranih 22.

Maglaj je u dvije škole upisao 152, od planiranih 198 (prošle godine upisali 161 od planiranih 176). Gimnazija “Edhem Mulabdić” upisala je 27, od planiranih 44, dok su prošle godine bili upisali 22 gimnazijalca.

Kakanj je upisao 325 od planiranih 380, što je više nego prošle godine, kada su na plan pod 374 bili upisali 309 đaka. Gimnazija “Muhsin Rizvić” ove je godine upisala 59 od planiranih 88, dok je prošle godine bila upisala 61 đaka.

Breza je u dvije škole upisala 116 od planiraniih 154, odnosno također više nego prošle godine, kada su na isti plan bili upisali 92 đaka. Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza upisala je 38 od planiranih 44, što je također veliko povećanje u odnosu na prošlu godinu, kada su bili upisali samo 21 đaka.

Srednja škola u Varešu upisala je 50 od planiranih 88, ali to je opet više nego prošle godine, kada su na isti plan bili upisali 39 đaka. Gimnazija je pak upisala samo devet od planom predviđenih 22, dok su prošle godine imali 14 đaka. Općina Doboj Jug nema srednjih škola.

Jasno je da su proizvodi u MEGA Diskontu poznati po konkurentnim cijenama, ali u ovoj kompaniji žele ići korak dalje kako bi lojalnost kupaca nagradili još većim uštedama. Sada, svakog posljednjeg petka u mjesecu, kupci mogu uživati u dodatnih 10% popusta na sve, osim na duhanske proizvode i dopune telefonskog kredita. 

MEGA petak je savršena prilika za obnovu dnevnih potrepština, kupovinu poklona za najmilije ili isprobavanje novih proizvoda iz široke ponude. Od hrane i pića, predmeta za domaćinstvo, pa sve do odjeće i igračaka - MEGA Diskont nudi raznolik izbor.

Prvi domaći diskont u Bosni i Hercegovini posebno ističe proizvode vlastite robne marke Classy, pod kojom možete naći mnogo, od brašna, šećera i kafe, do konzervirane hrane, supa, slatkiša i grickalica.

Zato označite posljednji petak u mjesecu u svom kalendaru i pridružite se i vi MEGA Petku u MEGA Diskontu!

Do sredine narednog mjeseca aktuelna je i velika nagradna igra MEGA Diskonta, zahvaljujući kojoj s vašom omiljenom osobom možete otputovati na ljetovanje u Tursku, osvojiti laptop, tablet, bicikl ili neku od ostalih vrijednih nagrada. Izvlačenje imena dobitnika bit će uživo na Facebook stanici MEGA Diskonta.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 26.07.2023.(srijeda) i 27.07.2023.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 26.07.2023.(srijeda):
- PJD Tešanj
DV 10 kV Miljanovci

Naselja: Miljanovci Sakalići, Vodovod Miljanovci, Hasići, Komin, Jeleči, Blaževci, Palučak, Ahmići, Lipe Miljanovci, Bunarevi, Mujkići, Sigmaprom, Dom Miljanovci, Hrustićka, Bunarevi 2, Usora izletište i Pilavi, od 10:00 do 12:00 sati

Dana 27.07.2023.(četvrtak):
- PJD Tešanj
1.DV 10 Kv Trepče
Naselja; Trepče, Medakovo, Repetitor Trebačko brdo, Zlatići, Barica i Križanovići, od 14:00 do 14:30 i od 17:00 do 17:30 sati
2.Trafo područje Lepenica starački br.7309, od 09:00 do 11:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Vršitelj dužnosti direktora Autocesta Federacije BiH, Denis Lasić kaže da je vrlo bitno da do početka sljedeće godine u Federaciji imamo u izgradnji kompletan Koridor Vc, ali također ističe važnost završetka i puštanja u promet dionica koje su sada u izgradnji.

"Trenutno imamo osam gradilišta odnosno 61 kilometar u izgradnji od Zenice sjever do južnog dijela Žepča, te dio koji obuhvata općine Usora, Doboj jug, preko Tešnja, Maglaja do sjevernog dijela Žepča. Na jugu naše zemlje kroz Hercegovinu gradi se 11 kilometara autoceste od Počitelja do Zvirovića koji uključuje i most Počitelj. Prije nekoliko dana u potpunosti je spojen most Počitelj, dug 1 kilometar. Radi se o jednoj od najviših građevina u regionu sa stubovima koji dosežu do 100 metara, koja predstavlja najveći most na Koridoru Vc. Dionica Počitelj – Zvirovići će biti završena i puštena u promet na jesen ove godine koja se veže na već ranije izgrađenu dionicu Zvirovići-Bijača čime će 21 kilometar autoceste u Hercegovini biti u prometu. Kada je riječ o sjevernom dijelu Koridora Vc krajem sljedeće godine bit će pušteno u promet 21 kilometar. Korisnici će imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida u dužini od oko 120 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča", kaže Lasić u intervjuu za Fenu.

Kada je riječ o aktivnostima koje Autoceste FBiH planiraju u narednom periodu on navodi kako je prije svega potrebno ubrzati izgradnju Koridora Vc kroz Hercegovinu i poduzeti sve aktivnosti kako bi do kraja ove i početkom sljedeće godine u izgradnji bio kompletan dio Koridora Vc na jugu naše zemlje.

"Izgradnjom autoceste kroz Hercegovinu, Bosna i Hercegovina će biti u potpunosti povezana sa europskim cestovnim koridorima, na sjeveru sa Koridorom X, a na jugu sa autocestom A1 (Dalmatina) u Hrvatskoj, što će donijeti izravnu korist za cijelo društvo kroz razvoj općina i gradova kroz koje prolazi, te omogućiti dodatni razvoj gospodarske zajednice i turističkih potencijala. Do kraja 2023. godine bi trebale biti ugovorene dionice Mostar sjever – Mostar jug, tunel Prenj, kao i tunel Kvanj. U ovoj godini u Hercegovini planiramo početi izgradnju 30 kilometara autoceste. Do kraja ove godine planira se ugovaranje preostale posljednje dionice na sjevernom dijelu Koridora Vc od Maglaja do Žepča dužine 12 kilometara čime će u izgradnji biti kompletan sjeverni dio Koridora Vc. U prvoj polovici sljedeće godine bi trebala biti ugovorena i dionica Mostar jug – tunel Kvanj čime će u izgradnji biti kompletan južni dio Koridora Vc. Ostaje nam još da poduzmemo aktivnosti s ciljem osiguranja sredstava i raspisivanja tendera za dionicu od Bradine do ulaza u tunel Prenj, koja je trenutno u fazi izrade projektne dokumentacije", pojašnjava Lasić.

Ove godine počinje izgradnja tunela Prenj, najdužeg tunela na koridoru Vc. Lasić ističe da je tunel Prenj tehnički najzahtjevniji i jedan od najkompleksnijih objekata u povijesti građevinarstva Bosne i Hercegovine. Riječ je o tunelu čija je dužina 10,9 kilometara i predstavlja najzahtjevniji objekt na Koridoru Vc, kao deveti najduži cestovni tunel u Europi.

"Svojom dužinom i kompleksnošću tunel Prenj će nadmašiti sve do sada izgrađene objekte u regionu, pa i šire. Istovremeno će se raditi dvije tunelske cijevi s po dvije prometne trake u kojima će se saobraćaj odvijati jednosmjerno za svaki pravac. Gradnja tunela će se financirati iz međunarodnih kreditnih sredstava Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke i bespovratnih sredstava Europske unije. U ovoj godini planira se početak radova izgradnje tunela Prenj. Izgradnjom tunela Prenj vrijeme putovanja na relaciji Sarajevo – Mostar će se skratiti sa dosadašnjih dva sata na nešto manje od jednog sata što u konačnici dovodi do skraćenja puta za 31 km i značajno ubrzava prijevoz ljudi, roba i usluga", navodi Lasić.

Zahvaljujući činjenici da se izgradnja Koridora Vc financira iz kreditnih sredstava međunarodnih financijskih institucija, u prvom redu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicione banke (EIB), JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar je u prilici da aplicira za bespovratna sredstva Europske unije. JP Autoceste FBiH do sada odobreno preko 500 milijuna eura bespovratnih sredstava EU za izgradnju Koridora Vc kroz petnaest aplikacija.

"Postavili smo rekord za jedno javno poduzeće, a sve zahvaljujući učinkovitim i dobro osmišljenim aplikacijama. Ova bespovratna sredstva uvelike pomažu izgradnji autoceste na Koridoru Vc. Nedavno je Europska komisija objavila novi financijski paket za podršku financiranju novih investicionih projekata, između ostalih i za izgradnju autoceste na Koridoru Vc. Jedan od odobrenih projekata je i izgradnja poddionice autoputa Ozimice – Poprikuše na Koridoru Vc, kojim će se izgraditi oko 12 km autoputa na Koridoru Vc. Osim ovog važnog projekta, financijsku potporu dobio je i projekt izgradnje dionice autoceste Mostar sjever – Mostar jug ​​na Koridoru Vc, kojom će se izgraditi oko 14 km autoceste na Koridoru Vc. Ovakvi projekti doprinose društveno-ekonomskom razvoju regije, kao i boljem povezivanju s EU, a sve u interesu građana i poslovnih subjekata", naglašava Lasić.

Govoreći o značaju Koridora Vc za integraciju BiH u EU Lasić kaže kako Bosna i Hercegovina uz pomoć Koridora Vc postaje važna tranzitna zemlja koja povezuje europski jugoistok i sjever, te na taj način stvara šansu za ubrzani pristup zapadnoeuropskim i euroatlantskim integracijama.

"Jedan od ključnih uvjeta za dugoročan gospodarski rast i integraciju u europsko okruženje je ulaganje u održivu infrastrukturu. Povezivanjem sjevera s jugom naše zemlje razvijamo potencijale, posebice u području industrije, poljoprivrede i turizma. Cestovna infrastruktura jedan je od glavnih pokretača gospodarskog i društvenog razvoja svake zemlje. Svaka nova dionica na Koridoru Vc utjecat će na bržu integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju", ističe on.

U nadležnosti JP Autoceste FBiH je i izgradnja brzih cesta. Trenutno se izvode radovi na izgradnji tunela Hranjen koji je dug 5,5 kilometara, a do sada je probijeno više od 50% tunela. Radovi se izvode i na izgradnji brze ceste Lot 5 – petlja Vitez izlaz iz poslovne zone – petlja Nević Polje koja će biti završena do travnja iduće godine. Oba projekta se financiraju sredstvima iz Proračuna Vlade FBiH.

U narednom periodu nastavit će se radovi na izvođenju radova posljednje dionice Sarajevske obilaznice LOT 3B. Intenzivno radimo na aktivnostima s ciljem realizacije zahtjeva lokalnih zajednica i dobijanja potrebnih dozvola. Nakon dobijanja potrebnih dozvola odmah će se nastaviti izgradnja LOT 3B i potrebno je šest mjeseci za završetak svih radova.

"Trenutno je u fazi izrada projektne autoceste A2 Tuzla – Brčko dužine 23 kilometra. Po usvajanju prostornog plana nastavit će se izrada projektne dokumentacije kroz Brčko Distrikt, Posavski Kanton čime će se povezati sa Republikom Hrvatskom u Orašiju dok se na jugu dionica veže na autocestu A3 Tuzla – Žepče gdje se veže sa Koridorom Vc. Ovo je izuzetno važno za razvoj Tuzlanske županije kao najmnogoljudnije županije i Posavske županije. U tijeku je provođenje pripremnih aktivnosti kako bi iduće godine krenula izgradnja brze ceste u dužini od 40 kilometara za pravce Bihać - Cazin - Velika Kladuša, Mostar - Široki Brijeg - granica Republike Hrvatske i Nević polje – Turbe", kaže Lasić.

Od 19. lipnja ove godine realizirano je uvezivanje elektronske naplate cestarine između JP Autoceste FBiH i JP Autoputevi RS temeljem potpisanog Memoranduma o suradnji. Korisnicima je omogućeno da na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine prolaze kroz naplatne rampe, bez zaustavljanja, plaćajući cestarinu beskontaktno korištenjem sopstvenog TAG uređaja.

Sustav naplate cestarine koji je uspostavljen sa JP Autoputevi RS dobro funkcionira. Prema našim podacima do sada smo rekonfigurisali oko 250 uređaja korisnika koji imaju uređaje JP Autoputevi RS. Korisnici su pozitivno reagirali na nove mogućnosti elektronske naplate cestarine koji se ogleda u jedinstvenom TAG uređaju za autocestu u cijeloj Bosni i Hercegovini. S prihodima smo zadovoljni, iz godine u godinu bilježimo kontinuirani rast prihoda od naplate cestarine, i sigurno da će i mogućnost uvezivanja elekronske naplate cestarine jednim dijelom se pozitivno odraziti na prihode.

"Očekuje se kako će s jedinstvenim sustavom naplate povećati sigurnost u prometu, što je i jedan od primarnih ciljeva, uz istodobno smanjivanje gužve na autocestama. U planu je proširenje projekta na zemlje regije, te smo i sa Hrvatskim autocestama potpisali Memorandum o suradnji. Dogovoreno je uvezivanje elektronske naplate cestarine s Hrvatskim autocestama. Trenutno provodimo aktivnosti koje se odnose na testiranje uređaja u svrhu postizanja kompatibilnosti, a kako bi uskoro sustav bio pušten za korisnike", kaže Lasić.

Na kraju razgovora za Fenu v.d. direktora Autocesta FBiH, Denis Lasić naglašava kako ovo javno poduzeće ulaže značajna sredstva u razvoj lokalnih zajednica u dijelovima kojima prolazi Koridor Vc.

"Dugogodišnja praksa JP Autocesta FBiH na cijelom području Federacije, tamo gdje se gradi Koridor Vc, jeste da kroz projekte izgradnje autoceste ulaže i u lokalnu zajednicu. Projekti koji se odnose na izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta, izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukture mjesnih zajednica realiziraju se u sklopu sporazuma o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja prilikom provođenja aktivnosti na projektovanju i izgradnji određenih dionica autoceste na Koridoru Vc. Ovim sporazumima i ulaganjima u lokalnu zajednicu nastojimo omogućiti da izgradnja autoceste utiče na poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica kroz koje prolazi Koridor Vc. Kao društveno odgovorno poduzeće, svjesni smo da je dijalog s lokalnom zajednicom u kojoj poslujemo od ključne važnosti kako bismo ostvarili međusobno razumijevanje kome svi težimo", zaključuje Denis Lasić u intervjuu za Fenu.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržao je jučer principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, koji su predložili poslanici SDS-a Mladen Bosić i Darko Babalj.

Jedan od predlagača zakona Mladen Bosić je kazao da je predloženi zakon tehničke prirode, mijenja limite koji su postavljeni u zakonu o PDV-u.

– Limit za ulazak u sistem PDV-a sa 50.000 KM diže na 100.000 KM i obavezu predaje izvještaja i plaćanja PDV-a za obveznike pomjera sa 10. u mjesecu do kraja mjeseca – kazao je Bosić.

Predlagači su u obrazloženju predloženih rješenja naveli da je razlog za donošenje zakona sadržan u istaknutoj potrebi poreskih obveznika da im se omogući primjeren rok u kojem su obavezni podnijeti poresku prijavu.

Pojašnjavaju i da je razlog za povećanje granice za registraciju poreskih obveznika sa 50.000 KM na 100.000 KM očigledna potreba, s obzirom na inflatorna kretanja i povećanja cijena roba i usluga u proteklom periodu, kao i predviđanja ekonomskih kretanja za naredni period.

Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH i Unija poslodavaca Republike Srpke pozvali su poslanike Predstavničkog doma državnog parlamenta da usvoje predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Bez klimatskih promjena toplinski valovi, poput onoga kada je izmjereno 50 stepeni Celzijevih u Dolini smrti u SAD-u, ili 45,3 stepena u Kataloniji, bili bi gotovo nemogući u Evropi i SAD-u, objavila je međunarodna mreža koja ispituje vremenske prilike (World Weather Attribution – WWA).

Ta mreža naučnika, koja ispituje veze između ekstremnih vremenskih pojava i klimatskih promjena, smatra da su klimatske promjene, koje s emisijom plinova stvaraju efekt staklenika, učinile datoplinski valovi budu “topliji, duži i češći”.

“Nedavni toplinski valovi više nisu izuzetni događaji”, a oni koji će se dogoditi “bit će intenzivniji i češći ako se emisije plinova brzo ne smanje”, rekli su naučnici.

Dodali su da prirodni fenomeni kao što su anticiklone ili El Ninjo mogu doprinijeti pokretanju toplinskih valova, ali povećanje temperature na planetu sagorevanjem fosilnih goriva predstavlja ipak glavni razlog za tako ozbiljne klimatske promjene.

Autori studije – sedam nizozemskih, britanskih i američkih znanstvenika, oslanjali su se na vremenske podatke kroz historiju i modele klime kako bi usporedili današnje klimatske promjene i globalno zatopljenje s onim što je nekada bilo, prenosi Beta.