Sidžil ili sudski protokol nastao je kao rezultat rada kadije (sudije) koga je imenovala vrhovna vlast Turske carevine ili njegovog zamjenika (naiba). U sudijske (kadijske) knjige unošena su raznovrsna dokumenta koja su nastala po zahtjevu stranaka ili po prirodi posla. Na taj način ostali su zapisani značajni historijsko-pravni izvori.Knjigu je priredio Aladin Husić, a saOsmansko-turskog jezika preveo Abdulah Polimac. Upoređivanje prevedenog teksta sa orginalom i dopunu prijevoda uradili su Salih Trako i dr. Lamija Hadžiomerović. Izdavači su Opća biblioteka Tešanj i Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu. Recenzenti knjige su dr. Behija Zlatar i dr. Muamer Hodžić. Promociji je prisustvovao i direktor Orijentalnog instituta dr. Adnan Kadrić. Knjigu su promovisali recenzenti dr. Zlatar i dr. Hodžić, a moderirala je dr. Almina Alagić.
U bogatoj i raznovrsnoj građi koja se nalazila u Orijentalnom institutu u Sarajevu, do 17. maja 1992. godine kada je zapaljivom raketom zapaljena zgrada Instituta, nalazila su se i 66 sidžila među kojima i sidžil Tešanjskog kadije za period 1740-1752. godina . Sreća je da ga je Hatidža Čar Drnda prevela tako da Tešanj sada ima prevedene sidžile za period 1740-1790. godina što je pravo kulturno-istorijsko blago.
Međutim put do jučerašnje promocije je bio dug i trajao je od 1976. godine kada je u okviru projekta ANU BiH Abdulah Polimac preveo i sidžil Tešanjskog kadiluka.
Nakon što je Abdulah Polimac obavijestio tadašnju biblioteku u Tešnju o prevodu, Selim Brkić, tadašnji rukovodilac biblioteke je iskazao zainteresovanost i upoznao nadležne u Tešnju. Po nalogu Rifata Kantića rukovodioca sektora za kulturu Selim Brkić i Mustafa Ćeman su posjetili Polimca i preuzeli 227 stranica prevedenog kucanog materijala.Prijedlog za otkup i štampanje je prihvaćen, ali je zbog nedostatka novca zatraženo prolongiranje. Štampanje i pojava knjige je bila planirana 1977. godine, ali to se nije desilo. Razlozi nisu poznati.
Desetak godina kasnije na preporuku i zahtjev dr. Avde Sućeske usporedbu i prijevod sa orginalom uradili su Salko Trako i dr. Lamija Hadžiosmanović.
Konačno uz veliko angažovanje velikog autoriteta iz ove oblasti Aladina Husića nastala je knjiga. Aladin Husić je priređivač i autor veoma značajnog uvodnog teksta i riječnika termina.
Dr. Almina Alagić se zahvalila institucijama i pojedincima koji su pomogli u izdavanj Sidžila tešanjskog kadiluka: Općini Tešanj koja je najvećim dijelom bila finansijer i načelniku mr. Suada Huskiću na ličnom angažovanju, Orijentalnom institutu i dr. Adnanu Kadiću, direktoru Instituta, Miralemu Brkiću za dizajn korica i promotorima.
Inače Ljeto u Tešnju 2019 otvorio je načelnik mr. Suad Huskić. Na kraju promocije direktorica dr. Alagić je poklonila tri knjige redovnim posjetiocima kulturnih događanja koja organizira Opća biblioteka:Ibrahimu Hukiću, Šahzi Srkalović i autoru Tešanjog dnevnika.
Tešanjski dnevnih/Husein Galijašević