Nakon 17 sati juče Sloveniju su prekrile olujne ćelije iz Austrije koje su putovale preko Koruške, Štajerske, Podravja i Pomurja.

Na mnogim mjestima oluja je bila praćena jačim udarima vjetra i gradom.

Ali, iz Celja stižu snimci naročito jakog nevremena. Grad je bio toliko jak da je zabijelio krajolik.

Čitalac je za N1 ispričao kako su ga "uklanjali lopatama", a zabilježili su i neke posebno krupne primjerke.

Za Sloveniju je i danas izdato narandžasto upozorenje zbog mogućih grmljavinskih nevremena, ali isto tako i za Hrvatsku i za Bosnu i Hercegoivnu.

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) izdao je narandžasto upozorenje od danas 16:00 sati do 22. jula 23:59 sati zbog lokalnih pljuskova praćeni grmljavinom i pojačanim vjetrom.

Moguća je i pojava grada u tom periodu.

Područje za koje je izdato upozorenje su zapadna, sjeverna, centralna i istočna Bosna.

Uz jače pljuskove, loklano može pasti 15-35 litara kiše po metru kvadratnom. Uz grmljavinu očekuje se i vjetar brzine 45-65 km/h.

“Budite spremni na smjetnje i krhotine koje nosi vjetar. Prekidi u snadbijevanju elaktričnom energijom su mogući. Za sve dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama”, saopćeno je iz FHMZ-a.

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica raspisalo je Javni poziv za podnošenje prijava za sufinansiranje investicijskih projekata iseljeništva u povratničkim sredinama na prostoru Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu.

Poziv je raspisan za područja srednje razvijenih, nerazvijenih i izrazito nerazvijenih općina i gradova u skladu sa indeksom razvijenosti Federalnog zavoda za programiranje razvoja.

“Cilj Javnog poziva je podržati realizaciju investicijskih projekata pokrenutih od strane poduzetnika iz bosanskohercegovačkog iseljeništva radi ekonomskog osnaživanja povratnika u povratničkim mjestima, te animiranje građana koji imaju boravište van države da daju doprinos ekonomskom napretku Federacije BiH i BiH”, saopšteno je iz Ministarstva.

Rasorni ministar Nerin Dizdar kaže da je Ministarstvo raspisalo ovaj poziv, po prvi put, a u skladu sa opredjeljenjem nove Vlade FBiH i ministarstva da se osigura dugoročna ekonomska stabilnost povratničkih zajednica.

“Drugo jednako bitno strateško opredjeljenje je i zaustavljanje odliva stanovništva i kreiranje uslova za eventualno preokretanje trenda, te uključivanje iseljeništva u društveno-ekonomske trendove u BiH. Podsjećam da prema službenim podacima, na račune u BiH iz inostranstva godišnje biva uplaćeno blizu 4 milijarde KM, ne računajući novčanu pomoć koja se doznači mimo bankarskog sistema. To je ogroman ekonomski potencijal koji ujedno potvrđuje da naši državljani u iseljeništvu imaju želju i opredijeljenje da doprinose ekonomskoj stabilnosti BiH”, navodi Dizdar.

Pojasnio je da je namjera stvoriti sistemske preduslove koji će omogućiti građanima BiH u inostranstvu da vlastita sredstva investiraju i na najefikasniji način doprinose razvoju naše države.

“Ovim javnim pozivom, kojim uz reintegraciju našeg iseljeništva u domaće tokove želimo dati snažniji impuls zapošljavanju povratnika, krećemo u realizaciju strateških ciljeva u smislu redefinisanja uloge ministarstva koje se ima namjeru dosta više fokusirati na razvojne, ekonomske mjere podrške povratku”, kazao je Dizdar.

Pravo učešća imaju investitori, pravna lica, privredni subjekti registrovani van BiH čiji su vlasnici/većinski suvlasnici državljani BiH koji imaju boravište van BiH, a koji planiraju proširiti poslovanje na područje BiH u roku od 90 dana od dana potpisivanja sporazuma o dodjeli sredstava po ovom Javnom pozivu.

Pravo učešća imaju i fizička lica, državljani BiH koji imaju boravište u iseljeništvu koji namjeravaju investirati u pokretanje novog privrednog društva u BiH.

Planirana sredstva za sufinansiranje investicijskih projekata u skladu sa ovim Javnim pozivom iznose ukupno 600.000 KM. Vrijednost sufinansiranja jednog investicijskog projekta od strane Ministarstva će iznositi do 150.000 KM. Izabrani investitori preuzimanju obaveze da najmanje 70 posto svog ulaganja realizuju u novcu, što će dokazati potvrdom ovlaštene finansijske institucije (banke) o izvršenom transferu kapitala u BiH, prilikom potpisivanja sporazuma o dodjeli sredstava po ovom Javnom pozivu, a preostalu vrijednost realizuju kroz ulaganje u objekte, opremu, obuku radnika, te licenciranje/certificiranje.

Rok za dostavljanje prijava je 15. septembar 2023. godine.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Usljed strašnog nevremena koje je jučer pogodilo Zagreb, ali i njegovu okolicu te Slavoniju, na zagrebačkom Črnomercu srušila se građevinska dizalica.

U dizalici se nalazio radnik u trenutku kada ju je razorni vjetar srušio, ipak čovjek je pukom srećom preživio pad.

Hospitaliziran je u bolnici Sveti Duh.

Kako doznaju sa Indexa, on ima prijelome lijeve ruke i nije životno ugrožen.

Sinoć ga je u bolnici posjetio ministar zdravstva Hrvatske Vili Beroš.

Riječ je o 36-godišnjem indijskom državljaninu koji radi na gradilištu na kojem se srušio kran.

Život mu je po svemu sudeći spasila “ruka” dizalice koja je prva pala, a onda na nju kabina u kojoj je bio radnik.

Budući da je kran pao na cestu, sreća je i u tome da niko nije prolazio pa osim radnika nema drugih ozlijeđenih u padu dizalice.

U snažnom nevremenu u Zagrebu poginula su dva muškarca, a treći je poginuo u Slavoniji.

Kantonalna uprava civilne zastite Tuzla saopćila je kako je olujno nevrijeme koje je sinoć oko 19:00 sati zahvatilo šire područje Tuzle prouzrokovalo velike materijalne štete dok su mnoga naselja ostala bez napajanja električnom energijom.

Olujno nevrijeme pogodilo je Tuzlu oko 19:00 sati. Jaki udari vjetra nanjeli su štetu na preko stotinu objekata na krovovima stambenih objekata, poslovnih objekata, škola.

Veliki broj dveća, grana pao je na saobraćajnice širom TK-a, porušeni su brojni električni vodovi, usljed pada drveća i dotrajalosti drvenih elektro stubova.

Prijavljeno je veliki broj štete na automobilima usljed pada drveća i grana. Mnoga naselja ostala su bez napajanja električnom energijom.

Kantonalna uprava civilne zastite Tuzla zaprimila je brojne prijave o šteti građana sa područja TK-a.

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja i jedinice CZ izašli su na teren i rade na rasčišćavanju saobraćajnica, skalnjanju drveća sa stambenih objekata.

Prema izvještajima OC OSCZ na području TK-a

Gradačac

U MZ Vida 1-Pad drveta na dva automobila i u MZ Vida 2 – Pad drveta na kablo od NN mreže.

Živinice

Prijavljeno oštećenje krova i vozila Ciljuge. U Svojatu oštećena kapija ulazna i auto od pada drveta.

Tuzla

U 19: 00 sati olujno nevrijeme je zahvatilo grad Tuzlu. U periodu od 19:00-22:30 sati operativni centar je zaprimio oko 40 prijava od strane građana (20 prijava pad drveta, 17 prijava oštećenje krova).

Doboj Istok

Pola Općine nije imalo napajanja električnom energijom poslije snažnog olujnog nevremena. Prijavljeno na desetine oštećenih krovova. Veliki broj saobraćajnica bio u prekidu zbog oborenih stabala, elektro vodova.

Općina Sapna

Skidanje crijepa sa stambenih i poslovno stambenih objekata, obaranje odžaka – dimnjaka sa stambene zgrade, obaranje zaštitne ograde i obaranje tek zašalovanih elemenata na objektu u izgradnji, oštećenje pomoćnih objekata i obaranje drveća na putnu komunikaciju Sapna Goduš , Sapna Gaj i Sapna Nezuk.

Putne komunikacije od palog drveća su očišćene do 22:00 sata od strane DVD.

Općina Kalesija

Uklanjanje drveća sa puta i to na dijelovima:

1. Donje Vukovije kod kafane Kehonjić

2. Vukovije Gornje naselje Džafići

3. Gornje Petrovice naselje Hadžići

4. Uklanjanje stiropola sa puta kod zgrade Seada Džafića

Općina Gračanica

Olujno nevrijeme, jak vjetar i velike kišne padavine su oko 18,00 sati pogodile područje grada Gračanica i tom prilikom uzrokovale velike materijalne štete na cjelokupnom području. Štete se ogledaju u oštećenjima na stambenim (štete na krovovima i sl.), javnim i obrazovnim (Gimnazija, Sportska dvorana Luke, Sportska dvorana Bazen), pomoćnim objektima, motornim vozilima, plastenicima, oštećenjima na putnim komunikacijama, usjevima ( povrtarskim i voćarskim kulturama), električnim kvarovima, zakrčenim putnim pravcima i dr.

Veliki broj putnih pravaca je bio blokiran oborenim stablima i veći dio grada je ostao bez napajanja električnom energijom.

Ekipe civilne zaštite, Profesionalna vatrogasna jedinica, Služba za komunalne poslove JP “Komus“ Gračanica, uposlenici Gimnazije, Sportske sale, Osnovnog suda i drugi uposlenici, kao i građani u okviru lične i uzajamne zaštite su se angažovali na uklanjanju prepreka na putnim pravcima, čišćenju prostora od vode i uklanjanju drugih prepreka.

Prema prijavama u toku jučerašnjeg dana štete su evidentirane na više lokacija i to:

– Sportska sala Luke i Sportska dvorana „ Bazen“,

– Gimnazija dr. Mustafa Kamarić Gračanica (podizanje lima i izolacija na krovu škole čime je izazvano plavljenje i štete na kabinetu informatike i bosanskog jezika, te pripremnice engleskog i bosanskog jezika i toalet na trećem spratu),

– U dvorištu Katoličke crkve srušeno stablo je oštetilo pomoćni objekat,

– Na parkinzima od posledica rušenja stabala oštećeno je nekoliko putničkih vozila,

– U većini mjesnih zajednica štete se ogledaju na oštećenjima i iznošenju nanosa na putnim komunikacijama, sporadičnim štetama na otkrivanju kuća ( lim i crijep), rušenju stabala i dr. ( u MZ Škahovica u naselju Veseli Brijeg ugrožen stambeni objekat od mogućeg rušenja stabla)

– Oštećenja na elektro vodovima na cijelom području,

– Oštećenja u gradskom parku i parku ispred zgrade Gradske uprave Grada Gračanica.

– Oštećenja na Tržnom centru Etna,

– Oštećenja na farmi pilića Dževada Ibrahimovića iz Stjepan Polja na Lendićima (odnijelo limeni krov sa farme koja je useljena od oko 30.000 pilića).

O detaljnijim štetama na području grada Gračanica utvrdit će Komisija za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća na području grada Gračanica.

Zakazana je i sjednica Gradskog štaba za danas na kojoj će se razmatrati Informacija o olujnom nevremenu, jakom vjetru i kišnim padavinama koje su pogodile područje grada Gračanica.

Lukavac

Poslije snažnog olujnog nevremena. Prijavljeno na desetine oštećenih krovova privrednih subjekata, društvenih objekata, veliki broj saobraćajnica bio u prekidu zbog oborenih stabala, elektro vodova. Cijelo veče na terenu Službe zaštite i spašavanja.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 21.07.2023.(petak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Rosulje asfalt br.1065, od 09:00 do 11:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Svih 16 policajaca Policijske stanice Kakanj koji su uhapšeni juče u akciji kodnog naziva “Meta 2” danas će, uz izvještaje o počinjenom krivičnom djelu, biti predati na daljnje postupanje Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona, dok se još uvijek traga za Mustafom Karamujom, za kojeg se smatra da je bio organizator grupe – izjavio je Feni portparol Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova ZDK-a Elvedin Fišek.

Policajci su zajedno s još tri osobe koje nisu policijski službenici uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivična djela “udruživanje radi činjenja krivičnih djela” u vezi sa krivičnim djelima “zluopotreba službenog položaja ili ovlašćenja” te krivičnih djela “uzimanje dara i drugih oblika koristi”, “odavanje službene tajne”, “neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga” i “teška krađa”.

Prilikom hapšenja pretreseni su i prostori u PS Kakanj, kao i njihovi stanovi, kuće i automobili.

“Tužilaštvo ZDK se već odredilo i ići će se s prijedlogom za određivanje pritvora za sve uhapšene policajce, koji će biti odvođeni na Općinski sud u Kaknju. Što se tiče trojice uhapšenih koji nisu policijski službenici, jedan od njih je u bolnici jer ima određenih zdravstvenih problema, dok su ostala dvojica ispitani i za njih se neće tražiti pritvor. Važan nam je odbjegli za kojim se još traga, a koji je, na neki način, bio organizator svega”, kaže Fišek.

Svi policijski službenici koji su jučer uhapšeni u ovoj akciji Uprave policije MUP-a ZDK već su dobili rješenja o suspenziji, odnosno udaljavanju s posla, na koji se neće moći vratiti sve do okončanja postupka.

“Već smo nadomjestili preraspodjelom iz drugih stanica, nedostajuće policajce u Kaknju pa nema problema s funkcioniranjem te stanice”, kaže Fišek.

Jučerašnja akcija i pretresi realizirani su po naredbama općinskih sudova u Zenici i Kaknju, a policijski timovi radili su u saradnji i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva ZDK te koordinaciji s policijskim službenicima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Više od tri decenije traje potraga porodica za posmrtnim ostacima najmilijih koji su ubijeni 1992. godine na području Prijedora, javlja Anadolu.

U ovom gradu u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, ‘90-ih godina ubijeno je 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.700 Prijedorčana, a za oko 500 žrtava još uvijek se traga.

Sutra će u Prijedoru biti klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop još dvije žrtava zločina na području te općine.

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić izjavila je da će kolektivna dženaza sutra biti klanjana u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu.

Radi se o žrtvama koje su 1992. godine ubijene na području Prijedora, a posmrtni ostaci ovih žrtava su ekshumirani u masovnim grobnicama Hrastova Glavica i Jakarina Kosa.

“Ove godine posmrtni ostaci dvije žrtve spremni su za ukop na kolektivnoj dženazi 20. jula u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu. Ove godine u Kamičanima će biti ukopani posmrtni ostaci Ferida (Hamdija) Sikirića, rođenog 1960. godine u Hambarinama u Prijedoru”, kazala je Fazlić.

Ubijen je 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1998. godine iz masovne grobnice Hrastova Glavica. Bit će ukopan na Šehidskom mezarju Hambarine.

Konačni smiraj u Kamičanima ove godine će naći i Izet (Adem) Mešić, rođen 1960. godine u Prijedoru, a nestao je u maju 1992. godine. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine na lokalitetu Jakarina Kosa. Bit će ukopan na Šehidskom mezarju Skela.
Više od tri decenije traje potraga porodica za posmrtnim ostacima najmilijih koji su ubijeni 1992. godine na području Prijedora, javlja Anadolu.

U ovom gradu u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, ‘90-ih godina ubijeno je 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.700 Prijedorčana, a za oko 500 žrtava još uvijek se traga.

Sutra će u Prijedoru biti klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop još dvije žrtava zločina na području te općine.

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić izjavila je da će kolektivna dženaza sutra biti klanjana u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu.

Radi se o žrtvama koje su 1992. godine ubijene na području Prijedora, a posmrtni ostaci ovih žrtava su ekshumirani u masovnim grobnicama Hrastova Glavica i Jakarina Kosa.

“Ove godine posmrtni ostaci dvije žrtve spremni su za ukop na kolektivnoj dženazi 20. jula u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu. Ove godine u Kamičanima će biti ukopani posmrtni ostaci Ferida (Hamdija) Sikirića, rođenog 1960. godine u Hambarinama u Prijedoru”, kazala je Fazlić.

Ubijen je 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1998. godine iz masovne grobnice Hrastova Glavica. Bit će ukopan na Šehidskom mezarju Hambarine.

Konačni smiraj u Kamičanima ove godine će naći i Izet (Adem) Mešić, rođen 1960. godine u Prijedoru, a nestao je u maju 1992. godine. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine na lokalitetu Jakarina Kosa. Bit će ukopan na Šehidskom mezarju Skela.

Ekshumirani posmrtni ostaci oko 80 posto žrtava

“Kada je riječ o Prijedoru, do sada su ekshumirani posmrtni ostaci oko 80 posto žrtava koje su ubijene na tom području, a još uvijek tragamo za posmrtnim ostacima oko 500 žrtava, odnosno ubijenih Bošnjaka i Hrvata s područja Prijedora. Kada je riječ o Bosanskoj krajini, tragamo za oko 850 žrtava. Još uvijek se traže posmrtni ostaci 80 žrtava s područja Sanskog Mosta, 40 s područja Ključa i 220 žrtava iz Kotor Varoši. Još uvijek je mnogo žrtava za čijim posmrtnim ostacima još uvijek tragamo, a o kojima još uvijek nemamo informacije. Svakodnevno se intenzivno radi na prikupljanju detaljnih informacija koje bi eventualno dovele do pronalaska grobnica u kojima se ti posmrtni ostaci nalaze”, istakla je Fazlić.

Podsjetila je da je na području Prijedora ubijeno oko 3.175 Bošnjaka i Hrvata.

“Kada su u pitanju žrtve Prijedora, ubijeno je i 102 djece i 263 žene. U identifikacionom centru Šejkovača nalazi se nešto više od 300 posmrtnih ostataka žrtava proteklog rata. Od ovoga broja u oko 170 slučajeva se radi o posmrtnim ostacima žrtava koje su ranije ukopane i za koje se očekuje proces reasocijacije, odnosno pridodavanja ovih skeletnih ostataka ranije ukopanim žrtvama. Tu se nalaze posmrtni ostaci još 21 žrtve koje su identifikovane i koje zapravo čekaju na ukop. Ostali slučajevi su u različitim fazama identifikacije. Uglavnom se radi o nekompletnim tijelima”, pojasnila je Fazlić za Anadolu.

Porodice žrtava koje čekaju na ukop još uvijek nisu dale svoju saglasnost jer se radi o nekompletnim skeletnim ostacima te zbog toga porodice odlučuju čekati još neko vrijeme u nadi da će se pronaći dodatni dijelovi skeleta kako bi ukopali kompletno tijelo svojih najmilijih.

U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

Početkom augusta 1992. godine poznati američki i britanski novinari Roy Gutman, Penny Marshall, Ed Vulliamy i Ian Williams otkrili su prijedorske logore, nakon čega je počelo njihovo raspuštanje.

“Desetine hiljada osoba je prošlo kroz logore koji su u to vrijeme egzistirali na području općine Prijedor. Jedan od najvećih logora, odnosno najveći logor nakon Drugog svjetskog rata, zasigurno je bio Trnopolje. Sigurno je jedna trećina žrtava koje smo mi ekshumirali i čije posmrtne ostatke smo pronašli, upravo su bili logoraši”, istakla je Fazlić.

Posmrtni ostaci pronađeni u tri države

Posmrtni ostaci ubijenih Bošnjaka i Hrvata iz Prijedora pronađeni su na 501 lokaciji i u 73 masovne grobnice, na području 10 općina i u tri države odnosno u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.

“Kada je riječ o općini Prijedor, posmrtni ostaci žrtava pronađeni su na 500 lokacija, ne govorimo samo o masovnim grobnicama nego i o pojedinačnim i zajedničkim. Međutim, kada je riječ o masovnim grobnicama, pronađene su 73. Pronađene su u deset različitih općina i u tri države – Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Jedna od najvećih je svakako Tomašica, međutim, tu je i Jakarina Kosa, Stari Kevljani…”, pojasnila je Fazlić.

Posljednjih godina je sve manje relevantnih informacija o potencijalnim lokacijama na kojima se kriju posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana.

“Kada je u pitanju to područje, a svakako i cijela Bosna i Hercegovina, moram reći da je posljednja masovna grobnica na tom području pronađena 2017. godine. Radi se o Korićanskim stijenama i tada su ekshumirane 183 žrtve. Međutim, proces traženja nestalih osoba, kako u Prijedoru tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini, je u izuzetno teškoj fazi. Teško se dolazi do tačnih i preciznih informacija o lokacijama grobnica. To je slučaj i sa Prijedorom. U posljednje vrijeme smo imali situacije, i to nam se sve češće dešava, da posmrtne ostatke pronalazimo sasvim slučajno, prilikom čišćenja privatnih parcela, izgradnje nekih privatnih objekata. Preostali su nam najteži, najsloženiji slučajevi. Posmrtni ostaci su očigledno jako dobro sakriveni, a volje da se konačno progovori o ovom pitanju, da se odaju te lokacije i da se olakša porodicama, nažalost i dalje nema”, naglasila je Fazlić.

Poručila je da se posmrtni ostaci stotina nestalih moraju negdje nalaziti.

“Postoje određene grupe za kojima još uvijek tragamo i oni su zasigurno u masovnim grobnicama. Vjerujemo da ima i onih pojedinačnih”, izjavila je Fazlić.

Navela je da su tokom juna na području cijele Bosne i Hercegovine u 15 dana imali 12 ekshumacija i samo jedna je bila pouzdana tačnije da su na tom području pronašli posmrtne ostatke.